Agencija za informisanje i privatnost Kosova pokrenula je istragu o mogućim kršenjima privatnosti, nakon odluke Centralne izborne komisije (CIK) da birače prilikom glasanja tokom predstojećih parlamentarnih izbora "obilježi" vidljivom bojom, piše Radio Slobodna Evropa.
Uredbom usvojenom 21. juna, CIK je odlučio da se na novim izborima po prvi put koristi nova boja, koja neće biti uklonjena najmanje 48 sati. Biračima će biti stavljena na palac lijeve ruke.
Do sada je na izborima korišćen nevidljivi sprej, koji je mogao da se provjeri samo ultraljubičastim svijetlom.
Na Kosovu je pravo glasa tajno.
"Glasanje je lično, jednako, slobodno i tajno", navodi se u tački 2. člana 45. Ustava.
Grupe civilnog društva izrazile su zabrinutost da bi nova praksa mogla javno da razotkrije birače, što bi potencijalno dovelo do njihove stigmatizacije.
CIK nije odgovorio na zahtjev RSE da komentariše ove navode, ali je ranije rečeno da je odluka doneta iz tehničkih razloga.
U Agenciji za informisanje i privatnost kažu da je pitanje RSE da li nova uredba CIK-a stvara mogućnost javnog izlaganja građana koji ostvaruju biračko pravo ili ne, poslužilo kao signal da se pristupi razmatranju ovog pitanja.
"Nakon potpune provjere i u skladu sa nalazima koje ćemo imati tokom inspekcijskog nadzora, Agencija će doneti rješenje, na osnovu odredbi Zakona o zaštiti podataka o ličnosti", kaže poverenica za informacije i privatnost Krenare Sogojeva Dermaku.
Prema njenim riječima, odluka može da sadrži "preporuke za promjenu izborne prakse, mjere zaštite podataka o ličnosti građana ili druge radnje, u skladu sa ovlašćenjima i zakonskim ovlašćenjima Agencije".
Sogojeva Dermaku ne može da precizira kada se mogu očekivati rezultati njihove analize, ali to je moguće za nekoliko dana.
Eugen Cakolli iz Kosovskog instituta za pravosuđe kaže za RSE da obilježavanje glasača ovom bojom ne služi integritetu izbornog procesa. On kaže da boja mastila, koja ostaje vidljiva i nakon glasanja, predstavlja narušavanje privatnosti građana.
Dodao je da je odluka CIK-a da birače označi bojanim mastilom doneta bez javnih konsultacija.
Na drugo pitanje RSE, u CIK-u nije odgovoreno - da li je bilo javne rasprave ili konsultacija sa civilnim društvom u vezi sa definisanjem uslova u izbornoj regulativi.
Na sjednici Predskedništva CIK-a, održanoj 21. juna, član ove komisije Arijanit Elshani rekao je da praksa matrikulacije boja postoji i da je ekonomičnija od upotrebe nevidljivog spreja i ultraljubičastih lampi koje rade na baterije.
"Znajući cijelu ovu operaciju, sveli smo je samo na matricu boju. To je prepoznatljiv znak, pa je u obliku markera. To se praktikuje u Albaniji, ali i u drugim zemljama. Čak se i iz daljine, golim okom, vidi da li je neko glasao ili ne“, rekao je tada Elshani.
Međutim, većina zemalja u Evropi usvojila je napredne sisteme registracije birača.
Prvi izbori sa novom praksom na Kosovu očekuju se parlamentarni, koji će biti održani 9. februara naredne godine.
Izvor: RSE
Do sada je na izborima korišćen nevidljivi sprej, koji je mogao da se provjeri samo ultraljubičastim svijetlom.
Na Kosovu je pravo glasa tajno.
"Glasanje je lično, jednako, slobodno i tajno", navodi se u tački 2. člana 45. Ustava.
Grupe civilnog društva izrazile su zabrinutost da bi nova praksa mogla javno da razotkrije birače, što bi potencijalno dovelo do njihove stigmatizacije.
CIK nije odgovorio na zahtjev RSE da komentariše ove navode, ali je ranije rečeno da je odluka doneta iz tehničkih razloga.
U Agenciji za informisanje i privatnost kažu da je pitanje RSE da li nova uredba CIK-a stvara mogućnost javnog izlaganja građana koji ostvaruju biračko pravo ili ne, poslužilo kao signal da se pristupi razmatranju ovog pitanja.
"Nakon potpune provjere i u skladu sa nalazima koje ćemo imati tokom inspekcijskog nadzora, Agencija će doneti rješenje, na osnovu odredbi Zakona o zaštiti podataka o ličnosti", kaže poverenica za informacije i privatnost Krenare Sogojeva Dermaku.
Prema njenim riječima, odluka može da sadrži "preporuke za promjenu izborne prakse, mjere zaštite podataka o ličnosti građana ili druge radnje, u skladu sa ovlašćenjima i zakonskim ovlašćenjima Agencije".
Sogojeva Dermaku ne može da precizira kada se mogu očekivati rezultati njihove analize, ali to je moguće za nekoliko dana.
Eugen Cakolli iz Kosovskog instituta za pravosuđe kaže za RSE da obilježavanje glasača ovom bojom ne služi integritetu izbornog procesa. On kaže da boja mastila, koja ostaje vidljiva i nakon glasanja, predstavlja narušavanje privatnosti građana.
Dodao je da je odluka CIK-a da birače označi bojanim mastilom doneta bez javnih konsultacija.
Na drugo pitanje RSE, u CIK-u nije odgovoreno - da li je bilo javne rasprave ili konsultacija sa civilnim društvom u vezi sa definisanjem uslova u izbornoj regulativi.
Na sjednici Predskedništva CIK-a, održanoj 21. juna, član ove komisije Arijanit Elshani rekao je da praksa matrikulacije boja postoji i da je ekonomičnija od upotrebe nevidljivog spreja i ultraljubičastih lampi koje rade na baterije.
"Znajući cijelu ovu operaciju, sveli smo je samo na matricu boju. To je prepoznatljiv znak, pa je u obliku markera. To se praktikuje u Albaniji, ali i u drugim zemljama. Čak se i iz daljine, golim okom, vidi da li je neko glasao ili ne“, rekao je tada Elshani.
Međutim, većina zemalja u Evropi usvojila je napredne sisteme registracije birača.
Prvi izbori sa novom praksom na Kosovu očekuju se parlamentarni, koji će biti održani 9. februara naredne godine.
Izvor: RSE
