Novinarstvo na Kosovu suočava se sa izazovima modernog doba, uključujući promjene u vrijednostima profesije, uticaj digitalnih medija i nedostatak jasnog izvještavanja o ključnim pitanjima kao što je Briselski dijalog. U najnovijem podkastu Radio Goraždevca novinar Idro Seferi naglašava potrebu za poboljšanjem komunikacije sa građanima i saradnje među novinarima.
“U nekom smislu je danas mnogo bolja situacija, mada su se neke vrijednosti našeg posla promenile na gore, mislim da je to globalni trend“, kaže Seferi.
On je naglasio kako je novinarstvo na Kosovu imalo sreću da su mnogi stranci uveli moderne metode izvještavanja.
„Mislim da je novinarstvo na Kosovu imalo tu sreću da je bilo ovde dosta stranaca koji su ljude učili tim nekim zapadnim, modernim načinom izvještavanja“, smatra on.
Međutim, sa dolaskom interneta i raznih platformi, pojavila se i nova vrsta izazova.
„Sada je sve u tom smislu drugačije zbog postojanja interneta i raznih mogućnosti i zbog onih koji misle da su novinari a nisu, ali imaju platforme“, kaže Seferi.
On naglašava važnost korišćenja svih dostupnih medija, ali postavlja pitanje gdje je granica načina na koji treba da se izvještava.
Novinari imaju ključnu ulogu u društvu
Seferi je ukazao da na Balkanu, medijski naslovi često potenciraju tenzije, što dodatno komplikuje situaciju.
„Na Balkanu su svi spremni za rat, naravno u medijima ima dosta tih naslova. Bilo je i boljih vremena, pričamo o prošlosti, suočavanju, nekim tehničkim odnosima, da se priča nekako drugačije“, rekao je Idro Seferi.
Uprkos izazovima, Seferi vjeruje da novinari igraju ključnu ulogu u društvu, kao posmatrači i korektori.
„Mi smo izvještavači o nekom načinu da mi donosimo vijest i prenosimo tuđe riječi, nego smo neki posmatrači i korektori društva u smislu da ukažemo na ono što je loše, što ne funkcioniše, što nije po pravilu. Tu je naša uloga velika“, rekao je on.
Briselski dijalog i refleksija na obične građane
Jedna od ključnih tema u medijima koja utiče na život običnih ljudi na Kosovu je Briselski dijalog. Ipak, mediji rijetko izvještavaju o tome kako se ti dogovori reflektuju na svakodnevni život građana, često fokusirajući se na trijumfalno izvještavanje.
„Kako je moguće da mediji jako rijetko izvještavaju o tome kako se to reflektuje na obične građane a više u drugom kontekstu, da ga nazovemo nekim trijumfalnim izvještavanjem?“, ističe Seferi.
On dodaje da je dijalog često koncipiran ili predstavljen na način koji ljudima nije jasan. Na primjer, pitanja kao što su da li je potreban zeleni karton za putovanje ili koje su procedure za korišćenje kosovskih dokumenata na aerodromima u Beogradu ili Nišu ostaju nerazjašnjena za mnoge građane.
„Dugo ljudi ne znaju te informacije,“ kaže Seferi.
„Nisu znali kako sad ideš negdje, da li ljepiš naljepnice, ne ljepiš i te neke stvari koje su ljudima važne sem onog političkog dogovora šta će biti sa nekom sudbinom i šta je finalno rješenje“, istakao je on.
On naglašava da nedostatak jasnog informisanja o ovim pitanjima dovodi do toga da građani ne razumeju u potpunosti dogovore i njihove implikacije.
Seferi dalje objašnjava da je u društvima često izostala masovna intervencija dijaloga i uključivanje građana u proces.
„Kad se to tako radi uglavnom ne postoji neka velika želja ili konsenzus da se ide naprijed. Naravno da ljude moraš da ubediš da je neko rješenje adekvatno, da je to potrebno, to će da olakšava dosta stvari“, kaže Idro Seferi.
Nedostatak javnog informisanja
Ilustrujući probleme koji proizlaze iz nedostatka jasnog informisanja, Seferi navodi primjer sporova oko registarskih tablica koji su godinama stvarali probleme.
„Sad nije problem, može svako da ide, da dođe. To je nešto što je moglo već ranije da se riješi na takav način zato što se to tiče pre svega slobode kretanja da ljudi mogu da funkcionišu,“ rekao je novinar Idro Seferi.
