Sjedinjene Američke Države su još jednom izrazile svoju odlučnost da obuzdaju ruski uticaj na Balkanu, rekao je ministar odbrane Ejup Maqedonci u intervjuu za Klan Kosova dodajući da to potvrđuje posjeta Kosovu šefa CIA Williama Burnsa i podvlači da zemlje koje ne priznaju Kosovo predstavljaju prepreku za članstvo u Nato.
Maqedonci je ocjenio da će mogućnost eskalacije u regionu biti prisutna sve dok je prisutna "ideja Srbije o hegemoniji na Balkanu i dokle god ovu ideju državne strukture operativno prevode kroz vojne prijetnje i korišćenje neformalnog naoružanja grupe koje organizuju bezbjednosne strukture u Srbiji".
Govoreći o najavama otvaranja mosta na Ibru, Maqedonci navodi da je premijer Albin Kurti već jasno izneo stav Vlade Kosova po tom pitanju.
"Pitanje mosta nije u vezi sa resorom odbrane i ostaje pitanje drugih resora vlade. Po ovom pitanju, premijer Kurti je više puta istakao važnost omogućavanja slobodnog kretanja i sinhronizacije sa partnerima kada su u pitanju bezbjednosna pitanja", kazao je.
Komentarišući povećanje broja vojnika članica Natoa u Kforu na Kosovu tokom prošle i ove godine, Maqedonci navodi da je "napad terorističkih i paravojnih grupa na čelu sa glavnim teroristom Radoičićem 24. septembra prošle godine bio vrhunac nastojanja tih struktura ne samo da naruše suverenitet Kosova, već i da destabilizuju čitav Zapadni Balkan".
Kako kaže, taj događaj praćen vojnim provokacijama struktura u Srbiji, pored toga što su kosovske bezbkednosne institucije naterale da pojačaju budnost i spremnost, Nato je video i kao potencijalnu proketnju miru i bezbkednosti Kosova i regiona.
"Nažalost, kriminalne i terorističke grupe koje su godinama kršile suverenitet, red i zakon u skevernim opštinama, kao i terorisale naše građane na skeveru zemlje, i dalje ostaju nekažnjene i operativne na teritoriji Srbije, duž granice sa Kosovom. Vkerujem da je to i razlog povećanja brojnosti i operativne spremnosti Kfora. Obično prockenu i odluku o povećanju ili smanjenju trupa Kfora donose strukture Natoa, u zavisnosti od operativnih potreba na terenu, pa ovaj odgovor najbolje mogu dati Kfor i Nato strukture", ispričao je.
Prema njegovim rokečima, Ministarstvo odbrane nastavlja da podržava razvoj KBS u svim oblastima.
"Povećanje budžeta i dodatna budžetska podrška resoru odbrane od strane premijera i Vlade Republike Kosovo značajno je uticala na jačanje našeg odbrambenog sistema i podršku snaga u postizanju ciljeva postavljenih u sveobuhvatnom planu tranzicije", kazao je Maqedonci.
Kako dodaje, Kosovske bezbjednosne snage, pored saradnje sa američkom vojskom i drugim partnerima u oblasti obuke i vježbi, pokazale su se i kao kredibilan i profesionalan partner zajedničkim iskrcavanjem sa američkim, britanskim i trupama drugih zemalja u nekoliko međunarodnih operacijs posebno u posljednje četiri godine.
Navodi da je u periodu od nešto više od godinu dana od kada je preuzeo rukovodstvo Ministarstva odbrane, bio angažovan na nastavku ispunjavanja ciljeva Ministarstva odbrane, ali je takođe povećao napore da produbi i proširi saradnju sa partnerima, jačajući civilni nadzor nad snagama, kao i dopunjavajući KBS osobljem i sistemima naoružanja.
"Po prvi put, tokom 2023. godine, zahvaljujući podršci Vlade Kosova, budžet za odbranu je dostigao kvotu od 2 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je ovaj standard potreban u Natou. Kao aktivni učesnik Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, svakodnevno smo svjedoci da je naša zemlja dostigla nivo Nato zemalja po zajedničkoj posvećenosti miru i bezbjednosti. Tokom jula mjeseca po prvi put smo stavili u funkciju propis za planiranje, programiranje, budžetiranje i izvršenje, ovaj pravilnik sačinjen u saradnji sa stručnjacima iz SAD, koji od sada omogućava mnogo konsolidovanije upravljanje odbranom, dugoročno planiranje i bolje izvršenje budžeta za odbranu", ispričao je.
Maqedonci kaže da se tom uredbom jača civilni nadzor i omogućava postizanje ciljeva.
