Ukoliko počne da se primjenjuje, Zakon o Nezavisnoj komisiji za medije će uticati na to da se mali mediji potpuno ugase, složili su se predstavnici dva novinarska udurženja na Kosovu i AMPEK-a, prenosi Kim.
Nedavno usvojeni Zakon o Nezavisnoj komisiji za medije predviđa licenciranje onlajn medija, praćenje i kontrolu njihovog sadržaja i kazne do 40.000 eura. Ovaj zakon ne prestaje da izaziva pažnju i kritike, a predstavnici novinarskih udruženja i organizacija ga vide kao pokušaj potpune kontrole vlasti nad medijima na Kosovu.
“Vidimo da je cilj ovog zakona zapravo napor Vlade Kosova da kontroliše i disciplinuje medije. Posebno u određenim članovima, poput novčanih kazni koje su do 40.000 eura. Za male medije do deset novinara i sa malim brojem osoblja, ovo vodi ka zatvaranju. Naša zabrinutost je da se ovim zakonom pokušava da se umanji medijski pluralizam na Kosovu, što je nešto čime se Kosovo ponosi, posebno kada su u pitanju mediji na albanskom”, kazao je na debati u Medija centru Čaglavica, predsjednik Asocijacije novinara Kosova, Xhemajl Rexha.
Zakon koji zagorčava život medijima
Predsjednica Udruženja novinara Srbije na Kosovu, Ivana Vanovac, kaže da ovaj zakon neće biti dobar ni za jedan mediji koji planira da radi slobodno.
„Ovaj zakon toliko daje široka ovlašćenja političkim strukturama da svaki put kada bilo koji medij, nevažno je da li on dolazi iz albanske ili srpske zajednice, bude takao u neku temu koja u datom trenutku političkim strukturama ne odgovara oni će imati vrlo lake i lagodne mehanizme da u najmanju ruku zagorča život tim medijima”, kazala je Vanovac na debati.
Ona kaže da se ovim zakonom ostavlja prostor ljudima na vlasti da na legitiman način se oslobode svakog medija koji im zasmeta.
“Zašto jedan medij može da im zasmeta? Pa recimo zato što ima kritičko mišljenje prema načinu na koji oni obavljaju svoj posao i u ovom momentu, kada pričamo o Kosovu, to može da bude pripadništvo srpskoj zajednici. Svjedoci smo jednog lošeg tretmana koji aktuelna vlast ima prema srpskoj zajednici i prema svim organizacijama i institucijama koje su srpske”, kaže Vanovac za Radio Kim.
Politički uticaj i na članove NKM
Zakon je sporan iz više razloga, navodi izvršna direktorka Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (AMPEK) Ardita Zejnullahu.
“Po prvi put će početi Nezavisna komisija za medije da registruje onljan medije na Kosovu i biće nadležna za njihove onlajn video materijale i to nije dobro klasifikovano u zakonu i biće veoma veliki problem u implementaciji”.
U Asocijiaciji nezavisnih elektronskih medija spornim vide i povećanje broja članova Nezavisne komisije od za medije 7 na 11, ali i izbor predsjednika koji će direktno biti imenovan od strane Parlamenta Kosova što, kako ističe Ardita Zejnullahu, otvara mogućnost za politički uticaj.
“To je veliki problem za nezavisnost Komisije. I njihovi mandati su problem, pošto sad imaju blok mandate, 4 plus 4 godine, a imaće još i ako im ističe mandat, oni će imati punu autorizaciju da funkcionišu dok parlament ne izabere nekog drugog na njihova mesta”, kaže Zejnullahu za Radio Kim.
Kontrola od strane vlasti i autocenzura zbog najavljenih kazni
Zakon je usvojen bez ikakve konsulatacije sa medijima i medijskim udruženjima, ali i predstavnicima organizacija civilnog društva. U Asocijaciji novinara Kosova ali i Udruženju novinara Srbije na Kosovu, ovo vide kao nameru aktuelne vlasti da uspostavi potpuna kontrola nad medijima.