Seferi takođe kritikuje trenutni pristup medija na Balkanu, koji često ne uzimaju u obzir perspektivu običnih građana.
„Novinarstvo na Balkanu je generalno orijentisano prema nekom salonskom principu i ne ide od onih kojih se tiče pa do onih koji donose odluke nego su oni koji donose odluke“, kaže on.
„Ljudi žele da vide čovjeka koji ima neki problem ili neko rješenje“, smatra Seferi.
Seferi vjeruje da novinari imaju odgovornost da promjene ovaj pristup i da se više fokusiraju na priče koje direktno utiču na građane.
Povjerenje među novinarima i jezička barijera
Pored pitanja Briselskog dijaloga, Idro Seferi osvrće se i na unutrašnje izazove s kojima se novinari na Balkanu suočavaju, posebno kada je riječ o međusobnom povjerenju i jezičkim barijerama.
„Povjerenje među novinarima je ključno za kvalitetno izvještavanje“, ističe Seferi.
On objašnjava da je saradnja između novinara različitih nacionalnosti i jezika od suštinske važnosti, ali da je često otežana zbog jezičkih prepreka.
„Na Balkanu imamo mnogo različitih jezika i to može da predstavlja problem. Mnogi novinari ne govore jezik svojih kolega iz susjednih zemalja, što otežava razmjenu informacija i saradnju“, smatra Seferi.
On kaže da je prevazilaženje jezičkih barijera ključno za unapređenje medijskog prostora na Balkanu.
„Važno je da novinari uče jezike svojih susjeda ili da barem pokušaju da razumeju osnovne pojmove. To bi moglo značajno poboljšati kvalitet izvještavanja i omogućiti dublje razumevanje regionalnih pitanja“, kaže Idro Seferi.
Pored jezičkih barijera, Seferi naglašava i potrebu za međusobnim povjerenjem među novinarima.
„Povjerenje je temelj svake dobre saradnje. Novinari moraju da vjeruju jedni drugima, da dijele informacije i da se podržavaju. Bez toga, naš rad gubi na kvalitetu i kredibilitetu“, rekao je Idro Seferi.
Seferi zaključuje da je jedini način da se prevaziđu ovi izazovi kroz kontinuiranu edukaciju i otvoren dijalog među novinarima.
„Moramo da radimo zajedno, da učimo jedni od drugih i da gradimo povjerenje. To je jedini način da unapredimo novinarstvo na Balkanu i da osiguramo da građani dobiju tačne i relevantne informacije“, zaključuje novinar Idro Seferi u podkastu Radio Goraždevca.
Izvor: Radio Goraždevac
On je naglasio kako je novinarstvo na Kosovu imalo sreću da su mnogi stranci uveli moderne metode izvještavanja.
„Mislim da je novinarstvo na Kosovu imalo tu sreću da je bilo ovde dosta stranaca koji su ljude učili tim nekim zapadnim, modernim načinom izvještavanja“, smatra on.
Međutim, sa dolaskom interneta i raznih platformi, pojavila se i nova vrsta izazova.
„Sada je sve u tom smislu drugačije zbog postojanja interneta i raznih mogućnosti i zbog onih koji misle da su novinari a nisu, ali imaju platforme“, kaže Seferi.
On naglašava važnost korišćenja svih dostupnih medija, ali postavlja pitanje gdje je granica načina na koji treba da se izvještava.
Novinari imaju ključnu ulogu u društvu
Seferi je ukazao da na Balkanu, medijski naslovi često potenciraju tenzije, što dodatno komplikuje situaciju.
„Na Balkanu su svi spremni za rat, naravno u medijima ima dosta tih naslova. Bilo je i boljih vremena, pričamo o prošlosti, suočavanju, nekim tehničkim odnosima, da se priča nekako drugačije“, rekao je Idro Seferi.
Uprkos izazovima, Seferi vjeruje da novinari igraju ključnu ulogu u društvu, kao posmatrači i korektori.
„Mi smo izvještavači o nekom načinu da mi donosimo vijest i prenosimo tuđe riječi, nego smo neki posmatrači i korektori društva u smislu da ukažemo na ono što je loše, što ne funkcioniše, što nije po pravilu. Tu je naša uloga velika“, rekao je on.
Briselski dijalog i refleksija na obične građane
Jedna od ključnih tema u medijima koja utiče na život običnih ljudi na Kosovu je Briselski dijalog. Ipak, mediji rijetko izvještavaju o tome kako se ti dogovori reflektuju na svakodnevni život građana, često fokusirajući se na trijumfalno izvještavanje.