Ističe da se sve vojne nabavke u Ministarstvu odbrane vrše po Nato standardima, a sve doktrine i programi obuke su u skladu sa Nato.
"Sve su to pokazatelji da se naša zemlja približava Natou, ali je poznato da je odluka o ulasku u Nato politička odluka i zavisi od volje država članica. U ovom aspektu, nespremnost da se podrže države koje ne priznaju Nato i dalje ostaje glavna prepreka u procesu članstva. S druge strane, tokom svih posjeta koje sam imao partnerskim zemljama kao što su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Turska, Italija, Hrvatska, Finska i druge zemlje, obezbjedili smo da će podrška ovih zemalja članstvu Kosova u Nato biti još jača", kazao je.
Govoreći o požarima na Kosovu, ali i u regionu tokom ovog ljeta i neophodnosti helikoptera prilikom gašenja, Maqedonci kaže da je poznato da posljednjih godina širom regiona, požari, posebno oni tokom ljetnjih mjeseci, predstavljaju opasnost ne samo po životnu sredinu već i po bogatstvo, imovinu, infrastrukture i života građana.
"Iako KBS nema vatrogasne kapacitete, kao treći reagujući u civilnim vanrednim situacijama, angažovao je svoje osoblje tamo gdje je zatražena naša podrška. Nedostatak helikoptera predstavlja ograničenje u upravljanju situacijama sa planinskim požarima. Vazdušna podrška Kfora bila je ključna u upravljanju požarnom situacijom, posebno u oblasti Prevalca. U potpunosti se slažem da naše institucije treba da razvijaju sopstvene vazdušne kapacitete kako bi se uspješno suočile sa ovakvim situacijama", ispričao je.
Kako navodi, u inventaru Kosovskih bezbjednosnih snaga predviđena je flota helikoptera, koja će, pored bespilotnih vazdušnih sistema Bayraktar TB2 koje već imaju, zaokružiti kapacitet vazdušne podrške predviđen Sveobuhvatnim planom tranzicije.
"Očekuje se da će helikopteri biti nabavljeni tokom treće prelazne faze (2025-2028). Strukture u Ministarstvu odbrane i KBS su uradile neophodne analize i vode razgovore sa našim partnerima, posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama, kako bismo u najskorijem periodu bili snabdjeveni multifunkcionalnim helikopterima", naveo je.
S obzirom da će parlamentarni izbori na Kosovu biti održani 9. februara, upitan da li misli da će do kraja mandata ostvariti sve svoje ciljeve za KBS, Maqedonci je kazao da razvoj odbrambenih kapaciteta i postizanje vojnih ciljeva KBS nije proces koji počinje i završava se vladajućim mandatom.
"Izgradnja koherentnog i funkcionalnog sistema odbrane i modernizacija vojnih kapaciteta je kontinuiran proces i održavanje kontinuiteta je od suštinskog značaja. Utvrđeni prioriteti koji su u vezi sa ciljevima Ministarstva odbrane za ovaj rukovodeći mandat realizuju se u skladu sa rokovima i uvjeren sam da će do kraja ovog mandata biti ostvareni", kazao je.
Kako je dodao, kontinuirana podrška vlade u mnogim dimenzijama za KBS nastavlja da igra izuzetno važnu ulogu u postizanju ciljeva za KBS.
"U mnogim oblastima smo premašili plan. Prema sveobuhvatnom planu, očekivalo se da KBS ima 3.700 aktivnih pripadnika u ovom periodu, danas imamo preko 4.200 mnogih sistema naoružanja koje trenutno imamo u inventaru KBS-a, a planirano je da budu kupljeni u kasnijoj fazi. Tokom ovog mandata KBS-u je dato šest novih lokacija i imovine od posebnog strateškog i operativnog značaja. Tokom ovih godina, broj vojnih lica upućenih na obuku i školovanje u inostranstvo se višestruko povećao. Dakle, uzimajući u obzir sve ovo, potpuno verujem da će ne samo ciljevi postavljeni za KBS biti postignuti, već i da će se ovaj razvoj ubrzati u mnogim oblastima", kazao je.
Maqedonci je naveo da je Fond bezbjednosti fond kojim upravlja Ministarstvo finansija, rada i transfera i posvećen je jačanju bezbjednosnih i odbrambenih kapaciteta.
Kako kaže, činjenica da je taj fond namenjen za pitanja odbrane i bezbjednosti i uzimajući u obzir važeće zakone u vezi sa poverljivim informacijama onemogućava davanje mnogo detalja o ovom fondu, ali građani na i van Kosova, pored podrške otvaranju ovog fonda, nastavljaju da doprinose ovom fondu, čime je omogućeno povećanje bezbjednosti za sve građane Kosova.
