Nakon zatvaranja niza institucija koje su na sjeveru Kosova funkcionisale u sistemu Srbije, pojedini pripadnici srpske zajednice izražavaju bojazan da bi kosovske vlasti mogle da zatvore obrazovne i zdravstvene institucije.
Slađana iz Leposavića u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže kako su Srbi na sjeveru "pritisnuti sa svih strana", te se nada nekom rješenju koje će običnim građanima olakšati život.
Kosovo i Srbija vode dijalog o normalizaciji odnosa u okviru kog je postignuto niz sporazuma ali većina na terenu nije implementirana.
Slađana ima dijete koje je prije desetak dana krenulo u prvi razred u nastavi na srpskom jeziku i za nju je nezamislivo da obrazovne institucije funkcionišu van sistema Srbije.
"Imamo pravo na obrazovanje na svom jeziku u matičnoj školi", poručuje ona.
U srpskim sredinama na Kosovu funkcionišu institucije koje rade u sistemu Srbije, uključujući sve zdravstvene i obrazovne ustanove. Za Kosovo su ove institucije ilegalne a za pripadnike srpske zajednice "od ključnog značaja za opstanak".
Rafailo i Slađan i iz Leposavića poručuju da je za njih "strašna" i sama pomisao da bi u narednom periodu kosovska vlast mogla da krene sa zatvaranjem zdravstvenih ili obrazovnih institucija.
"Narod priča (o ukidanju obrazovnih i zdravstvenih institucija), šta će da bude, vidjećemo. Taman posla da se tako nešto desi, to bi bilo dno dna", navodi Rafailo.
"Borićemo se da do toga ne dođe, potreseni smo zbog svega što se dešava (zatvaranja institucija Srbije na severu)", kaže Slađan.
Rašić: Moramo planirati opcije
Ministar za zajednice i povratak u Vladi Kosova Nenad Rašić izražava uvjerenje da ove institucije trenutno nisu ugrožene zbog eventualnog zatvaranja, ali da kosovski Srbi ipak moraju "biti spremni za scenario koji se nama neće dopasti".
"Treba planirati opcije, jer se ne postavlja pitanje da li će se desiti (ukidanje obrazovnih i zdravstvenih institucija po sistemu Srbije), nego kada će se desiti. Sve ono što nas je u zadnje vrijeme kao iznenadilo, sve što kao nismo znali ili što je to Beograd krio od nas, ne znači da se neće desiti", kaže Rašić.
Objašnjava da će obrazovne i zdravstvene institucije u srpskim sredinama na Kosovu, koje se finansiraju iz budžeta Srbije i rade po srpskom sistemu, morati da se "inkorporiraju" u kosovski zakonodavni sistem jer tako nešto predviđaju sporazumi iz Brisela.
Prvim sporazumom iz Brisela 2013. godine je dogovoreno održavanje lokalnih izbora na sjeveru, formiranje opština i drugih institucija po kosovskom sistemu, te formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu, koja bi regulisala funkcionisanje pojedinih srpskih institucija i njihovo finansiranje.
Međutim, Kosovo je godinama odbijalo da formira Zajednicu a Srbija da rasformira svoje paralelne institucije.
Početkom 2024. kosovske vlasti su ipak počele sa njihovim zatvaranjem uz obrazloženje da se radom srpskih institucija narušava ustavni poredak Kosova. Te akcije su naišle na oštro protivljenje srpske zajednice ali i na kritike međunarodne zajednice koja smatra da takvi "nekoordinisani" potezi mogu podići tenzije na terenu.
Institucije Srbije koje su do sada zatvorene su: Privremeni opštinski organi za Prizren, Peć, Suvu Reku, Istok, Klinu, Orahovac, Dragaš, Mitrovicu, Zvečan, Zubin Potok, Leposavić, Kosovski okrug Mitrovica, Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje u Severnoj Mitrovici, Trezor Narodne banke Srbije u Leposaviću, Pošta Srbije na severu Kosova i Banka Poštanske štedionice.
Takođe, Kosovo je zabranilo i upotrebu srpskog dinara, što je dodatno otežalo finansiranje institucija koje na Kosovu rade u sistemu Srbije, uključujući zdravstvo i obrazovanje.
Da li postoji rješenje?
RSE se obratio Vladi Kosova sa upitom kakvi su dalji planovi kada je riječ o zaposlenima u institucijama Srbije, te da li se razmatra njihova integracija u kosovski sistem. Međutim, odgovor nije stigao.
