Mjere Evropske unije (EU) prema Kosovu, uvedene u junu prošle godine, negativno su se odrazile na ekonomiju. Ovo procijenjuje predsjednik Privredne komore Kosova, Lulzim Rafuna, prema čijim rečima je EU blokirala oko 300 miliona eura.
Rafuna je pozvao Vladu Kosova da blisko sarađuje sa međunarodnim partnerima kako bi se ove mjere što prije ukinule i da ne dozvoli uvođenje dodatnih sankcija, na koje je upozorila Evropska unija.
Osim toga, on je kritikovao izvršnu vlast u zemlji zbog toga što nije dala prioritet ekonomiji, jer je, kako ističe, "kosovska ekonomija na drugom mjestu”.
"Koliko smo imali prilike da vidimo, na osnovu podataka koji su javni, vrijednost projekata koji nisu mogli da se realizuju usled kaznenih mjera nametnutih Kosovu do danas iznosi oko 300 miliona eura. To je onoliko koliko smo imali prilike da vidimo javne podatke, tako da se uvijek pozivamo na podatke koje smo mogli da vidimo… Ako ove mjere ostanu na snazi, ova vrijednost će nastaviti da raste i projekti koje nećemo moći da koristimo. Dakle, ovo je veoma loše i štetno za privredu zemlje, jer su ovi projekti planirani za kapitalna ulaganja. Samim tim, to je štetno za građane Kosova jer bi usljed realizacije ovih projekata imali veći boljitak za građane. A za državu Kosovo je još gore, jer to nije poruka za strane investitore koja ih motiviše da dođu na Kosovo i ulažu“, naglašava Rafuna.
Predsjednik PKK-a je zatražio od Vlade Kosova da koordiniše sa međunarodnim saveznicima u vezi sa svakom važnom političkom akcijom i odlukom za zemlju.
"Naš zahtjev je da blisko sarađujemo sa našim međunarodnim partnerima. Za koordinaciju sa našim partnerima. Najbolja odluka je ta odluka koja je donjeta u koordinaciji sa svim onim prijateljima koji su pomogli da se Kosovo razvija i koji su dio historije Kosova do sada… Hajde da ne dozvolimo da se preduzimaju nove mhere, nego da se borimo za uklanjanje ovih mhera koje su nam nepravedno nametnute“, naglašava Rafuna.
Dijalog i pitanje shevera zemlje, prema Rafuninim riječima, zasjenili su ekonomiju Kosova. On želi da ovaj vitalni sektor za zemlju bude u prvom redu.
"Otvaranje ovih tema i održavanje ovih tema stavlja ekonomiju na drugo mjesto. Naš zahtjev je da privreda bude u prvom redu ne ostavljajući po strani ove teme, ali i spoljnu politiku, vladavinu prava, ali ne ostavljajući privredu u drugom redu. Dakle, naš zahtjev je da što više radimo na polju ekonomije i na poboljšanju imidža kroz ekonomsku diplomatiju. Ali čak i u unutrašnjem zakonodavstvu imali smo priliku da vidimo posljednji zakon o Poreskoj administraciji, koji nije ‘prijateljski’ zakon za biznis, već je zakon koji posao stavlja u kontrolnu poziciju od strane PAK-a ili drugih institucije. Dakle, vlada treba da radi ovde na otvaranju mogućnosti za poslovanje tako da ne preopterećuje poslovanje, već da igra svoju ulogu u izradi dobrih politika, dobrih zakona, povoljnih poreza i na taj način stvori dobro okruženje za dolazak investitora“, kaže on.
Osim toga, on je kritikovao izvršnu vlast u zemlji zbog toga što nije dala prioritet ekonomiji, jer je, kako ističe, "kosovska ekonomija na drugom mjestu”.
"Koliko smo imali prilike da vidimo, na osnovu podataka koji su javni, vrijednost projekata koji nisu mogli da se realizuju usled kaznenih mjera nametnutih Kosovu do danas iznosi oko 300 miliona eura. To je onoliko koliko smo imali prilike da vidimo javne podatke, tako da se uvijek pozivamo na podatke koje smo mogli da vidimo… Ako ove mjere ostanu na snazi, ova vrijednost će nastaviti da raste i projekti koje nećemo moći da koristimo. Dakle, ovo je veoma loše i štetno za privredu zemlje, jer su ovi projekti planirani za kapitalna ulaganja. Samim tim, to je štetno za građane Kosova jer bi usljed realizacije ovih projekata imali veći boljitak za građane. A za državu Kosovo je još gore, jer to nije poruka za strane investitore koja ih motiviše da dođu na Kosovo i ulažu“, naglašava Rafuna.
Predsjednik PKK-a je zatražio od Vlade Kosova da koordiniše sa međunarodnim saveznicima u vezi sa svakom važnom političkom akcijom i odlukom za zemlju.
"Naš zahtjev je da blisko sarađujemo sa našim međunarodnim partnerima. Za koordinaciju sa našim partnerima. Najbolja odluka je ta odluka koja je donjeta u koordinaciji sa svim onim prijateljima koji su pomogli da se Kosovo razvija i koji su dio historije Kosova do sada… Hajde da ne dozvolimo da se preduzimaju nove mhere, nego da se borimo za uklanjanje ovih mhera koje su nam nepravedno nametnute“, naglašava Rafuna.
Dijalog i pitanje shevera zemlje, prema Rafuninim riječima, zasjenili su ekonomiju Kosova. On želi da ovaj vitalni sektor za zemlju bude u prvom redu.
"Otvaranje ovih tema i održavanje ovih tema stavlja ekonomiju na drugo mjesto. Naš zahtjev je da privreda bude u prvom redu ne ostavljajući po strani ove teme, ali i spoljnu politiku, vladavinu prava, ali ne ostavljajući privredu u drugom redu. Dakle, naš zahtjev je da što više radimo na polju ekonomije i na poboljšanju imidža kroz ekonomsku diplomatiju. Ali čak i u unutrašnjem zakonodavstvu imali smo priliku da vidimo posljednji zakon o Poreskoj administraciji, koji nije ‘prijateljski’ zakon za biznis, već je zakon koji posao stavlja u kontrolnu poziciju od strane PAK-a ili drugih institucije. Dakle, vlada treba da radi ovde na otvaranju mogućnosti za poslovanje tako da ne preopterećuje poslovanje, već da igra svoju ulogu u izradi dobrih politika, dobrih zakona, povoljnih poreza i na taj način stvori dobro okruženje za dolazak investitora“, kaže on.
