Nelegalna sječa se smatra glavnim "krivcem" zbog gubitka stotina hektara šumskog zemljišta na Kosovu svake godine. U periodu između 2000. i 2022. godine, Kosovo je izgubilo skoro 16 hiljada hektara šumskog zemljišta ili do tri hektara dnevno, prema analizi koju je napravila organizacija SLK.
Faruk Foniqi iz ove organizacije kaže da je stanje šuma na Kosovu alarmantno.
"Kosovo, sa ovakvim trendom eksploatacije šuma, u narednoj deceniji neće imati zdravih šuma”, kaže on, ukazujući da za studije ove prirode SLK šalje na provjeru i u inostranstvo.
Prema njegovim riječima, iako je predviđena sječa drveća do određenog nivoa, problem na Kosovu je što se njihova sječa ne prati i ne postoji pravi plan revitalizacije tih površina.
"U drugim zemljama su predviđene mjere i ko će upravljati korišćenim šumskim prostorom i ko će pošumljavati taj prostor. Kod nas se ovaj sistem ne primjenjuje“, kaže Foniqi.
On insistira da bi ovaj problem bio rješen mnogo brže ako bi institucije poput Kosovske agencije za šumarstvo, koja djeluje u okviru Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja, pomogle u ovim inicijativama.
"Institucije vjerovatno nerado sarađuju u programima, jer mi objavljujemo zastrašujuću statistiku o hektarima uništenih šumskih površina“, kaže Foniqi.
Međutim, Ministarstvo je navelo da Agencija za šumarstvo Kosova tokom 2023. godine pošumila preko 140 hektara, dok je ove godine planirano da se pošumi 100 hektara sadnicama koje proizvodi Institut za šumarstvo Kosova u Peći.
Ali, Ministarstvo je izrazilo zabrinutost zbog izrečenih kazni, jer je, kako su rekli, "jedan od faktora koji utiče na smanjenje ove pojave, primjena visokih kazni protiv nezakonitih sječa".
Policija Kosova je navela da je tokom prvih osam mjeseci ove godine 137 lica uhvatila u izvršenju krivičnog djela šumske krađe.
"Kosovo, sa ovakvim trendom eksploatacije šuma, u narednoj deceniji neće imati zdravih šuma”, kaže on, ukazujući da za studije ove prirode SLK šalje na provjeru i u inostranstvo.
Prema njegovim riječima, iako je predviđena sječa drveća do određenog nivoa, problem na Kosovu je što se njihova sječa ne prati i ne postoji pravi plan revitalizacije tih površina.
"U drugim zemljama su predviđene mjere i ko će upravljati korišćenim šumskim prostorom i ko će pošumljavati taj prostor. Kod nas se ovaj sistem ne primjenjuje“, kaže Foniqi.
On insistira da bi ovaj problem bio rješen mnogo brže ako bi institucije poput Kosovske agencije za šumarstvo, koja djeluje u okviru Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja, pomogle u ovim inicijativama.
"Institucije vjerovatno nerado sarađuju u programima, jer mi objavljujemo zastrašujuću statistiku o hektarima uništenih šumskih površina“, kaže Foniqi.
Međutim, Ministarstvo je navelo da Agencija za šumarstvo Kosova tokom 2023. godine pošumila preko 140 hektara, dok je ove godine planirano da se pošumi 100 hektara sadnicama koje proizvodi Institut za šumarstvo Kosova u Peći.
Ali, Ministarstvo je izrazilo zabrinutost zbog izrečenih kazni, jer je, kako su rekli, "jedan od faktora koji utiče na smanjenje ove pojave, primjena visokih kazni protiv nezakonitih sječa".
Policija Kosova je navela da je tokom prvih osam mjeseci ove godine 137 lica uhvatila u izvršenju krivičnog djela šumske krađe.