„Kako je moguće da mediji jako rijetko izvještavaju o tome kako se to reflektuje na obične građane a više u drugom kontekstu, da ga nazovemo nekim trijumfalnim izvještavanjem?“, ističe Seferi.
On dodaje da je dijalog često koncipiran ili predstavljen na način koji ljudima nije jasan. Na primjer, pitanja kao što su da li je potreban zeleni karton za putovanje ili koje su procedure za korišćenje kosovskih dokumenata na aerodromima u Beogradu ili Nišu ostaju nerazjašnjena za mnoge građane.
„Dugo ljudi ne znaju te informacije,“ kaže Seferi.
„Nisu znali kako sad ideš negdje, da li ljepiš naljepnice, ne ljepiš i te neke stvari koje su ljudima važne sem onog političkog dogovora šta će biti sa nekom sudbinom i šta je finalno rješenje“, istakao je on.
On naglašava da nedostatak jasnog informisanja o ovim pitanjima dovodi do toga da građani ne razumeju u potpunosti dogovore i njihove implikacije.
Seferi dalje objašnjava da je u društvima često izostala masovna intervencija dijaloga i uključivanje građana u proces.
„Kad se to tako radi uglavnom ne postoji neka velika želja ili konsenzus da se ide naprijed. Naravno da ljude moraš da ubediš da je neko rješenje adekvatno, da je to potrebno, to će da olakšava dosta stvari“, kaže Idro Seferi.
Nedostatak javnog informisanja
Ilustrujući probleme koji proizlaze iz nedostatka jasnog informisanja, Seferi navodi primjer sporova oko registarskih tablica koji su godinama stvarali probleme.
„Sad nije problem, može svako da ide, da dođe. To je nešto što je moglo već ranije da se riješi na takav način zato što se to tiče pre svega slobode kretanja da ljudi mogu da funkcionišu,“ rekao je novinar Idro Seferi.
Seferi takođe kritikuje trenutni pristup medija na Balkanu, koji često ne uzimaju u obzir perspektivu običnih građana.
„Novinarstvo na Balkanu je generalno orijentisano prema nekom salonskom principu i ne ide od onih kojih se tiče pa do onih koji donose odluke nego su oni koji donose odluke“, kaže on.
„Ljudi žele da vide čovjeka koji ima neki problem ili neko rješenje“, smatra Seferi.
Seferi vjeruje da novinari imaju odgovornost da promjene ovaj pristup i da se više fokusiraju na priče koje direktno utiču na građane.
Povjerenje među novinarima i jezička barijera
Pored pitanja Briselskog dijaloga, Idro Seferi osvrće se i na unutrašnje izazove s kojima se novinari na Balkanu suočavaju, posebno kada je riječ o međusobnom povjerenju i jezičkim barijerama.
„Povjerenje među novinarima je ključno za kvalitetno izvještavanje“, ističe Seferi.
On objašnjava da je saradnja između novinara različitih nacionalnosti i jezika od suštinske važnosti, ali da je često otežana zbog jezičkih prepreka.
„Na Balkanu imamo mnogo različitih jezika i to može da predstavlja problem. Mnogi novinari ne govore jezik svojih kolega iz susjednih zemalja, što otežava razmjenu informacija i saradnju“, smatra Seferi.
On kaže da je prevazilaženje jezičkih barijera ključno za unapređenje medijskog prostora na Balkanu.
„Važno je da novinari uče jezike svojih susjeda ili da barem pokušaju da razumeju osnovne pojmove. To bi moglo značajno poboljšati kvalitet izvještavanja i omogućiti dublje razumevanje regionalnih pitanja“, kaže Idro Seferi.
Pored jezičkih barijera, Seferi naglašava i potrebu za međusobnim povjerenjem među novinarima.
„Povjerenje je temelj svake dobre saradnje. Novinari moraju da vjeruju jedni drugima, da dijele informacije i da se podržavaju. Bez toga, naš rad gubi na kvalitetu i kredibilitetu“, rekao je Idro Seferi.
Seferi zaključuje da je jedini način da se prevaziđu ovi izazovi kroz kontinuiranu edukaciju i otvoren dijalog među novinarima.
„Moramo da radimo zajedno, da učimo jedni od drugih i da gradimo povjerenje. To je jedini način da unapredimo novinarstvo na Balkanu i da osiguramo da građani dobiju tačne i relevantne informacije“, zaključuje novinar Idro Seferi u podkastu Radio Goraždevca.
Izvor: Radio Goraždevac
