Kosovska agencija za privatizaciju (AKP) za dvije godine privatizovala je više 2.380 preduzeća, od čega su svega 39 kupovina obavili strani državljani. Stručnjaci upozoravaju da strani investitori odbijaju da ulažu na Kosovo zbog nestabilne političke situacije, kompleksnih pravnih procedura i ograničenog tržišta.
Na osnovu statistike Kosovske agencija za privatizaciju (AKP), od početka procesa privatizacije (2002.) do sada (2024.), 2.345 kupovina su obavili građani Kosova, dok su samo 39 kupovina izvršili strani državljani, prenosi Reporteri.
Prema ovoj statistici, 10 privatizacija izvršili su državljani Švicarske, šest državljana Njemačke, pet građana Albanije, četiri državljani Amerike...
Od prodaje svih ovih društvenih preduzeća, Kosovska agencija za privatizaciju je do sada prikupila oko 770 miliona eura, od čega su 668 miliona eura uložili građani Kosova, a oko 100 miliona eura strani državljani.
Bivši ministar trgovine i industrije Ismet Mulaj kaže da je proces privatizacije na Kosovu imao određene izazove koji su, kako kaže, uticali na neprivlačenje stranih investitora u očekivanoj mjeri.
"Prvo, jedan od glavnih faktora je nedostatak pravne i političke stabilnosti tokom poslijeratnog perioda, što je stvorilo neizvesnost za međunarodne investitore. Štaviše, problem sa jasnim vlasništvom nad imovinom i komplikovana pravna pitanja koja ih okružuju odvratili su mnoge potencijalne investitore. Isto tako, nedostatak razvijene infrastrukture i ograničeno tržište su bile druge prepreke za strane direktne investicije", kaže Mulaj.
S druge strane, prema njegovim riječima, činjenica da su veoma mali broj preduzeća privatizovali investitori iz Amerike, Francuske i Njemačke ukazuje na slabu zainteresovanost ovih zemalja.
On navodi da proces privatizacije nije uvijek bio transparentan i da je često bio izložen kritikama zbog načina na koji se vodi, što je povećalo nepovjerenje potencijalnih investitora.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
Prema ovoj statistici, 10 privatizacija izvršili su državljani Švicarske, šest državljana Njemačke, pet građana Albanije, četiri državljani Amerike...
Od prodaje svih ovih društvenih preduzeća, Kosovska agencija za privatizaciju je do sada prikupila oko 770 miliona eura, od čega su 668 miliona eura uložili građani Kosova, a oko 100 miliona eura strani državljani.
Bivši ministar trgovine i industrije Ismet Mulaj kaže da je proces privatizacije na Kosovu imao određene izazove koji su, kako kaže, uticali na neprivlačenje stranih investitora u očekivanoj mjeri.
"Prvo, jedan od glavnih faktora je nedostatak pravne i političke stabilnosti tokom poslijeratnog perioda, što je stvorilo neizvesnost za međunarodne investitore. Štaviše, problem sa jasnim vlasništvom nad imovinom i komplikovana pravna pitanja koja ih okružuju odvratili su mnoge potencijalne investitore. Isto tako, nedostatak razvijene infrastrukture i ograničeno tržište su bile druge prepreke za strane direktne investicije", kaže Mulaj.
S druge strane, prema njegovim riječima, činjenica da su veoma mali broj preduzeća privatizovali investitori iz Amerike, Francuske i Njemačke ukazuje na slabu zainteresovanost ovih zemalja.
On navodi da proces privatizacije nije uvijek bio transparentan i da je često bio izložen kritikama zbog načina na koji se vodi, što je povećalo nepovjerenje potencijalnih investitora.
Izvor: Kosovo Online/Reporteri
