Posjeta predsjednika Francuske Emmanuela Macrona Srbiji, potpisivanje više ekonomskih ugovora uključujući i nabavku borbenih aviona „Rafal“, kao i stavovi koje je izneo o Kosovu govore o diplomatskoj pobjedi predsjednika Srbije Aleksandra Vučića za koju su odgovorni predsjednica Vjosa Osmani i premijer Albin Kurti, i vidljivo je približavanje Francuske Srbiji i udaljavanje od Kosova.
Bivši glavni inspektor Kosovske obavještajne agencije Shkelzen Sopjani izjavio je za Kosovo onlajn da je posjeta francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Beogradu veoma važna za Srbiju i to u kritičnom trenutku za Kosovo, koja, kaže, mora da bude pažljivija, jer ova posjeta znači približavanje Francuske Srbiji, a udaljavanje od Kosova.
“Macronova posjeta je veoma važna za Srbiju, a dolazi u kritičnom trenutku za Kosovo, jer, kao što vidimo, Kosovo, odnosno Vlada Kosova se ne doživljava kao veoma pouzdan partner, ni od strane SAD”, rekao je Sopjani.
Navodi da je važan, a “pomalo i zabrinjavajuć” za region, sporazum po kojem će Beograd od Francuske nabaviti 12 “Rafala”, jer to, kako kaže, udaljava region od ravnoteže snaga.
“Svi znamo šta se dešavalo u prošlosti, od ’90-ih, i to je malo zabrinjavajuće s obzriom na činjenicu da Srbija ne pokazuje iskreno zalaganje za mir. Upravo suprotno, često vidimo inicijativu za izazivanje novog konflikta u regionu, poput inicijative “srpskog sveta”, ali i svega što se dešava sa Miloradom Dodikom u Republici Srpskoj, kao i sa stalnim neprijateljskim izjavama prema Kosovu, neprijateljskim izjavama prema Hrvatskoj, ali iz Hrvatske prema Srbiji, sa Kosova prema Srbiji… Kada se uzmu u obzir sve okolnosti, lično ne mislim da je to pametno, niti dobrodošlo”, kazao je Sopjani.
Posjetu francuskog predsjednika, sumirao je riječima:
“Videli smo približavanje Francuske Srbiji, a udaljavanje od Kosova”.
To je, kaže, zabrinjavajuće zbog čega savjetuje Vladi kosova da bude pažljivija i da uradi mnogo više da bude blizu partnera, a ne da se od njih udaljava.
“Uz to, u posljednje vrijeme vidimo dosta zabrinutosti naših partnera u vezi sa povjerenjem u Vladu Kosova, tako da će ovo imati uticaja posebno u međunarodnoj areni i u vezi sa Kosovom”, dodao je Sopjani.
Bivši diplomata Blerim Canaj za Albanian Post ocjenio je da je Vlada Kosova svojim postupcima koji su imali isključivo za cilj unutrašnju izbornu potrošnju pomogla predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i Srbiji u pozicioniranju u međunarodnoj areni, a zatim i u dijalogu Kosova i Srbije.
„Srbija je desetinama godina diplomatski radila da bude viđena kao žrtva i sada je to postigla. To je zbog činjenice da je Vlada Kosova – svijesno ili nesvjesno – pomogla Vučiču da dođe do ove pozicije“, ocjenjuje Canaj za Albanian post.
On je komentarišući posjetu predsjednika Francuske Emmanuela Macrona Srbiji i njegovu izjavu da će zvanični Pariz nastaviti da prati „uslove u kojima živi srpska zajednica na Kosovu“, rekao da bi to trebalo da bude razlog više da se formira ZSO.
Pominjanje kršenja ljudskih prava je, kaže, „stavilo pod mikroskop Vladu Kosova“.
„Primjetili smo da posljednjih mjeseci Vučič uopšte ne pominje Kosovo, to je zato što su Albin Kurti i često Vjosa Osmani odradili svoj posao tako što su upali u Vučičevu zamku i sada se vrte u začaranom krugu u potrazi za izlaskom iz ove situacije“, kaže Canaj.
Pohvale Srbiji od strane francuskog predsjednika za bivšeg poslanika Pokreta Samooopredjeljenje Afrima Kasollija govore o zabrnjivajućoj situaciji.
„Situacija postaje zabrinjavajuća kada se uzme u obzir činjenica da je Pariz jedan od dva glavna sponzora francusko-njemačkog plana, iako je Macron izjavio da Francuska stoji iza plana, ali ekonomski interesi rade svoje. A to se vidi i po tome što je Macron bio veoma oštar prema Kosovu baš u sred Beograda“, rekao je Kasolli.
Komentarišući niz bilateralnih i ekonomskih sporazuma uključujući i kupovinu 12 „Rafala“, on ocjenjuje kao „hrabrost srpskog lidera“ koji ima za cilj da beskrajno odugovlači normalizaciju odnosa sa Kosovom.
