Univerzitetski profesor Milazim Krasniqi rekao je da postoji rizik da sankcije Evropske unije Kosovu ne samo ostanu na snazi, već i budu povećane, prenosi Ekonomija online.
Iako ove mjere vidi kao nepravedne, Krasniqi smatra da države EU nisu jedinstvene, a razlog za to je, kaže, to što neke od njih ne priznaju nezavisnost Kosova.
"Kao što znate, donošenje odluka u Evropskoj uniji je veoma komplikovano jer sve zemlje učestvuju u konačnoj odluci i dok se ti stavovi ne usaglase potrebno je mnogo vremena. S druge strane, kao što je poznato, oni nemaju potpuno jedinstvene stavove jer postoje neke države koje ne priznaju Kosovo, ima neke koje imaju preferencije prema Srbiji. U cijeloj ovoj konstelaciji koja postoji nije realno očekivati da će sankcije biti ukinute, tim više što već u ovoj krizi oko mosta na Ibru vjerujem da je bilo još više zabrinutosti i nepovjerenja uopšte u vezi sa ciljevima Kurtijeve vlade, tako da je rizik da sankcije ne samo ostanu, nego i da budu povećane", rekao je Krasniqi.
Poziciju Kosova u međunarodnoj areni Krasniqi vidi kao najtežu od Thaçijeve vlade.
Krasniqi pitanje otvaranja mosta na ovaj način vidi kao pogrešno i smatra da se otvaranje može obaviti u dogovoru sa lokalnim Srbima i u partnerstvu sa Kforom.
"Položaj Kosova je težak i bio je težak u svim vladama, čak su i Hashim Thaçi, Isa Mustafa, Ramush Haradinaj imali problema sa Zapadom. Ali problem je što u slučaju Albina Kurtija postoji nedostatak umerenosti, razuma, možda ga je nedostatak iskustva učinio samim, plus ideološki stav malo tvrdoglaviji i ljevičarskiji. Ali konačan rezultat je da sama činjenica da su sankcije uvedene tretirana kao krivica Kurtijevu vladu, možemo analizirati da li je ona kriva ili ne, ali sam uvjeren da je Srbija uvijek kriva jer je uvijek provokativna i destabilizujuća. Znajući to, naša Vlada bi trebalo da bude opreznija u akcijama koje preduzima. Sadašnji slučaj mosta koji je zatvoren prije 25 godina, Albanci ga nisu zatvorili, da je to bila naša želja i želja naše Vlade, odmah bi se otvorio, ali su most zatvorili Srbi i most čuva Kfor. Dakle, Kurtijev inat u ovom slučaju pokazuje i političku naivnost, jer se most ne može otvoriti zato što on to želi, već se mora postići dogovor u nekoj vrsti dobre namjere sa lokalnim Srbima i u partnerstvu sa Kforom", rekao je.
Kritikovao je i način na koji se vodi dijalog u Briselu. Prema njegovim riječima, insistiranje kosovske strane treba da bude na sveobuhvatnom dogovoru.
"Mislim da je EU pogrešno odlučila o samom pregovaračkom procesu, trebalo je insistirati na sveobuhvatnom konačnom sporazumu, u okviru kojeg bi se rješavali konkretni problemi, uključujući most i sve druge. EU je išla putem parcijalnih rješenja, a ova rješenja odgovaraju samo Srbiji jer nije pod pritiskom, nije pod izolacijom i sankcijama. Glavna greška za to leži u Evropskoj uniji, koja u stvari ima mandat članova Generalne skupštine UN i ne ispunjava ga kao skupštinski mandat, već ga ispunjava kao sopstvenu politiku. Oni su sporazumno uveli uslovljenost evropskih integracija Kosova i Srbije, to nije mandat EU. Kako narod kaže, 'biju te jaki i ne daju ti da plačeš' i mi moramo da živimo u ovoj realnosti", naveo je Krasniqi.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
"Kao što znate, donošenje odluka u Evropskoj uniji je veoma komplikovano jer sve zemlje učestvuju u konačnoj odluci i dok se ti stavovi ne usaglase potrebno je mnogo vremena. S druge strane, kao što je poznato, oni nemaju potpuno jedinstvene stavove jer postoje neke države koje ne priznaju Kosovo, ima neke koje imaju preferencije prema Srbiji. U cijeloj ovoj konstelaciji koja postoji nije realno očekivati da će sankcije biti ukinute, tim više što već u ovoj krizi oko mosta na Ibru vjerujem da je bilo još više zabrinutosti i nepovjerenja uopšte u vezi sa ciljevima Kurtijeve vlade, tako da je rizik da sankcije ne samo ostanu, nego i da budu povećane", rekao je Krasniqi.
Poziciju Kosova u međunarodnoj areni Krasniqi vidi kao najtežu od Thaçijeve vlade.
Krasniqi pitanje otvaranja mosta na ovaj način vidi kao pogrešno i smatra da se otvaranje može obaviti u dogovoru sa lokalnim Srbima i u partnerstvu sa Kforom.
"Položaj Kosova je težak i bio je težak u svim vladama, čak su i Hashim Thaçi, Isa Mustafa, Ramush Haradinaj imali problema sa Zapadom. Ali problem je što u slučaju Albina Kurtija postoji nedostatak umerenosti, razuma, možda ga je nedostatak iskustva učinio samim, plus ideološki stav malo tvrdoglaviji i ljevičarskiji. Ali konačan rezultat je da sama činjenica da su sankcije uvedene tretirana kao krivica Kurtijevu vladu, možemo analizirati da li je ona kriva ili ne, ali sam uvjeren da je Srbija uvijek kriva jer je uvijek provokativna i destabilizujuća. Znajući to, naša Vlada bi trebalo da bude opreznija u akcijama koje preduzima. Sadašnji slučaj mosta koji je zatvoren prije 25 godina, Albanci ga nisu zatvorili, da je to bila naša želja i želja naše Vlade, odmah bi se otvorio, ali su most zatvorili Srbi i most čuva Kfor. Dakle, Kurtijev inat u ovom slučaju pokazuje i političku naivnost, jer se most ne može otvoriti zato što on to želi, već se mora postići dogovor u nekoj vrsti dobre namjere sa lokalnim Srbima i u partnerstvu sa Kforom", rekao je.
Kritikovao je i način na koji se vodi dijalog u Briselu. Prema njegovim riječima, insistiranje kosovske strane treba da bude na sveobuhvatnom dogovoru.
"Mislim da je EU pogrešno odlučila o samom pregovaračkom procesu, trebalo je insistirati na sveobuhvatnom konačnom sporazumu, u okviru kojeg bi se rješavali konkretni problemi, uključujući most i sve druge. EU je išla putem parcijalnih rješenja, a ova rješenja odgovaraju samo Srbiji jer nije pod pritiskom, nije pod izolacijom i sankcijama. Glavna greška za to leži u Evropskoj uniji, koja u stvari ima mandat članova Generalne skupštine UN i ne ispunjava ga kao skupštinski mandat, već ga ispunjava kao sopstvenu politiku. Oni su sporazumno uveli uslovljenost evropskih integracija Kosova i Srbije, to nije mandat EU. Kako narod kaže, 'biju te jaki i ne daju ti da plačeš' i mi moramo da živimo u ovoj realnosti", naveo je Krasniqi.
Izvor: Kosovo Online/Ekonomia Online
