Stavovi predsjednice Kosova Vjose Osmani po pitanju (ne)sprovođenja Ohridskog sporazuma postajali su sve konfuzniji, u posljednja dva mjeseca, iako ne postoji njena nadležnost za to (ne)sprovođenje, piše danas Demokracia.com.
Konstatuje se da izjave Vjose Osmani, između ostanka u američkoj orbiti kao "primarnog garanta" kosovsko-američkih odnosa i one da se "ne razlikuje od Albina Kurtija" oko Osnovnog sporazuma i Aneksa iz Ohrida, djeluju kao "okrugli kvadrat".
Podsjeća se na njena dva intervjua, data u razmaku od dva mjeseca, Glasu Amerike.
"Osnovni sporazum je nastojao da se primjeni uz garancije saveznika – kao sa Ahtisaarijevim planom – sa Srbijom van ove jednačine", jer ni tada se, tvrdila je, Srbiji nije dopao Ahtisaarijev plan koji je, kaže, doveo do nezavisnosti Kosova.
"U to vrijeme naš dogovor je bio sa partnerima - ne sa Srbijom, jer oni nisu htjeli Ahtisaarija. Potreban nam je dogovor, da ako Kosovo sprovodi sve ove obaveze, onda su nam potrebne bezbjednosne garancije, međunarodna podrška za članstvo u međunarodnim organizacijama, ne kao transakcija, već kao projekat koji konačno zatvara ovu temu i donosi mir i sigurnost", rekla je Osmani.
Međutim, nakon toga, u istom mediju, dva mjeseca kasnije, Osmani kaže da se "ne razlikuje" u odnosu na Kurtijev stav, te da dogovor kakav jeste "nema smisla jednostrano ga primjenjivati".
"Sporazum podjeljen na dijelove nema smisla da ga Kosovo jednostrano sprovodi, dok druga strana, a to je u ovom slučaju Srbija, potpuno bježi od svojih obaveza", dodala je Osmani, o istoj temi.
Demokracia.com primjećuje da je slična situacija i po pitanju mosta na Ibru.
"Osmani se i u slučaju mosta na Ibru, koji je Vlada Kosova predstavila kao ’zatvoren slučaj i donetu odluku’, našla u nemogućim pozicijama: između afirmacije američkog i Nato stava i nekonfrontiranja sa vladinim ’prezirnim kursom’ prema međunarodnim akterima, po pitanju bezbjednosti zemlje", konstatuje portal.
Podsjeća se na njeno pitanje - "da li je u interesu Kosova da vidi sukob između policije i američkih vojnika?", nakon što je pismeno obavještena o opasnostima koje su SAD artikulisale kao prijetnje Kforu i američkim vojnici u slučaju otvaranju mosta, a što prema riječima američkog ambsadora Jeffa Hoveniera "vlada nije uzela u obzir u svom planu".
Takvu zabrinutost, međutim, Osmani nije iznela ni na jednoj vanrednoj konferenciji za medije ili poslije sastanka Savjeta za nacionalnu bezbjednost… već prilikom posjete opštini Vitina, primećuje Demokracia.com.
Dodaje da je Osmani u izjavi za Kallxo, po pitanju mosta na Ibru, tvrdila da je "na njeno insistiranja uklonjena tema otvaranja mosta iz dijaloga Kosova i Srbije u Briselu".
"Sada nema insistiranja da ovo pitanje ide u dijalog, a zbog mog stalnog insistiranja, i sa EU i sa Natoom, i sa državama članicama posebno", rekla je Osmani, da bi se dva ili tri dana kasnije otkrilo da je most na Ibru bio tema u Briselu, na sastanku predstvnika Natoa sa Besnikom Bislimijem i Petrom Petkovićem.
Izvor: Demokracia.com/Kosovoonline
Podsjeća se na njena dva intervjua, data u razmaku od dva mjeseca, Glasu Amerike.
"Osnovni sporazum je nastojao da se primjeni uz garancije saveznika – kao sa Ahtisaarijevim planom – sa Srbijom van ove jednačine", jer ni tada se, tvrdila je, Srbiji nije dopao Ahtisaarijev plan koji je, kaže, doveo do nezavisnosti Kosova.
"U to vrijeme naš dogovor je bio sa partnerima - ne sa Srbijom, jer oni nisu htjeli Ahtisaarija. Potreban nam je dogovor, da ako Kosovo sprovodi sve ove obaveze, onda su nam potrebne bezbjednosne garancije, međunarodna podrška za članstvo u međunarodnim organizacijama, ne kao transakcija, već kao projekat koji konačno zatvara ovu temu i donosi mir i sigurnost", rekla je Osmani.
Međutim, nakon toga, u istom mediju, dva mjeseca kasnije, Osmani kaže da se "ne razlikuje" u odnosu na Kurtijev stav, te da dogovor kakav jeste "nema smisla jednostrano ga primjenjivati".
"Sporazum podjeljen na dijelove nema smisla da ga Kosovo jednostrano sprovodi, dok druga strana, a to je u ovom slučaju Srbija, potpuno bježi od svojih obaveza", dodala je Osmani, o istoj temi.
Demokracia.com primjećuje da je slična situacija i po pitanju mosta na Ibru.
"Osmani se i u slučaju mosta na Ibru, koji je Vlada Kosova predstavila kao ’zatvoren slučaj i donetu odluku’, našla u nemogućim pozicijama: između afirmacije američkog i Nato stava i nekonfrontiranja sa vladinim ’prezirnim kursom’ prema međunarodnim akterima, po pitanju bezbjednosti zemlje", konstatuje portal.
Podsjeća se na njeno pitanje - "da li je u interesu Kosova da vidi sukob između policije i američkih vojnika?", nakon što je pismeno obavještena o opasnostima koje su SAD artikulisale kao prijetnje Kforu i američkim vojnici u slučaju otvaranju mosta, a što prema riječima američkog ambsadora Jeffa Hoveniera "vlada nije uzela u obzir u svom planu".
Takvu zabrinutost, međutim, Osmani nije iznela ni na jednoj vanrednoj konferenciji za medije ili poslije sastanka Savjeta za nacionalnu bezbjednost… već prilikom posjete opštini Vitina, primećuje Demokracia.com.
Dodaje da je Osmani u izjavi za Kallxo, po pitanju mosta na Ibru, tvrdila da je "na njeno insistiranja uklonjena tema otvaranja mosta iz dijaloga Kosova i Srbije u Briselu".
"Sada nema insistiranja da ovo pitanje ide u dijalog, a zbog mog stalnog insistiranja, i sa EU i sa Natoom, i sa državama članicama posebno", rekla je Osmani, da bi se dva ili tri dana kasnije otkrilo da je most na Ibru bio tema u Briselu, na sastanku predstvnika Natoa sa Besnikom Bislimijem i Petrom Petkovićem.
Izvor: Demokracia.com/Kosovoonline