Stoga je takav pristup, smatra Kasolli, učinio da proces dijaloga Kosova sa Srbijom bude asimetričniji nego ikada ranije.
„Taj dvostruki pristup se može posmatrati još od dešavanja poslije 24. septembra, gdje se od Srbije do sada tražilo samo da kazni odgovorne za srpski paravojni napad i nije bilo drugih posljedica. A ekonomski odnosi sa ovim zemljama su se samo produbljivali, dok Kosovo i dalje ostaje pod sankcionisanim merama“, tvrdi on.
I za Canaja, ekonomsko približavanje Srbije Francuskoj u kontekstu ugovora vrijednog više milijardi dolara jača poziciju Srbije u međunarodnoj areni.
„Srbiji se daje podrška, a time i zaštita od međunarodne zajednice, jer jednostavno podržavajući i štiteći Srbiju, oni automatski štite svoje investicije u Srbiji, koja sada kada Kosovo ima hladne odnose sa svojim partnerima stvorene za duže vrijeme jača svoje partnerstvo sa ovim zemljama već 30 godina. Naravno, partneri će tada zaštititi svoje partnere“, tvrdi Canaj.
Za eksperta za međunarodne odnose Akrija Qipu, Macronove izjave u Beogradu protiv Kosova mogle bi da budu upozorenje i veći pritisak Francuske i EU na Kurtija, posebno u kontekstu kada Kosovo „nije u stanju da saopšti prirodu akcije koje je preduzela, koje su potpuno legitimne, a sa druge strane razmatraju stavove prijateljskih zemalja”.
„Ono što je ostavilo loš utisak je činjenica da izjave stižu tokom posjete predsjednika Macrona Beogradu, gdje se čini da on upire prstom u Kosovo ne obazirući se na drugu stranu medalje i destruktivnu ulogu same Srbije“, ocjenjuje Qipa.
Dodaje da je riječ o Macronovom „pragmatičnom stavu“ koji mogu biti vezani za uske interese Francuske.
„Prirodne mogu biti i ocjene zemalja regiona za politiku Francuske i zagrljaj Srbije, uzimajući u obzir opasnost koju predstavlja naoružanje Srbije za bezbjednost i mir na Balkanu“, rekao je on.
Profesor diplomatije u Francuskoj Valon Murtezaj smatra da posjetu Macrona Srbiji treba tumačiti kao približavanje jedne od zemalja Zapadnog Balkana EU.
„Cjelokupnu posjetu predsjednika Macrona treba shvatiti kao saradnju u kontekstu približavanja jedne zemlje Zapadnog Balkana, u ovom slučaju Srbije, i vodeće zemlje u Evropskoj uniji, kao što je Francuska“, rekao je Murtezaj.
Izvor: Kosovo Online
“Macronova posjeta je veoma važna za Srbiju, a dolazi u kritičnom trenutku za Kosovo, jer, kao što vidimo, Kosovo, odnosno Vlada Kosova se ne doživljava kao veoma pouzdan partner, ni od strane SAD”, rekao je Sopjani.
Navodi da je važan, a “pomalo i zabrinjavajuć” za region, sporazum po kojem će Beograd od Francuske nabaviti 12 “Rafala”, jer to, kako kaže, udaljava region od ravnoteže snaga.
“Svi znamo šta se dešavalo u prošlosti, od ’90-ih, i to je malo zabrinjavajuće s obzriom na činjenicu da Srbija ne pokazuje iskreno zalaganje za mir. Upravo suprotno, često vidimo inicijativu za izazivanje novog konflikta u regionu, poput inicijative “srpskog sveta”, ali i svega što se dešava sa Miloradom Dodikom u Republici Srpskoj, kao i sa stalnim neprijateljskim izjavama prema Kosovu, neprijateljskim izjavama prema Hrvatskoj, ali iz Hrvatske prema Srbiji, sa Kosova prema Srbiji… Kada se uzmu u obzir sve okolnosti, lično ne mislim da je to pametno, niti dobrodošlo”, kazao je Sopjani.
Posjetu francuskog predsjednika, sumirao je riječima:
“Videli smo približavanje Francuske Srbiji, a udaljavanje od Kosova”.
To je, kaže, zabrinjavajuće zbog čega savjetuje Vladi kosova da bude pažljivija i da uradi mnogo više da bude blizu partnera, a ne da se od njih udaljava.
“Uz to, u posljednje vrijeme vidimo dosta zabrinutosti naših partnera u vezi sa povjerenjem u Vladu Kosova, tako da će ovo imati uticaja posebno u međunarodnoj areni i u vezi sa Kosovom”, dodao je Sopjani.
