Vlada Kosova je u junu prošle godine saopštila da je donela odluku o zabrani uvoza robe iz Srbije, ali nakon zahtjeva portala Albanian post za pristup zvaničnim dokumentima, da bi vidjeli pomenutu odluku, iz kabineta premijera su priznali da takva odluka uopšte ne postoji, prenosi Demokracia.
"Nakon rješavanja vašeg zahtjeva za pristup javnim dokumentima, obavještavamo vas da Vlada nije održala sjednicu 15. juna 2023. godine. Takođe vas obavještavamo da ne postoji odluka Vlade o zabrani uvoza srpskih proizvoda“, navodi se u odgovoru kabineta premijera za portal Demokracia.com.
Premijer Kosova Albin Kurti je 15. juna na konferenciji za novinare zajedno sa ministrom unutrašnjih poslova Xhelalom Sveçlom rekao da odluka o mjerama protiv Srbije nisu ekonomske i komercijalne, već bezbednosne.
"Samo bezbjednosna mjera"
"Kao bezbjednosne mjere odlučili smo se za ograničen saobraćaj i pojačane kontrole do druge odluke“, rekao je on.
Albanian post zatražio je uvid u zvanična dokumenta da bi vidjeli odluku izvršne vlasti o zabrani ulaska srpske robe na Kosovo, a iz već dobijenog odgovora potvrđeno je da Vlada nikada nije donela takvu odluku.
Ova kancelarija je obrazložila da se radi o "mjerama bezbjednosti", a ne o komercijalnim mjerama, te institucije bezbjednosti odlučuju i sprovode ih po svojim procjenama.
Već 15. juna 2023. objavljeno je da odluka Vlade Kosova o blokiranju srpske robe nikada nije bila konačna.
Izvori iz Vlade Kosova tada su rekli da je odluka saopštena usmeno, nakon vijesti da su srpske snage kidnapovale tri policajca na teritoriji Kosova, ali kada je došlo vrijeme da se odluka napiše, uslika i objavi na zvaničnom sajtu Vlade i dostavi Ministarstvu industrije, preduzeća i trgovine, to nije urađeno.
"Vjerovatno je bilo miješanja spolja, jer smo bili spremni i očekivali da odluku dostavimo Ministarstvu, ali to nije učinjeno“, rekao je izvor.
Takva odluka, koja nikada nije doneta, sada ugrožava evropsku budućnost Kosova.
To je potvrdio Specijalni izaslanik Njemačke za Zapadni Balkan Manuel Sarracin.
Njemački diplomata je prije nedjelju dana dva puta posjetio Kosovo u roku od osam dana, u cilju adekvatne pripreme za Berlinski proces i regionalnu saradnju, a sastao se i sa premijerom Kosova Albinom Kurtijem.
Na dva od ovih sastanaka, njemački diplomata je insistirao da Kosovo suspenduje odluku o zabrani ulaska srpske robe na Kosovo.
Sarracin je potvrdio da je u obe posjete Kosovu dobio negativan odgovor od Kurtija na zahtjev za kompromis u okviru Cefta - Sporazuma o slobodnoj trgovini.
U nedavnom intervjuu za Radio-televiziju Kosova, RTK, njemački diplomata je, ističući da Kosovo ne može da blokira druge države regiona u ovom procesu, rekao da „nećemo pozvati Kosovo u privremenu mehanizaciju ako ne krene u uklanjanje trgovinskih mjera“.
Sarracin je pomenuo i posljedice sa kojima Kosovo može da se suoči ako ne bude djelovalo u skladu sa njemačkim savjetima o Cefti, napominjući da su mu u Briselu neki ljudi govorili da će, ako Kosovo blokira Cefta, biti veoma teško biti pridružen Planu EU za rast.
Prema njegovim riječima, ovakvim negativnim pristupom građani će se suočiti sa posljedicama.
"Dakle, možete samo sebe da blokirate, ne možete blokirati druge“, ponovio je on.
Šta je Kosovo ponudilo?
Za razliku od Sarracina, savjetnik premijera Jeton Zulfaj rekao je da je tokom sastanka Kurti-Sarracin pronađeno kompromisno rješenje o mogućnosti deblokade odluke o zabrani uvoza robe iz Srbije u okviru Cefte, ali je Srbija je ta koja je uslovila ovo rješenje.
"Poslije tri godine blokade Srbije u okviru Cefta, imamo kompromisno rješenje. Srbija je sada ovo rješenje uslovila ukidanjem bezbjednosnih mjera Kosova na graničnim prelazima sa Srbijom. Ova dva pitanja nisu povezana“, napisao je Zulfaj.
Kosovske mjere, objasnio je dalje Zulfaj, nisu vezane za trgovinu, već proizilaze iz „prijetnje našoj nacionalnoj bezbjednosti, koje ne sprovodi naš ministar trgovine, već naši bezbjednosni organi”.
Ponudili im članstvo sa zvijezdicom
Kosovo je član Cefte od 2007. godine, ali je predstavljeno preko Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (Unmik).
Upravo iz tog razloga, Njemačka je u zamjenu za uklanjanje prepreka protiv srpske robe, ponudila Kosovu predstavljanje sa zvijezdicom u Cefta, a ne više preko Unmika.