Ministar Rašić kaže da se moraju pronaći modeli "inkorporiranja" cjelokupnog srpskog sistema u kosovski kako građani i zaposleni ne bi bili oštećeni.
Nije mogao da kaže kakvi su to modeli, te dodao da su zdravstvo i obrazovanje "stubovi zaštite prava i interesa Srba".
Podsjeća da je i Ahtisarijevim planom (dokument na osnovu kog je izrađen Ustav Kosova) bilo predviđeno formiranje ekspertske grupe koja bi uskladila nastavni plan i program za pripadnike srpske zajednice.
Prema njegovoj ocjeni, srpske zdravstvene i obrazovne institucije moraju da sarađuju sa kosovskim kako bi se pronašlo rješenje za njihovo funkcionisanje. Dodaje da te saradnje, prema njegovim saznanjima, za sada nema.
"Mi moramo naći prostor u (kosovskim) zakonima kako bi omogućili da naši sugrađani ne trpe štetu", dodaje Rašić.
Trajković: Obrazovanje i zdravstvo ne smeju biti ugroženi
Rada Trajković, srpska političarka sa Kosova koja ima prebivalište u Beogradu, podvlači da su obrazovne i zdravstvene institucije u srpskim sredinama na Kosovu, nakon sukoba 1999. godine, uspostavljene uz pomoć međunarodne zajednice, te da bi njihovo ukidanje od strane kosovskih vlasti bilo "bez presedana".
Trajković, koja je u poslijeratnom periodu bila direktorka Doma Zdravlja po srpskom sistemu Gračanici, te poslanica u Skupštini Kosova, smatra da se bilo kakvi nesporazumi oko funkcionisanja srpskih institucija mogu riješiti pregovorima i da očekuje da obrazovanje i zdravstvo u srpskim sredinama na Kosovu neće biti ugroženi.
"To su institucije koje suštinski znače i imaju ulogu opstanka Srba na Kosovu. U nijednom normalnom društvu se ne poseže za zatvaranjem institucija koje su u funkciji zdravstvene i obrazovne bezbjednosti, bolesnih i djece ili mladih u obrazovnom sistemu", podvlači Trajković u izjavi za RSE.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je početkom septembra rekao da na Kosovu i dalje funkcionišu najvažnije institucije a to su zdravstvene i obrazovne.
Rekao je da je "veoma tužan" zbog zatvaranja drugih institucija Srbije, te da kosovske vlasti ne žele mir.
Kosovo i Srbija vode dijalog o normalizaciji odnosa u okviru kog je postignuto niz sporazuma ali većina na terenu nije implementirana.
Slađana ima dijete koje je prije desetak dana krenulo u prvi razred u nastavi na srpskom jeziku i za nju je nezamislivo da obrazovne institucije funkcionišu van sistema Srbije.
"Imamo pravo na obrazovanje na svom jeziku u matičnoj školi", poručuje ona.
U srpskim sredinama na Kosovu funkcionišu institucije koje rade u sistemu Srbije, uključujući sve zdravstvene i obrazovne ustanove. Za Kosovo su ove institucije ilegalne a za pripadnike srpske zajednice "od ključnog značaja za opstanak".
Rafailo i Slađan i iz Leposavića poručuju da je za njih "strašna" i sama pomisao da bi u narednom periodu kosovska vlast mogla da krene sa zatvaranjem zdravstvenih ili obrazovnih institucija.
"Narod priča (o ukidanju obrazovnih i zdravstvenih institucija), šta će da bude, vidjećemo. Taman posla da se tako nešto desi, to bi bilo dno dna", navodi Rafailo.
"Borićemo se da do toga ne dođe, potreseni smo zbog svega što se dešava (zatvaranja institucija Srbije na severu)", kaže Slađan.
Rašić: Moramo planirati opcije
Ministar za zajednice i povratak u Vladi Kosova Nenad Rašić izražava uvjerenje da ove institucije trenutno nisu ugrožene zbog eventualnog zatvaranja, ali da kosovski Srbi ipak moraju "biti spremni za scenario koji se nama neće dopasti".
"Treba planirati opcije, jer se ne postavlja pitanje da li će se desiti (ukidanje obrazovnih i zdravstvenih institucija po sistemu Srbije), nego kada će se desiti. Sve ono što nas je u zadnje vrijeme kao iznenadilo, sve što kao nismo znali ili što je to Beograd krio od nas, ne znači da se neće desiti", kaže Rašić.