Bivši diplomata Blerim Canaj za Albanian Post ocjenio je da je Vlada Kosova svojim postupcima koji su imali isključivo za cilj unutrašnju izbornu potrošnju pomogla predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i Srbiji u pozicioniranju u međunarodnoj areni, a zatim i u dijalogu Kosova i Srbije.
„Srbija je desetinama godina diplomatski radila da bude viđena kao žrtva i sada je to postigla. To je zbog činjenice da je Vlada Kosova – svijesno ili nesvjesno – pomogla Vučiču da dođe do ove pozicije“, ocjenjuje Canaj za Albanian post.
On je komentarišući posjetu predsjednika Francuske Emmanuela Macrona Srbiji i njegovu izjavu da će zvanični Pariz nastaviti da prati „uslove u kojima živi srpska zajednica na Kosovu“, rekao da bi to trebalo da bude razlog više da se formira ZSO.
Pominjanje kršenja ljudskih prava je, kaže, „stavilo pod mikroskop Vladu Kosova“.
„Primjetili smo da posljednjih mjeseci Vučič uopšte ne pominje Kosovo, to je zato što su Albin Kurti i često Vjosa Osmani odradili svoj posao tako što su upali u Vučičevu zamku i sada se vrte u začaranom krugu u potrazi za izlaskom iz ove situacije“, kaže Canaj.
Pohvale Srbiji od strane francuskog predsjednika za bivšeg poslanika Pokreta Samooopredjeljenje Afrima Kasollija govore o zabrnjivajućoj situaciji.
„Situacija postaje zabrinjavajuća kada se uzme u obzir činjenica da je Pariz jedan od dva glavna sponzora francusko-njemačkog plana, iako je Macron izjavio da Francuska stoji iza plana, ali ekonomski interesi rade svoje. A to se vidi i po tome što je Macron bio veoma oštar prema Kosovu baš u sred Beograda“, rekao je Kasolli.
Komentarišući niz bilateralnih i ekonomskih sporazuma uključujući i kupovinu 12 „Rafala“, on ocjenjuje kao „hrabrost srpskog lidera“ koji ima za cilj da beskrajno odugovlači normalizaciju odnosa sa Kosovom.
Stoga je takav pristup, smatra Kasolli, učinio da proces dijaloga Kosova sa Srbijom bude asimetričniji nego ikada ranije.
„Taj dvostruki pristup se može posmatrati još od dešavanja poslije 24. septembra, gdje se od Srbije do sada tražilo samo da kazni odgovorne za srpski paravojni napad i nije bilo drugih posljedica. A ekonomski odnosi sa ovim zemljama su se samo produbljivali, dok Kosovo i dalje ostaje pod sankcionisanim merama“, tvrdi on.
I za Canaja, ekonomsko približavanje Srbije Francuskoj u kontekstu ugovora vrijednog više milijardi dolara jača poziciju Srbije u međunarodnoj areni.
„Srbiji se daje podrška, a time i zaštita od međunarodne zajednice, jer jednostavno podržavajući i štiteći Srbiju, oni automatski štite svoje investicije u Srbiji, koja sada kada Kosovo ima hladne odnose sa svojim partnerima stvorene za duže vrijeme jača svoje partnerstvo sa ovim zemljama već 30 godina. Naravno, partneri će tada zaštititi svoje partnere“, tvrdi Canaj.
Za eksperta za međunarodne odnose Akrija Qipu, Macronove izjave u Beogradu protiv Kosova mogle bi da budu upozorenje i veći pritisak Francuske i EU na Kurtija, posebno u kontekstu kada Kosovo „nije u stanju da saopšti prirodu akcije koje je preduzela, koje su potpuno legitimne, a sa druge strane razmatraju stavove prijateljskih zemalja”.
„Ono što je ostavilo loš utisak je činjenica da izjave stižu tokom posjete predsjednika Macrona Beogradu, gdje se čini da on upire prstom u Kosovo ne obazirući se na drugu stranu medalje i destruktivnu ulogu same Srbije“, ocjenjuje Qipa.
Dodaje da je riječ o Macronovom „pragmatičnom stavu“ koji mogu biti vezani za uske interese Francuske.
„Prirodne mogu biti i ocjene zemalja regiona za politiku Francuske i zagrljaj Srbije, uzimajući u obzir opasnost koju predstavlja naoružanje Srbije za bezbjednost i mir na Balkanu“, rekao je on.
Profesor diplomatije u Francuskoj Valon Murtezaj smatra da posjetu Macrona Srbiji treba tumačiti kao približavanje jedne od zemalja Zapadnog Balkana EU.
„Cjelokupnu posjetu predsjednika Macrona treba shvatiti kao saradnju u kontekstu približavanja jedne zemlje Zapadnog Balkana, u ovom slučaju Srbije, i vodeće zemlje u Evropskoj uniji, kao što je Francuska“, rekao je Murtezaj.
Izvor: Kosovo Online
