Premijer Albin Kurti u intervjuu za ukrajinsku novinsku agenciju Unian kazao je da se Kosovo poistovećuje sa Ukrajinom jer je, kako je naveo, ona demokratska zemlja, a njena borba - borba za demokratiju, ali i zbog posljedica po Balkan jer se, kako dodaje, može se pretpostaviti da Rusija ima planove da proširi ratove koje vodi.
Opisujući Kurtija, Unian piše da je on podržao Ukrajinu nakon ruske invazije i nastavlja to da čini sada jer "razume visoku cijenu koju Ukrajinci plaćaju za svoju slobodu", te da se prije više od četvrt vijeka, kao studentski lider, i sam "borio za nezavisnost Kosova".
"Ogorčeni smo zbog nelegalne, ničim izazvane i neopravdane vojne agresije Rusije na susjednu državu. Želimo da Ukrajina pobjedi. Ta pobeda znači oslobođenje cijele teritorije zemlje od ruskih trupa, mir i bezbjednost za sve građane, poštovanje državnog suvereniteta i ljudskih prava", kazao je Kurti.
Navodeći da su se, kada je u Ukrajini počeo rat, i na Kosovu "vratila sva sjećanja iz prošlosti", Kurti navodi da im je bilo teško jer je "narod Kosova u agresiji na Ukrajinu video sav užas koji je doživeo 1998-1999 tokom rata u svojoj zemlji".
"Drugi razlog naše podrške Ukrajini je više politički, vezan za moguće posljedice po Balkan. Može se pretpostaviti da Rusija ima planove da proširi ratove koje vodi. Uključujući i teritoriju balkanskog regiona", uvjeren je Kurti.
Prema njegovim riječima, zemlje članice EU pokazale su visok nivo gostoprimstva i, generalno, veoma dobro dočekuju ukrajinske izbjeglice. Međutim, ističe, to nije dovoljno, jer je riječ samo o humanitarnom aspektu.
"Evropska unija je postigla najveći stepen jedinstva zbog rata u Ukrajini. Ali, uvjeren sam da bi oni mogli više da učine za vašu borbu za nezavisnost i slobodu. Tokom rata, Nato se proširio dodavanjem Švedske i Finske. Sada je neophodno da se i Evropska unija proširi i dodatno pomogne i podrži oslobodilačku borbu ukrajinskog naroda", poručio je Kurti.
Smatra da se intervencija Natoa u balkanskom pitanju ne može porediti sa okupacijom Krima jer je Krim okupirala strana država – Ruska Federacija, dok je Kosovo oslobođeno.
Na teritoriji Kosova, kako je rekao, živi 92 odsto Albanaca koji su želeli da budu slobodni, a taj pokret su, tvrdi, podržale i nacionalne manjine među kojima i mnogi Srbi, koji čine 4 odsto stanovništva Kosova.
"U našoj zemlji '90-ih godina odvijala se narodna oslobodilačka borba koju je predvodila OVK. Kao odgovor, Srbija je započela genocid. I nije bio prvi put", kazao je Kurti navodeći da je ciljano istrebljenje Albanaca na teritoriji Kosova "Srbija sprovodila krajem 19. vijeka, zatim tokom Balkanskih, Prvog i Drugog svjetskog rata".
Ističe da je bombardovanje SR Jugoslavije bio jedini način da se to zaustavi.
Kurti navodi da iako Kosovo nije članica EU, ono je dobrovoljno pristupilo 13. paketu sankcija EU Rusiji, Bjelorusiji, a takođe je podržalo sve sankcije SAD, zabranjujući ulazak sa ruskim pasošima ili rezidentnim kartama.
Skupština Kosova, dodaje Kurti, usvojila je rezoluciju o mogućem prijemu do 5.000 izbjeglica iz Ukrajine.
"Podržavamo Ukrajinu iz dva razloga. Prvo, sa humanitarne strane, smatramo da je to naša dužnost. Kada je nekome potrebna pomoć, moramo da pokažemo solidarnost, jer to je ono što nas čini ljudima. I, drugo, vjerujemo da su ukrajinski narod i ukrajinska država na pravoj strani istorije, braneći svoju nezavisnost. Zato to podržavamo", kazao je on.