"Našim institucijama je potreban kontinuirani razvoj i modernizacija, a uz to i krhku bezbjednosnu situaciju na regionalnom i globalnom nivou, održavanje ovog fonda u funkciji i doprinos građana kroz donacije ovom fondu važan je za bezbjednost građana i naše države", kazao je.
Izvor: Kosovo Online/Klan Kosova
Govoreći o najavama otvaranja mosta na Ibru, Maqedonci navodi da je premijer Albin Kurti već jasno izneo stav Vlade Kosova po tom pitanju.
"Pitanje mosta nije u vezi sa resorom odbrane i ostaje pitanje drugih resora vlade. Po ovom pitanju, premijer Kurti je više puta istakao važnost omogućavanja slobodnog kretanja i sinhronizacije sa partnerima kada su u pitanju bezbjednosna pitanja", kazao je.
Komentarišući povećanje broja vojnika članica Natoa u Kforu na Kosovu tokom prošle i ove godine, Maqedonci navodi da je "napad terorističkih i paravojnih grupa na čelu sa glavnim teroristom Radoičićem 24. septembra prošle godine bio vrhunac nastojanja tih struktura ne samo da naruše suverenitet Kosova, već i da destabilizuju čitav Zapadni Balkan".
Kako kaže, taj događaj praćen vojnim provokacijama struktura u Srbiji, pored toga što su kosovske bezbkednosne institucije naterale da pojačaju budnost i spremnost, Nato je video i kao potencijalnu proketnju miru i bezbkednosti Kosova i regiona.
"Nažalost, kriminalne i terorističke grupe koje su godinama kršile suverenitet, red i zakon u skevernim opštinama, kao i terorisale naše građane na skeveru zemlje, i dalje ostaju nekažnjene i operativne na teritoriji Srbije, duž granice sa Kosovom. Vkerujem da je to i razlog povećanja brojnosti i operativne spremnosti Kfora. Obično prockenu i odluku o povećanju ili smanjenju trupa Kfora donose strukture Natoa, u zavisnosti od operativnih potreba na terenu, pa ovaj odgovor najbolje mogu dati Kfor i Nato strukture", ispričao je.
Prema njegovim rokečima, Ministarstvo odbrane nastavlja da podržava razvoj KBS u svim oblastima.
"Povećanje budžeta i dodatna budžetska podrška resoru odbrane od strane premijera i Vlade Republike Kosovo značajno je uticala na jačanje našeg odbrambenog sistema i podršku snaga u postizanju ciljeva postavljenih u sveobuhvatnom planu tranzicije", kazao je Maqedonci.
Kako dodaje, Kosovske bezbjednosne snage, pored saradnje sa američkom vojskom i drugim partnerima u oblasti obuke i vježbi, pokazale su se i kao kredibilan i profesionalan partner zajedničkim iskrcavanjem sa američkim, britanskim i trupama drugih zemalja u nekoliko međunarodnih operacijs posebno u posljednje četiri godine.
Navodi da je u periodu od nešto više od godinu dana od kada je preuzeo rukovodstvo Ministarstva odbrane, bio angažovan na nastavku ispunjavanja ciljeva Ministarstva odbrane, ali je takođe povećao napore da produbi i proširi saradnju sa partnerima, jačajući civilni nadzor nad snagama, kao i dopunjavajući KBS osobljem i sistemima naoružanja.
"Po prvi put, tokom 2023. godine, zahvaljujući podršci Vlade Kosova, budžet za odbranu je dostigao kvotu od 2 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je ovaj standard potreban u Natou. Kao aktivni učesnik Kontakt grupe za odbranu Ukrajine, svakodnevno smo svjedoci da je naša zemlja dostigla nivo Nato zemalja po zajedničkoj posvećenosti miru i bezbjednosti. Tokom jula mjeseca po prvi put smo stavili u funkciju propis za planiranje, programiranje, budžetiranje i izvršenje, ovaj pravilnik sačinjen u saradnji sa stručnjacima iz SAD, koji od sada omogućava mnogo konsolidovanije upravljanje odbranom, dugoročno planiranje i bolje izvršenje budžeta za odbranu", ispričao je.
Maqedonci kaže da se tom uredbom jača civilni nadzor i omogućava postizanje ciljeva.
Ističe da se sve vojne nabavke u Ministarstvu odbrane vrše po Nato standardima, a sve doktrine i programi obuke su u skladu sa Nato.
"Sve su to pokazatelji da se naša zemlja približava Natou, ali je poznato da je odluka o ulasku u Nato politička odluka i zavisi od volje država članica. U ovom aspektu, nespremnost da se podrže države koje ne priznaju Nato i dalje ostaje glavna prepreka u procesu članstva. S druge strane, tokom svih posjeta koje sam imao partnerskim zemljama kao što su SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, Turska, Italija, Hrvatska, Finska i druge zemlje, obezbjedili smo da će podrška ovih zemalja članstvu Kosova u Nato biti još jača", kazao je.