Objašnjava da će obrazovne i zdravstvene institucije u srpskim sredinama na Kosovu, koje se finansiraju iz budžeta Srbije i rade po srpskom sistemu, morati da se "inkorporiraju" u kosovski zakonodavni sistem jer tako nešto predviđaju sporazumi iz Brisela.
Prvim sporazumom iz Brisela 2013. godine je dogovoreno održavanje lokalnih izbora na sjeveru, formiranje opština i drugih institucija po kosovskom sistemu, te formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom na Kosovu, koja bi regulisala funkcionisanje pojedinih srpskih institucija i njihovo finansiranje.
Međutim, Kosovo je godinama odbijalo da formira Zajednicu a Srbija da rasformira svoje paralelne institucije.
Početkom 2024. kosovske vlasti su ipak počele sa njihovim zatvaranjem uz obrazloženje da se radom srpskih institucija narušava ustavni poredak Kosova. Te akcije su naišle na oštro protivljenje srpske zajednice ali i na kritike međunarodne zajednice koja smatra da takvi "nekoordinisani" potezi mogu podići tenzije na terenu.
Institucije Srbije koje su do sada zatvorene su: Privremeni opštinski organi za Prizren, Peć, Suvu Reku, Istok, Klinu, Orahovac, Dragaš, Mitrovicu, Zvečan, Zubin Potok, Leposavić, Kosovski okrug Mitrovica, Fond za penzijsko i invalidsko osiguranje u Severnoj Mitrovici, Trezor Narodne banke Srbije u Leposaviću, Pošta Srbije na severu Kosova i Banka Poštanske štedionice.
Takođe, Kosovo je zabranilo i upotrebu srpskog dinara, što je dodatno otežalo finansiranje institucija koje na Kosovu rade u sistemu Srbije, uključujući zdravstvo i obrazovanje.
Da li postoji rješenje?
RSE se obratio Vladi Kosova sa upitom kakvi su dalji planovi kada je riječ o zaposlenima u institucijama Srbije, te da li se razmatra njihova integracija u kosovski sistem. Međutim, odgovor nije stigao.
Ministar Rašić kaže da se moraju pronaći modeli "inkorporiranja" cjelokupnog srpskog sistema u kosovski kako građani i zaposleni ne bi bili oštećeni.
Nije mogao da kaže kakvi su to modeli, te dodao da su zdravstvo i obrazovanje "stubovi zaštite prava i interesa Srba".
Podsjeća da je i Ahtisarijevim planom (dokument na osnovu kog je izrađen Ustav Kosova) bilo predviđeno formiranje ekspertske grupe koja bi uskladila nastavni plan i program za pripadnike srpske zajednice.
Prema njegovoj ocjeni, srpske zdravstvene i obrazovne institucije moraju da sarađuju sa kosovskim kako bi se pronašlo rješenje za njihovo funkcionisanje. Dodaje da te saradnje, prema njegovim saznanjima, za sada nema.
"Mi moramo naći prostor u (kosovskim) zakonima kako bi omogućili da naši sugrađani ne trpe štetu", dodaje Rašić.
Trajković: Obrazovanje i zdravstvo ne smeju biti ugroženi
Rada Trajković, srpska političarka sa Kosova koja ima prebivalište u Beogradu, podvlači da su obrazovne i zdravstvene institucije u srpskim sredinama na Kosovu, nakon sukoba 1999. godine, uspostavljene uz pomoć međunarodne zajednice, te da bi njihovo ukidanje od strane kosovskih vlasti bilo "bez presedana".
Trajković, koja je u poslijeratnom periodu bila direktorka Doma Zdravlja po srpskom sistemu Gračanici, te poslanica u Skupštini Kosova, smatra da se bilo kakvi nesporazumi oko funkcionisanja srpskih institucija mogu riješiti pregovorima i da očekuje da obrazovanje i zdravstvo u srpskim sredinama na Kosovu neće biti ugroženi.
"To su institucije koje suštinski znače i imaju ulogu opstanka Srba na Kosovu. U nijednom normalnom društvu se ne poseže za zatvaranjem institucija koje su u funkciji zdravstvene i obrazovne bezbjednosti, bolesnih i djece ili mladih u obrazovnom sistemu", podvlači Trajković u izjavi za RSE.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je početkom septembra rekao da na Kosovu i dalje funkcionišu najvažnije institucije a to su zdravstvene i obrazovne.
Rekao je da je "veoma tužan" zbog zatvaranja drugih institucija Srbije, te da kosovske vlasti ne žele mir.