Kurti smatra da "niko ne može mirno da spava ako njegov komšija želi da postane imperija".
"Neljubazan komšija treba da ostane u svom domu. Ne možemo da promjenimo istoriju, ne možemo da promjenimo geografiju, ali možemo da imamo bolju budućnost. Bez sumnje, Ukrajini će i poslije oslobođenja biti potrebna jaka vojska i niko neće biti siguran dok Rusija ne postane demokratska država. To znači da će vjerovatno postati republika ili federacija republika, a ne carstvo iz 18. vijeka. Ne možete mirno da spavate ako vaš komšija želi da bude imperija. I to je problem koji imamo i sa Srbijom. Ova država se zove republika, ali ako bolje pogledate, ona se ponaša kao monarhija, gdje predsjednik ima previše moći", kazao je Kurti.
Na pitanje o tome što se Srbija nije pridružila antiruskim sankcijama i "nastavku saradnje Aleksandra Vučića i Vladimira Putina", Kurti ponavlja da je Aleksandar Vučić "mali Putin".
"Srbija i Rusija sarađuju i vode trgovinu oružjem. Srbija je potpisala sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom. Ruska Federacija je četvrti najveći trgovinski partner Srbije poslije Njemačke, Kine i Italije. Pored Gasproma, Srbija sarađuje sa Lukoilom, Ruskim željeznicama, BTB bankom, Rosatomom, Roskosmosom, Sberbankom, koje su sankcionisane kompanije. U Srbiji je od februara do juna 2022. registrovano 360 novih preduzeća i 960 preduzetnika iz Ruske Federacije", ispričao je.
Kurti smatra da je budućnost Kosova i Ukrajine u EU i kaže da ako želite socijalno blagostanje i demokratski napredak, onda je potrebna EU, a ako želite sigurnost i mir, potreban je Nato.
"Naši djedovi i babe su se borili protiv njemačkog i italijanskog fašizma, a sada se naša generacija bori protiv ruskog. Dakle, apsolutni imunitet od fašizma ne postoji. A sada su, nažalost, ljudi Rusije, sa malim prekidima, prešli iz jedne krajnosti u drugu – iz komunizma u fašizam", zaključio je Kurti.
Izvor: Kosovo online/UNIAN
"Ogorčeni smo zbog nelegalne, ničim izazvane i neopravdane vojne agresije Rusije na susjednu državu. Želimo da Ukrajina pobjedi. Ta pobeda znači oslobođenje cijele teritorije zemlje od ruskih trupa, mir i bezbjednost za sve građane, poštovanje državnog suvereniteta i ljudskih prava", kazao je Kurti.
Navodeći da su se, kada je u Ukrajini počeo rat, i na Kosovu "vratila sva sjećanja iz prošlosti", Kurti navodi da im je bilo teško jer je "narod Kosova u agresiji na Ukrajinu video sav užas koji je doživeo 1998-1999 tokom rata u svojoj zemlji".
"Drugi razlog naše podrške Ukrajini je više politički, vezan za moguće posljedice po Balkan. Može se pretpostaviti da Rusija ima planove da proširi ratove koje vodi. Uključujući i teritoriju balkanskog regiona", uvjeren je Kurti.
Prema njegovim riječima, zemlje članice EU pokazale su visok nivo gostoprimstva i, generalno, veoma dobro dočekuju ukrajinske izbjeglice. Međutim, ističe, to nije dovoljno, jer je riječ samo o humanitarnom aspektu.
"Evropska unija je postigla najveći stepen jedinstva zbog rata u Ukrajini. Ali, uvjeren sam da bi oni mogli više da učine za vašu borbu za nezavisnost i slobodu. Tokom rata, Nato se proširio dodavanjem Švedske i Finske. Sada je neophodno da se i Evropska unija proširi i dodatno pomogne i podrži oslobodilačku borbu ukrajinskog naroda", poručio je Kurti.
