Bivši predsjednik Privredne komore Kosova Safet Gërxhaliu izjavio je da je Plan rasta pokušaj EU da da podršku Zapadnom Balkanu u situaciji kada se region sve više vraća u devedesete godine prošlog vijeka, ali da je i dalje prisutan "komičan trougao“ nepovjerenja između Srbije, Kosova i EU.
"Mislim da je vrijeme da zavlada neki novi duh na Zapadnom Balkanu. Jer ako pogledamo šta se ovdje događa sve više se vraćamo u devedesete godine, u vrijeme nacionalizma, vrijeme netrpeljivosti. U tom kontekstu Evropa pokušava da da podršku. Ali, postoji veliki problem kada su u pitanju i Kosovo i Srbija i EU. To je komičan trougao. Kosovo ne vjeruje ni Srbiji ni Evropi, Srbija ne vjeruje ni Kosovu ni Evropi, a Evropa ne vjeruje ni Srbiji ni Kosovu. Prema tome, teško je da se naše neki kompromis, ali u kompromisu je rješenje, nema alternative. Pogotovo sada kada se u svijetu događa puno toga na geostrateškom planu“, ocijenio je Gërxhaliu za Kosovo Online.
Objašnjava da je Plan rasta za Zapadni Balkan preokret u politici Evropske unije.
"Jednostavno su vidjeli da na Zapadnom Balkanu ne treba da se angažuju samo politički nego tu treba implementirati razne projekte kojiće imati praktičnu dimenziju. Sama činjenica da od 2010. do 2030. godine planiraju da utroše oko 30 milijardi eura dovoljno govori. To je značajna suma“, kaže Gërxhaliu.
Dodaje da je za period 2024-2027. planirano šest milijardi eura investicija, ali da je prvi uslov politička stabilnost.
"Prvi uslove da se ta sredstva iskoriste je politička stabilnost. Nažalost, ni Kosovo ni Srbija nisu rješili neka otvorena pitanja kada je riječ o dijalogu. Vidimo da svaki dan stižu prijetnje da ako se ne dođe do nekog sporazuma sigurno neće biti moguće koristiti te fondove, a taj novac je potreban svima. I Kosovu i Srbiji i ostalim državama na Zapadnom Balkanu. Toliko ima otvorenog prostora za nove projekte, toliko toga ima da se radi, da se implementira da je novac uvijek potreban“, zaključuje Gërxhaliu.
Objašnjava da je Plan rasta za Zapadni Balkan preokret u politici Evropske unije.
"Jednostavno su vidjeli da na Zapadnom Balkanu ne treba da se angažuju samo politički nego tu treba implementirati razne projekte kojiće imati praktičnu dimenziju. Sama činjenica da od 2010. do 2030. godine planiraju da utroše oko 30 milijardi eura dovoljno govori. To je značajna suma“, kaže Gërxhaliu.
Dodaje da je za period 2024-2027. planirano šest milijardi eura investicija, ali da je prvi uslov politička stabilnost.
"Prvi uslove da se ta sredstva iskoriste je politička stabilnost. Nažalost, ni Kosovo ni Srbija nisu rješili neka otvorena pitanja kada je riječ o dijalogu. Vidimo da svaki dan stižu prijetnje da ako se ne dođe do nekog sporazuma sigurno neće biti moguće koristiti te fondove, a taj novac je potreban svima. I Kosovu i Srbiji i ostalim državama na Zapadnom Balkanu. Toliko ima otvorenog prostora za nove projekte, toliko toga ima da se radi, da se implementira da je novac uvijek potreban“, zaključuje Gërxhaliu.
