Ekonomisti sa zabrinutošću vide visok nivo uvoza i malu domaću proizvodnju. Zameraju institucijama Kosova što nemaju strategiju za razvoj lokalne proizvodnje, koja bi poboljšala trgovinski bilans.
Predsjednik Privredne komore Kosova Lulzim Rafuna rekao je da bi pad izvoza trebalo da zabrine institucije, pa je zatražio akcije kako se trgovinski deficit još više ne bi povećao.
"Nažalost, to je i dalje tako, u posljednje dvije godine imamo pad izvoza i ovo je trebalo da bude veoma veliki alarm za Vladu, da vidi šta se desilo i zašto se to dešava. Smanjenje izvoza znači i smanjenje domaće proizvodnje, zbog čega Vlada mora hitno da identifikuje gdje je problem i da se pozabavi problemom kako ne bi dozvolila da trgovinski deficit još više raste. Odnos uvoza i izvoza pokriva samo 14 odsto. A uvoz se povećava i količinski i vrednosno", rekao je Rafuna.
Dodao je da se čini da ova strategija već duže vrijeme izostaje.
Ekonomista Besnik Avdijaj je rekao da je deficit na Kosovu prenet u korist uvoza. On je naveo da Vlada kosova treba da osnaži lokalna preduzeća.
"Trgovinski deficit bilježi kontinuirani rast posljednjih godina, to je normalno, s obzirom na to da u velikoj mjeri uvozimo proizvode široke potrošnje iz inostranstva. Sa povećanjem troškova proizvodnje i drugih operacija u ovoj liniji u lancu snabdjevanja, razumljivo je da dolazi do, možda i ne nužnog povećanja potrošnje u realnoj vrijednosti količine koja se troši, već do povećanja nominalne vrijednost, odnosno u smislu prihoda koje trošimo na ove potrošačke proizvode", rekao je Avdijaj.
Prema njegovim riječima, institucije moraju da rade na jačanju lokalnog biznisa, pri čemu kaže da treba omogućiti privatnim preduzećima da investiraju.
"Teška je činjenica da se troškovi života i poslovanja na Kosovu stalno povećavaju, bilo zbog opštih troškova koji rastu zbog cijena, zbog tržišta rada u smislu radne snage, zbog vještina i drugih veština potrebnih za usluge i druge operativne dijelove poslovanja koji su veoma specifični. Inače, i konkurencija je učinila svoje, što je donekle spriječilo i 'male igrače' u privredi da prodru. Međutim, potrebno je mnogo uraditi kroz mehanizme koje naše institucije pružaju za podršku domaćoj proizvodnji i pružanju usluga uglavnom u svrhu izvoza. To znači da je, prije svega, neophodno pokriti domaću tražnju ovim proizvodima i uslugama, ali i povećanje izvoza na značajan način obezbjedilo bi dovoljne prihode iz inostranstva, koji bi onda donekle pokrili naše troškove u smislu potrošnje u inostranstvu", rekao je Avdijaj.
"Nažalost, to je i dalje tako, u posljednje dvije godine imamo pad izvoza i ovo je trebalo da bude veoma veliki alarm za Vladu, da vidi šta se desilo i zašto se to dešava. Smanjenje izvoza znači i smanjenje domaće proizvodnje, zbog čega Vlada mora hitno da identifikuje gdje je problem i da se pozabavi problemom kako ne bi dozvolila da trgovinski deficit još više raste. Odnos uvoza i izvoza pokriva samo 14 odsto. A uvoz se povećava i količinski i vrednosno", rekao je Rafuna.
Dodao je da se čini da ova strategija već duže vrijeme izostaje.
Ekonomista Besnik Avdijaj je rekao da je deficit na Kosovu prenet u korist uvoza. On je naveo da Vlada kosova treba da osnaži lokalna preduzeća.
"Trgovinski deficit bilježi kontinuirani rast posljednjih godina, to je normalno, s obzirom na to da u velikoj mjeri uvozimo proizvode široke potrošnje iz inostranstva. Sa povećanjem troškova proizvodnje i drugih operacija u ovoj liniji u lancu snabdjevanja, razumljivo je da dolazi do, možda i ne nužnog povećanja potrošnje u realnoj vrijednosti količine koja se troši, već do povećanja nominalne vrijednost, odnosno u smislu prihoda koje trošimo na ove potrošačke proizvode", rekao je Avdijaj.
Prema njegovim riječima, institucije moraju da rade na jačanju lokalnog biznisa, pri čemu kaže da treba omogućiti privatnim preduzećima da investiraju.
"Teška je činjenica da se troškovi života i poslovanja na Kosovu stalno povećavaju, bilo zbog opštih troškova koji rastu zbog cijena, zbog tržišta rada u smislu radne snage, zbog vještina i drugih veština potrebnih za usluge i druge operativne dijelove poslovanja koji su veoma specifični. Inače, i konkurencija je učinila svoje, što je donekle spriječilo i 'male igrače' u privredi da prodru. Međutim, potrebno je mnogo uraditi kroz mehanizme koje naše institucije pružaju za podršku domaćoj proizvodnji i pružanju usluga uglavnom u svrhu izvoza. To znači da je, prije svega, neophodno pokriti domaću tražnju ovim proizvodima i uslugama, ali i povećanje izvoza na značajan način obezbjedilo bi dovoljne prihode iz inostranstva, koji bi onda donekle pokrili naše troškove u smislu potrošnje u inostranstvu", rekao je Avdijaj.