Smatra da se intervencija Natoa u balkanskom pitanju ne može porediti sa okupacijom Krima jer je Krim okupirala strana država – Ruska Federacija, dok je Kosovo oslobođeno.
Na teritoriji Kosova, kako je rekao, živi 92 odsto Albanaca koji su želeli da budu slobodni, a taj pokret su, tvrdi, podržale i nacionalne manjine među kojima i mnogi Srbi, koji čine 4 odsto stanovništva Kosova.
"U našoj zemlji '90-ih godina odvijala se narodna oslobodilačka borba koju je predvodila OVK. Kao odgovor, Srbija je započela genocid. I nije bio prvi put", kazao je Kurti navodeći da je ciljano istrebljenje Albanaca na teritoriji Kosova "Srbija sprovodila krajem 19. vijeka, zatim tokom Balkanskih, Prvog i Drugog svjetskog rata".
Ističe da je bombardovanje SR Jugoslavije bio jedini način da se to zaustavi.
Kurti navodi da iako Kosovo nije članica EU, ono je dobrovoljno pristupilo 13. paketu sankcija EU Rusiji, Bjelorusiji, a takođe je podržalo sve sankcije SAD, zabranjujući ulazak sa ruskim pasošima ili rezidentnim kartama.
Skupština Kosova, dodaje Kurti, usvojila je rezoluciju o mogućem prijemu do 5.000 izbjeglica iz Ukrajine.
"Podržavamo Ukrajinu iz dva razloga. Prvo, sa humanitarne strane, smatramo da je to naša dužnost. Kada je nekome potrebna pomoć, moramo da pokažemo solidarnost, jer to je ono što nas čini ljudima. I, drugo, vjerujemo da su ukrajinski narod i ukrajinska država na pravoj strani istorije, braneći svoju nezavisnost. Zato to podržavamo", kazao je on.
Kurti smatra da "niko ne može mirno da spava ako njegov komšija želi da postane imperija".
"Neljubazan komšija treba da ostane u svom domu. Ne možemo da promjenimo istoriju, ne možemo da promjenimo geografiju, ali možemo da imamo bolju budućnost. Bez sumnje, Ukrajini će i poslije oslobođenja biti potrebna jaka vojska i niko neće biti siguran dok Rusija ne postane demokratska država. To znači da će vjerovatno postati republika ili federacija republika, a ne carstvo iz 18. vijeka. Ne možete mirno da spavate ako vaš komšija želi da bude imperija. I to je problem koji imamo i sa Srbijom. Ova država se zove republika, ali ako bolje pogledate, ona se ponaša kao monarhija, gdje predsjednik ima previše moći", kazao je Kurti.
Na pitanje o tome što se Srbija nije pridružila antiruskim sankcijama i "nastavku saradnje Aleksandra Vučića i Vladimira Putina", Kurti ponavlja da je Aleksandar Vučić "mali Putin".
"Srbija i Rusija sarađuju i vode trgovinu oružjem. Srbija je potpisala sporazum o slobodnoj trgovini sa Rusijom. Ruska Federacija je četvrti najveći trgovinski partner Srbije poslije Njemačke, Kine i Italije. Pored Gasproma, Srbija sarađuje sa Lukoilom, Ruskim željeznicama, BTB bankom, Rosatomom, Roskosmosom, Sberbankom, koje su sankcionisane kompanije. U Srbiji je od februara do juna 2022. registrovano 360 novih preduzeća i 960 preduzetnika iz Ruske Federacije", ispričao je.
Kurti smatra da je budućnost Kosova i Ukrajine u EU i kaže da ako želite socijalno blagostanje i demokratski napredak, onda je potrebna EU, a ako želite sigurnost i mir, potreban je Nato.
"Naši djedovi i babe su se borili protiv njemačkog i italijanskog fašizma, a sada se naša generacija bori protiv ruskog. Dakle, apsolutni imunitet od fašizma ne postoji. A sada su, nažalost, ljudi Rusije, sa malim prekidima, prešli iz jedne krajnosti u drugu – iz komunizma u fašizam", zaključio je Kurti.
Izvor: Kosovo online/UNIAN