Govoreći o požarima na Kosovu, ali i u regionu tokom ovog ljeta i neophodnosti helikoptera prilikom gašenja, Maqedonci kaže da je poznato da posljednjih godina širom regiona, požari, posebno oni tokom ljetnjih mjeseci, predstavljaju opasnost ne samo po životnu sredinu već i po bogatstvo, imovinu, infrastrukture i života građana.
"Iako KBS nema vatrogasne kapacitete, kao treći reagujući u civilnim vanrednim situacijama, angažovao je svoje osoblje tamo gdje je zatražena naša podrška. Nedostatak helikoptera predstavlja ograničenje u upravljanju situacijama sa planinskim požarima. Vazdušna podrška Kfora bila je ključna u upravljanju požarnom situacijom, posebno u oblasti Prevalca. U potpunosti se slažem da naše institucije treba da razvijaju sopstvene vazdušne kapacitete kako bi se uspješno suočile sa ovakvim situacijama", ispričao je.
Kako navodi, u inventaru Kosovskih bezbjednosnih snaga predviđena je flota helikoptera, koja će, pored bespilotnih vazdušnih sistema Bayraktar TB2 koje već imaju, zaokružiti kapacitet vazdušne podrške predviđen Sveobuhvatnim planom tranzicije.
"Očekuje se da će helikopteri biti nabavljeni tokom treće prelazne faze (2025-2028). Strukture u Ministarstvu odbrane i KBS su uradile neophodne analize i vode razgovore sa našim partnerima, posebno sa Sjedinjenim Američkim Državama, kako bismo u najskorijem periodu bili snabdjeveni multifunkcionalnim helikopterima", naveo je.
S obzirom da će parlamentarni izbori na Kosovu biti održani 9. februara, upitan da li misli da će do kraja mandata ostvariti sve svoje ciljeve za KBS, Maqedonci je kazao da razvoj odbrambenih kapaciteta i postizanje vojnih ciljeva KBS nije proces koji počinje i završava se vladajućim mandatom.
"Izgradnja koherentnog i funkcionalnog sistema odbrane i modernizacija vojnih kapaciteta je kontinuiran proces i održavanje kontinuiteta je od suštinskog značaja. Utvrđeni prioriteti koji su u vezi sa ciljevima Ministarstva odbrane za ovaj rukovodeći mandat realizuju se u skladu sa rokovima i uvjeren sam da će do kraja ovog mandata biti ostvareni", kazao je.
Kako je dodao, kontinuirana podrška vlade u mnogim dimenzijama za KBS nastavlja da igra izuzetno važnu ulogu u postizanju ciljeva za KBS.
"U mnogim oblastima smo premašili plan. Prema sveobuhvatnom planu, očekivalo se da KBS ima 3.700 aktivnih pripadnika u ovom periodu, danas imamo preko 4.200 mnogih sistema naoružanja koje trenutno imamo u inventaru KBS-a, a planirano je da budu kupljeni u kasnijoj fazi. Tokom ovog mandata KBS-u je dato šest novih lokacija i imovine od posebnog strateškog i operativnog značaja. Tokom ovih godina, broj vojnih lica upućenih na obuku i školovanje u inostranstvo se višestruko povećao. Dakle, uzimajući u obzir sve ovo, potpuno verujem da će ne samo ciljevi postavljeni za KBS biti postignuti, već i da će se ovaj razvoj ubrzati u mnogim oblastima", kazao je.
Maqedonci je naveo da je Fond bezbjednosti fond kojim upravlja Ministarstvo finansija, rada i transfera i posvećen je jačanju bezbjednosnih i odbrambenih kapaciteta.
Kako kaže, činjenica da je taj fond namenjen za pitanja odbrane i bezbjednosti i uzimajući u obzir važeće zakone u vezi sa poverljivim informacijama onemogućava davanje mnogo detalja o ovom fondu, ali građani na i van Kosova, pored podrške otvaranju ovog fonda, nastavljaju da doprinose ovom fondu, čime je omogućeno povećanje bezbjednosti za sve građane Kosova.
"Našim institucijama je potreban kontinuirani razvoj i modernizacija, a uz to i krhku bezbjednosnu situaciju na regionalnom i globalnom nivou, održavanje ovog fonda u funkciji i doprinos građana kroz donacije ovom fondu važan je za bezbjednost građana i naše države", kazao je.
Izvor: Kosovo Online/Klan Kosova