Cefta ima za cilj da olakša trgovinsku razmjenu zemalja Zapadnog Balkana.
Ostale zemlje članice Cefta su Albanija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Moldavija.
Izvor: Kosovo Online/Demokracia
Premijer Kosova Albin Kurti je 15. juna na konferenciji za novinare zajedno sa ministrom unutrašnjih poslova Xhelalom Sveçlom rekao da odluka o mjerama protiv Srbije nisu ekonomske i komercijalne, već bezbednosne.
"Samo bezbjednosna mjera"
"Kao bezbjednosne mjere odlučili smo se za ograničen saobraćaj i pojačane kontrole do druge odluke“, rekao je on.
Albanian post zatražio je uvid u zvanična dokumenta da bi vidjeli odluku izvršne vlasti o zabrani ulaska srpske robe na Kosovo, a iz već dobijenog odgovora potvrđeno je da Vlada nikada nije donela takvu odluku.
Ova kancelarija je obrazložila da se radi o "mjerama bezbjednosti", a ne o komercijalnim mjerama, te institucije bezbjednosti odlučuju i sprovode ih po svojim procjenama.
Već 15. juna 2023. objavljeno je da odluka Vlade Kosova o blokiranju srpske robe nikada nije bila konačna.
Izvori iz Vlade Kosova tada su rekli da je odluka saopštena usmeno, nakon vijesti da su srpske snage kidnapovale tri policajca na teritoriji Kosova, ali kada je došlo vrijeme da se odluka napiše, uslika i objavi na zvaničnom sajtu Vlade i dostavi Ministarstvu industrije, preduzeća i trgovine, to nije urađeno.
"Vjerovatno je bilo miješanja spolja, jer smo bili spremni i očekivali da odluku dostavimo Ministarstvu, ali to nije učinjeno“, rekao je izvor.
Takva odluka, koja nikada nije doneta, sada ugrožava evropsku budućnost Kosova.
To je potvrdio Specijalni izaslanik Njemačke za Zapadni Balkan Manuel Sarracin.
Njemački diplomata je prije nedjelju dana dva puta posjetio Kosovo u roku od osam dana, u cilju adekvatne pripreme za Berlinski proces i regionalnu saradnju, a sastao se i sa premijerom Kosova Albinom Kurtijem.
Na dva od ovih sastanaka, njemački diplomata je insistirao da Kosovo suspenduje odluku o zabrani ulaska srpske robe na Kosovo.
Sarracin je potvrdio da je u obe posjete Kosovu dobio negativan odgovor od Kurtija na zahtjev za kompromis u okviru Cefta - Sporazuma o slobodnoj trgovini.
U nedavnom intervjuu za Radio-televiziju Kosova, RTK, njemački diplomata je, ističući da Kosovo ne može da blokira druge države regiona u ovom procesu, rekao da „nećemo pozvati Kosovo u privremenu mehanizaciju ako ne krene u uklanjanje trgovinskih mjera“.
Sarracin je pomenuo i posljedice sa kojima Kosovo može da se suoči ako ne bude djelovalo u skladu sa njemačkim savjetima o Cefti, napominjući da su mu u Briselu neki ljudi govorili da će, ako Kosovo blokira Cefta, biti veoma teško biti pridružen Planu EU za rast.
Prema njegovim riječima, ovakvim negativnim pristupom građani će se suočiti sa posljedicama.
"Dakle, možete samo sebe da blokirate, ne možete blokirati druge“, ponovio je on.
Šta je Kosovo ponudilo?
Za razliku od Sarracina, savjetnik premijera Jeton Zulfaj rekao je da je tokom sastanka Kurti-Sarracin pronađeno kompromisno rješenje o mogućnosti deblokade odluke o zabrani uvoza robe iz Srbije u okviru Cefte, ali je Srbija je ta koja je uslovila ovo rješenje.
"Poslije tri godine blokade Srbije u okviru Cefta, imamo kompromisno rješenje. Srbija je sada ovo rješenje uslovila ukidanjem bezbjednosnih mjera Kosova na graničnim prelazima sa Srbijom. Ova dva pitanja nisu povezana“, napisao je Zulfaj.
Kosovske mjere, objasnio je dalje Zulfaj, nisu vezane za trgovinu, već proizilaze iz „prijetnje našoj nacionalnoj bezbjednosti, koje ne sprovodi naš ministar trgovine, već naši bezbjednosni organi”.
Ponudili im članstvo sa zvijezdicom
Kosovo je član Cefte od 2007. godine, ali je predstavljeno preko Misije Ujedinjenih nacija na Kosovu (Unmik).
Upravo iz tog razloga, Njemačka je u zamjenu za uklanjanje prepreka protiv srpske robe, ponudila Kosovu predstavljanje sa zvijezdicom u Cefta, a ne više preko Unmika.
Cefta ima za cilj da olakša trgovinsku razmjenu zemalja Zapadnog Balkana.
Ostale zemlje članice Cefta su Albanija, Sjeverna Makedonija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Moldavija.
Izvor: Kosovo Online/Demokracia
