Izvršni direktor Instituta Riinvest Alban Hashani kaže da je privreda Kosova ostala na istom nivou kao što je bila nakon 1999. godine i da Vlada mora da preduzme mjere tako što će stvoriti ravnopravno okruženje za poslovanje preduzeća, piše Teve 1
Hashani kaže da je smanjenje kapitalnih investicija zabrinjvajuće i da treba ojačati privredu Kosova.
„Nažalost, privreda Kosova je zaglavljena na nivou razvoja kao u poslijeratnom periodu. Ova stopa ekonomskog rasta, iako je veća od ostalih zemalja u regionu, nije dovoljna za rješavanje važnih problema koje Kosovo ima. Nalazimo se u zamci zemlje sa srednjim dohotkom iz koje ne uspjevamo da izađemo i nažalost ne uspjevamo da mobilišemo dovoljno investicija u javnom sektoru, koji ima relativno nisku realizaciju kapitalnih investicija. To direktno utiče i na sektore u kojima je vlada glavni igrač, ali i na sopstvene investicije privatnog sektora, što bi moglo da poveća ulaganja u sektore kako bi se poboljšale neke makroekonomske neravnoteže sa kojima se suočavaju", kaže Hashani.
Govoreći o ekonomiji Hashani navodi da je posljednjih godina došlo do povećanja udjela u budžetu, a to su transferi i subvencije, dok je zabilježen pad kapitalnih investicija.
„Vlada može intervenisati na dva načina, prvi je stvaranje jednakih uslova za poslovanje preduzeća a drugi kada vlada dobro i efikasno kanališe investicije koje ima u svojim rukama“, kaže Hashani.
Hashani ističe da čak i mjere koje je Evropska unija uvela protiv Kosova, a koje su i dalje na snazi, štete ekonomiji jer, prema njegovim riječima, šalju loše signale drugim investitorima.
“Mjere koje je uspostavila EU na snazi su već više od godinu dana. Oni takođe imaju direktan uticaj, iz razloga jer je obustavljen dio okvirnih programa kroz koje EU pomaže i podržava projekte na Kosovu. Ali najveća šteta koja proizilazi iz ovih mjera je to što šalju loše signale drugim investitorima. Nametanje mjera je svakako bilo nepravedno, imajući u vidu cjelokupni politički kontekst“, kaže Hahani.
Izvor: Kosovo Online/Teve1
„Nažalost, privreda Kosova je zaglavljena na nivou razvoja kao u poslijeratnom periodu. Ova stopa ekonomskog rasta, iako je veća od ostalih zemalja u regionu, nije dovoljna za rješavanje važnih problema koje Kosovo ima. Nalazimo se u zamci zemlje sa srednjim dohotkom iz koje ne uspjevamo da izađemo i nažalost ne uspjevamo da mobilišemo dovoljno investicija u javnom sektoru, koji ima relativno nisku realizaciju kapitalnih investicija. To direktno utiče i na sektore u kojima je vlada glavni igrač, ali i na sopstvene investicije privatnog sektora, što bi moglo da poveća ulaganja u sektore kako bi se poboljšale neke makroekonomske neravnoteže sa kojima se suočavaju", kaže Hashani.
Govoreći o ekonomiji Hashani navodi da je posljednjih godina došlo do povećanja udjela u budžetu, a to su transferi i subvencije, dok je zabilježen pad kapitalnih investicija.
„Vlada može intervenisati na dva načina, prvi je stvaranje jednakih uslova za poslovanje preduzeća a drugi kada vlada dobro i efikasno kanališe investicije koje ima u svojim rukama“, kaže Hashani.
Hashani ističe da čak i mjere koje je Evropska unija uvela protiv Kosova, a koje su i dalje na snazi, štete ekonomiji jer, prema njegovim riječima, šalju loše signale drugim investitorima.
“Mjere koje je uspostavila EU na snazi su već više od godinu dana. Oni takođe imaju direktan uticaj, iz razloga jer je obustavljen dio okvirnih programa kroz koje EU pomaže i podržava projekte na Kosovu. Ali najveća šteta koja proizilazi iz ovih mjera je to što šalju loše signale drugim investitorima. Nametanje mjera je svakako bilo nepravedno, imajući u vidu cjelokupni politički kontekst“, kaže Hahani.
Izvor: Kosovo Online/Teve1
