Flotacioni rudnik Kopaonik u Leposaviću tokom prošle godine ostvario je prihod od oko devet miliona eura od prodaje ekstrahovanog koncentrata olova i cinka. Ovaj iznos je veći od onoga koji su ostali rudnici "Trepča jug" zajedno ostvarili, piše Koha.
Prema izvještajima kompanije "Trepča jug", rudnici u Stantergu, Kišnici i Artani (Novo Brdo) zajednički su ostvarili prodaju za 1,5 miliona eura manje od rudnika Kopanik u Leposaviću gdje je u 2023. godini ostvaren prihod od devet miliona eura.
Rudar, koji radi u Stantergu, rekao je da rudnik koji radi na sjeveru Kosova, naseljen uglavnom Srbima, izvozi više rude.
"Tamo je drugačije nego ovdje, pa se i upravljanje radi drugačije. Lakši su za rad. U sjevernom dijelu vade više ruda, odnosno ovdje se vade olovo i cink. Prodaja se vrši na slobodnom tržištu. Cink se redovno šalje u Bugarsku ili Poljsku preko graničnog prelaza u Merdaru", naglasio je on.
Službenici Kosova Kosova odbili su da kažu koliku količinu rude izvozi Flotacioni rudnik u Leposaviću, uz obrazloženje da su dužni da poštuju standarde povjerljivosti i zaštite podataka.
"Time se zabranjuje da dijelimo detaljne informacije o količini izvezenih ruda za svaku kompaniju posebno, jer bi se takvim postupkom prekršila pravila zaštite podataka i poslovne tajne“, saopštila je Carina.
Direktor rudnika u Leposaviću Dejan Krstić odbio je da pruži informacije o radu rudnika.
Istraživač Instituta GAP Besart Cuja kaže da postoje različiti faktori koji utiču na povećanje prihoda u rudniku u Leposaviću.
"Ovdje može uticati niz faktora, kao što su ulaganja u održavanje i rad fabrika za preradu rude, menadžment kao i drugi dijelovi poslovanja kompanije", naglasio je Cuja.
Direktor rudnika u Stantergu, Shyqeri Sadiku objašnjava da manjak rudara uzrokuje i manju proizvodnju.
„U posljednje vrijeme proizvodimo identično, ali imamo manjak radne snage. Dakle, što je više radnika u rudniku da bismo mogli da povećamo proizvodnju, mi kao preduzeće moramo da radimo intenzivno“, najavio je Sadiku.
Bivši direktor kompanije "Trepča jug" Ferat Shala, koji je poslanik PDK, rekao je da kosovske institucije nemaju pristup i kontrolu nad rudnikom na sjeveru.
„Nikada se nisu potčinili dijelu onoga što je upravljanje kosovskim institucijama, njime su upravljale druge paralelne institucije i nastavljaju da se upravljaju ovako“, rekao je on.
Ni Vlada ni Ministarstvo privrede nisu odgovorili na pitanja Kohe o kontroli rudnika kojim upravljaju Srbi.
Međutim, direktor rudnika u Stantergu je najavio da komunikacija postoji.
„Imamo periodične sastanke i vjerujem da smo tu na pravom putu da sa njima održavamo kontakte, razmenjujemo i alate za rad, ali i ono što nam je potrebno“, rekao je Sadiku.
Vlada je 2016. godine promjenila status tri glavne jedinice „Trepča jug“.
Ovim u okviru akcionarskog društva rade flotacioni rudnici u Stantergu, oni u Kišnici i Artani, kao i rudnici u Leposaviću, u kojima 80 odsto vlasništva pripada vladi, a 20 odsto radnicima.
Izvor: Kosovo Online/Koha
Rudar, koji radi u Stantergu, rekao je da rudnik koji radi na sjeveru Kosova, naseljen uglavnom Srbima, izvozi više rude.
"Tamo je drugačije nego ovdje, pa se i upravljanje radi drugačije. Lakši su za rad. U sjevernom dijelu vade više ruda, odnosno ovdje se vade olovo i cink. Prodaja se vrši na slobodnom tržištu. Cink se redovno šalje u Bugarsku ili Poljsku preko graničnog prelaza u Merdaru", naglasio je on.
Službenici Kosova Kosova odbili su da kažu koliku količinu rude izvozi Flotacioni rudnik u Leposaviću, uz obrazloženje da su dužni da poštuju standarde povjerljivosti i zaštite podataka.
"Time se zabranjuje da dijelimo detaljne informacije o količini izvezenih ruda za svaku kompaniju posebno, jer bi se takvim postupkom prekršila pravila zaštite podataka i poslovne tajne“, saopštila je Carina.
Direktor rudnika u Leposaviću Dejan Krstić odbio je da pruži informacije o radu rudnika.
Istraživač Instituta GAP Besart Cuja kaže da postoje različiti faktori koji utiču na povećanje prihoda u rudniku u Leposaviću.
"Ovdje može uticati niz faktora, kao što su ulaganja u održavanje i rad fabrika za preradu rude, menadžment kao i drugi dijelovi poslovanja kompanije", naglasio je Cuja.
Direktor rudnika u Stantergu, Shyqeri Sadiku objašnjava da manjak rudara uzrokuje i manju proizvodnju.
„U posljednje vrijeme proizvodimo identično, ali imamo manjak radne snage. Dakle, što je više radnika u rudniku da bismo mogli da povećamo proizvodnju, mi kao preduzeće moramo da radimo intenzivno“, najavio je Sadiku.
Bivši direktor kompanije "Trepča jug" Ferat Shala, koji je poslanik PDK, rekao je da kosovske institucije nemaju pristup i kontrolu nad rudnikom na sjeveru.
„Nikada se nisu potčinili dijelu onoga što je upravljanje kosovskim institucijama, njime su upravljale druge paralelne institucije i nastavljaju da se upravljaju ovako“, rekao je on.
Ni Vlada ni Ministarstvo privrede nisu odgovorili na pitanja Kohe o kontroli rudnika kojim upravljaju Srbi.
Međutim, direktor rudnika u Stantergu je najavio da komunikacija postoji.
„Imamo periodične sastanke i vjerujem da smo tu na pravom putu da sa njima održavamo kontakte, razmenjujemo i alate za rad, ali i ono što nam je potrebno“, rekao je Sadiku.
Vlada je 2016. godine promjenila status tri glavne jedinice „Trepča jug“.
Ovim u okviru akcionarskog društva rade flotacioni rudnici u Stantergu, oni u Kišnici i Artani, kao i rudnici u Leposaviću, u kojima 80 odsto vlasništva pripada vladi, a 20 odsto radnicima.
Izvor: Kosovo Online/Koha
