Odluku Vlade Kosova da poveća minimalnu zaradu bivši predsjednik Privredne komore Safet Gërxhaliu ocijenio je za Kosovo Online kao predizborni marketing. On upozorava da Kosovo svake godine bilježi rast ekstremnog siromaštva.
“Istina je da je to dobra odluka, ali je zakasnela. S druge strane, to je uvijek najava da će biti izbori. I uvijek kad budu politički izbori, ima takvih koraka ili takvih odluka koje jednostavno utiču ili iskorišćavaju povećanje plate za nekakvu promociju te političke stranke i kao predizbornu kampanju za izbore. Istina je da je minimalna plata najniža u regionu i u tom kontekstu mi smo zakasnili”, kaže on.
Navodi da se sa platom od 350 eura ne može pratiti rast cijena i takozvana spekulativna trgovina koja vlada na Kosovu.
“Danas je pala kupovna moć i sama činjenica da je Kosovo uvozno zavisno društvo i da smo 2023. godine uvezili robu u vrijednosti većoj od pet milijardi i 800 miliona eura mi uvozimo takozvanu tihu inflaciju koja jednostavno pogađa potrošače. Prema tome, moramo daleko više da vodimo računa o tim socijalnim aspektima. Nijedna država ne može da ima ni socijalni mir, ni ubrzani integrisani proces ekonomskog razvoja bez političke stabilnosti, i u tom kontekstu definitivno izazovi su jako veliki”, kaže Gërxhaliu.
Navodi da se o građanima mora više voditi računa i podvlači da Kosovo svake godine ima rast takozvanog ekstremnog siromaštva.
“To je jedna zabrinjavajuća okolnost. Prošle godine smo imali više od 28.000 novih građana koji su pisali molbe za pomoć. Mislim da to treba da bude jedan izazov koji treba da se rješava, a to može se riješi samo kroz dijalog sa privatnim sektorom, kroz razvoj privatnog sektora i da ekonomski razvoj ima suštinu, a ne samo brojke”, smatra on.
Dodaje da je četvoročlanoj porodici mjesečno potrebno više od 1.150 eura za neki normalan životni prihod.
“Prema tome, sa 350 eura ima malo prostora za neki bolji život. Ali, mislim da je ipak bolje to nego da smo i dalje na 170 eura. Uvijek je nada u tome što ove godine ili početkom sljedeće godine će biti izbori i da će biti nekog pomaka u tom kontekstu, bilo kada je u pitanju penzija, bilo kada je u pitanju plata u privatnom sektoru, a isto tako i u javnom sektoru”, kaže Gërxhaliu.
S druge strane, upozorava da će povećanjem minimalca pod ovim ekonomskim okolnostima privatni sektor biti pogođen, jer neće moći da izdrži teret opterećenja za plate, zbog čega je neophodan javno-privatni dijalog.
“Vlada treba da nađe rješenje kako da podrži privatni sektor. To rade i ostale države, u tom kontekstu nikad ne bih morao da dovedem u pitanje snagu privatnog sektora kroz rast minimalne plate. Nama je bitna potrošnja, nama je bitna proizvodnja, nama je bitno da privučemo spoljne investicije, a toga nema”, zaključuje Gërxhaliu.
Navodi da se sa platom od 350 eura ne može pratiti rast cijena i takozvana spekulativna trgovina koja vlada na Kosovu.
“Danas je pala kupovna moć i sama činjenica da je Kosovo uvozno zavisno društvo i da smo 2023. godine uvezili robu u vrijednosti većoj od pet milijardi i 800 miliona eura mi uvozimo takozvanu tihu inflaciju koja jednostavno pogađa potrošače. Prema tome, moramo daleko više da vodimo računa o tim socijalnim aspektima. Nijedna država ne može da ima ni socijalni mir, ni ubrzani integrisani proces ekonomskog razvoja bez političke stabilnosti, i u tom kontekstu definitivno izazovi su jako veliki”, kaže Gërxhaliu.
Navodi da se o građanima mora više voditi računa i podvlači da Kosovo svake godine ima rast takozvanog ekstremnog siromaštva.
“To je jedna zabrinjavajuća okolnost. Prošle godine smo imali više od 28.000 novih građana koji su pisali molbe za pomoć. Mislim da to treba da bude jedan izazov koji treba da se rješava, a to može se riješi samo kroz dijalog sa privatnim sektorom, kroz razvoj privatnog sektora i da ekonomski razvoj ima suštinu, a ne samo brojke”, smatra on.
Dodaje da je četvoročlanoj porodici mjesečno potrebno više od 1.150 eura za neki normalan životni prihod.
“Prema tome, sa 350 eura ima malo prostora za neki bolji život. Ali, mislim da je ipak bolje to nego da smo i dalje na 170 eura. Uvijek je nada u tome što ove godine ili početkom sljedeće godine će biti izbori i da će biti nekog pomaka u tom kontekstu, bilo kada je u pitanju penzija, bilo kada je u pitanju plata u privatnom sektoru, a isto tako i u javnom sektoru”, kaže Gërxhaliu.
S druge strane, upozorava da će povećanjem minimalca pod ovim ekonomskim okolnostima privatni sektor biti pogođen, jer neće moći da izdrži teret opterećenja za plate, zbog čega je neophodan javno-privatni dijalog.
“Vlada treba da nađe rješenje kako da podrži privatni sektor. To rade i ostale države, u tom kontekstu nikad ne bih morao da dovedem u pitanje snagu privatnog sektora kroz rast minimalne plate. Nama je bitna potrošnja, nama je bitna proizvodnja, nama je bitno da privučemo spoljne investicije, a toga nema”, zaključuje Gërxhaliu.
