Ambasador Njemačke na Kosovu Jorn Rohde izjavio je da ne postoji alternativa dijalogu Kosova i Srbije i da su u tom procesu potrebne "dinamične promjene" koje će podrazumevati integracije, pomirenje i kompromis.
„Ono što nam je potrebno su integracije, pomirenje i kompromis. Put da se to postigne je na stolu. Kao što je Jeff (Hovenier, ambasador SAD) rekao, ne postoji alternativa dijalogu", ocjenio je Rohde.
On je podsjetio na Briselski i Ohridski sporazum i poručio da je potrebno ponovno i htino angažovanje oko toga.
"Postoji novi tim u Briselu koji će preuzeti poglavlje o proširenju. I ponavljam to iznova i iznova, Kosovo treba da bude aktivno po pitanju ZSO jer to je jasan put da se integriše srpska manjina na Kosovu i da se na taj način pokaže da je ovaj sporazum za njih 'živ', istakao je Rohde.
Obraćajući se na Konferenciji Kosovski samit mira i demokratije u Prištini on je ocjenio da poslije četiri godine službovanja na Kosovu na prostoru Zapadnog Balkana vidi identične politike izraženog nacionalnog narativa i da pojačana napetest nije karakteristična samo za Kosovo.
„Ovdje sam već četiri godine i, znate, vidim uspone i padove. A gledajući sadašnji odnos Kosovo-Srbija i danas vidite zapaljive izjave, jezik, korišćenje ekstremnih pozicija. Ali, verbalne tenzije se rasplamsavaju ne samo između Kosova i Srbije, već i na drugim frontovima u regionu“, izjavio je Rohde.
Naglasio je da su takve tenzije primetne i u odnosima Sjeverne Makedonije i Bigarske, ali i u Republici Srpskoj.
„Ni ostali nisu bez krivice“, naglasio je Rohde.
On je dodao da je to video i u nedavnom govoru predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ali i u izjavama političara sa Kosova.
„Ne pomaže stalna upotreba ekstremnih izraza, etničko čišćenje, represija, pri opisivanju situacije na sjeveru, kao ni zabrana nevladine inicijative festivala „Mirdita Dobar dan“ u Srbiji. Vidim slične izraze kada kosovski političari opisuju situaciju u Preševskoj dolini. Jasno je da se dešavaju stvari koje nisu od pomoći“, ukazao je Rohde.
On je u tom kontekstu prokomentarisao i jučerašnju godišnjicu događaja u Banjskoj kada je postavljen znak kojim je ta ulica nazvana po nastradalom policajcu.
„Vidim politiku identiteta. Da li ulice u Banskoj na dan godišnjice morate da imenujete po ubijenom policajcu? Nisam tako siguran“, kazao je Rohde.
Dodao je da je Banjska bila „prelomni trenutak“ jer se videlo čisto nasilje i da je rezultat tog događaja pojačano prisustvo Natoa na sjeveru.
„Dobra priča je da vidimo mogućnost da je znatno smanjena mogućnost da zloćudni akteri nasilno nanose štetu“, precizirao je Rohde.
Rohde je ocjenio da je najveća prepreka normalizaciji odnosa potpuno odsustvo političke volje za normalizaciju odnosa.
„Srbija u suštini brani status kvo i Kosovo želi da ga promjeni. I rekao bih s pravom. Takođe, hoćemo suvereno Kosovo i želimo da postignemo da Kosovo bude član u svim organizacijama, Nato, EU, Savjet Evrope...“, rekao je Rohde.
Izvor: Kosovo Online
On je podsjetio na Briselski i Ohridski sporazum i poručio da je potrebno ponovno i htino angažovanje oko toga.
"Postoji novi tim u Briselu koji će preuzeti poglavlje o proširenju. I ponavljam to iznova i iznova, Kosovo treba da bude aktivno po pitanju ZSO jer to je jasan put da se integriše srpska manjina na Kosovu i da se na taj način pokaže da je ovaj sporazum za njih 'živ', istakao je Rohde.
Obraćajući se na Konferenciji Kosovski samit mira i demokratije u Prištini on je ocjenio da poslije četiri godine službovanja na Kosovu na prostoru Zapadnog Balkana vidi identične politike izraženog nacionalnog narativa i da pojačana napetest nije karakteristična samo za Kosovo.
„Ovdje sam već četiri godine i, znate, vidim uspone i padove. A gledajući sadašnji odnos Kosovo-Srbija i danas vidite zapaljive izjave, jezik, korišćenje ekstremnih pozicija. Ali, verbalne tenzije se rasplamsavaju ne samo između Kosova i Srbije, već i na drugim frontovima u regionu“, izjavio je Rohde.
Naglasio je da su takve tenzije primetne i u odnosima Sjeverne Makedonije i Bigarske, ali i u Republici Srpskoj.
„Ni ostali nisu bez krivice“, naglasio je Rohde.
On je dodao da je to video i u nedavnom govoru predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, ali i u izjavama političara sa Kosova.
„Ne pomaže stalna upotreba ekstremnih izraza, etničko čišćenje, represija, pri opisivanju situacije na sjeveru, kao ni zabrana nevladine inicijative festivala „Mirdita Dobar dan“ u Srbiji. Vidim slične izraze kada kosovski političari opisuju situaciju u Preševskoj dolini. Jasno je da se dešavaju stvari koje nisu od pomoći“, ukazao je Rohde.
On je u tom kontekstu prokomentarisao i jučerašnju godišnjicu događaja u Banjskoj kada je postavljen znak kojim je ta ulica nazvana po nastradalom policajcu.
„Vidim politiku identiteta. Da li ulice u Banskoj na dan godišnjice morate da imenujete po ubijenom policajcu? Nisam tako siguran“, kazao je Rohde.
Dodao je da je Banjska bila „prelomni trenutak“ jer se videlo čisto nasilje i da je rezultat tog događaja pojačano prisustvo Natoa na sjeveru.
„Dobra priča je da vidimo mogućnost da je znatno smanjena mogućnost da zloćudni akteri nasilno nanose štetu“, precizirao je Rohde.
Rohde je ocjenio da je najveća prepreka normalizaciji odnosa potpuno odsustvo političke volje za normalizaciju odnosa.
„Srbija u suštini brani status kvo i Kosovo želi da ga promjeni. I rekao bih s pravom. Takođe, hoćemo suvereno Kosovo i želimo da postignemo da Kosovo bude član u svim organizacijama, Nato, EU, Savjet Evrope...“, rekao je Rohde.
Izvor: Kosovo Online