“Samoopredjeljenje nam je pokazalo da je njihov cilj bio da kontrolišu ovu instituciju, da bi kontrolisali medije”, kaže Xhemajl Rexha.
Visoke kazne do 40.000 eura uticaće na slobodu u izvještavanju medija, naglašava Ivana Vanovac u izjavi za Radio Kim.
“To je ono što me zaista brine. Znate, ovim zakonom se ostavlja prostor za cenzurisanje, ali opasnija je uvijek autocenzura. Ako jedan medij treba da izvještava u strahu da će u jednom momentu biti kažnjen sa 40.000 eura, koje nema da plati, onda će on toliko pažljivo pristupati i riječima, i terminima i samim temama kojima će se baviti. Sve ono što potencijalno može da ga dovede u opasnost medij će zaobilaziti, a to za javnost znači odsustvo istine, medijski mrak”, kaže ona.
Čeka se reakcija Ustavnog suda i predsjednice Kosova
Medijskom zakonu protive se i predstavnici opozicionih stranaka u Skupštini Kosova, pa su ga poslali Ustavnom sudu na razmatranje. Čeka se odluka predsjednice Kosova Vjose Osmani koja se ovim povodom još nije reagovala, pa mediji i njohova udruženja još vjeruju da nije kasno da se sporni Zakon poništi.
“I ako ne potpise predsjednica, Skupština ga može vratiti na treće čitanje i usvojiti ga, zato je bilo važno mišljenje predsjednice. Mi smo vidjeli da je Ustavni sud oborio pet zakona zbog ustavnih povreda. Vjerujemo da će i u ovom slučaju biti tako”, rekao je Rexha na debati u Medija centru.
Na sadržaj Zakona primjedbe su izneli Evropska federacija novinara, EU, OSCE, Savjet Evrope, UNMIK i brojne ambasade, ističući da je u suprotnosti sa evropskim standardima. Učesnici debate vjeruju da čak i ako se usvojeni zakon bude primjenjivao u praksi da neće uticati na rad medija i njihov opstanak. Ipak vjeruju da još postoji mogućnost da on bude poništen, piše portal Kim.
“Vidimo da je cilj ovog zakona zapravo napor Vlade Kosova da kontroliše i disciplinuje medije. Posebno u određenim članovima, poput novčanih kazni koje su do 40.000 eura. Za male medije do deset novinara i sa malim brojem osoblja, ovo vodi ka zatvaranju. Naša zabrinutost je da se ovim zakonom pokušava da se umanji medijski pluralizam na Kosovu, što je nešto čime se Kosovo ponosi, posebno kada su u pitanju mediji na albanskom”, kazao je na debati u Medija centru Čaglavica, predsjednik Asocijacije novinara Kosova, Xhemajl Rexha.
Zakon koji zagorčava život medijima
Predsjednica Udruženja novinara Srbije na Kosovu, Ivana Vanovac, kaže da ovaj zakon neće biti dobar ni za jedan mediji koji planira da radi slobodno.
„Ovaj zakon toliko daje široka ovlašćenja političkim strukturama da svaki put kada bilo koji medij, nevažno je da li on dolazi iz albanske ili srpske zajednice, bude takao u neku temu koja u datom trenutku političkim strukturama ne odgovara oni će imati vrlo lake i lagodne mehanizme da u najmanju ruku zagorča život tim medijima”, kazala je Vanovac na debati.
Ona kaže da se ovim zakonom ostavlja prostor ljudima na vlasti da na legitiman način se oslobode svakog medija koji im zasmeta.
“Zašto jedan medij može da im zasmeta? Pa recimo zato što ima kritičko mišljenje prema načinu na koji oni obavljaju svoj posao i u ovom momentu, kada pričamo o Kosovu, to može da bude pripadništvo srpskoj zajednici. Svjedoci smo jednog lošeg tretmana koji aktuelna vlast ima prema srpskoj zajednici i prema svim organizacijama i institucijama koje su srpske”, kaže Vanovac za Radio Kim.
Politički uticaj i na članove NKM
Zakon je sporan iz više razloga, navodi izvršna direktorka Asocijacije nezavisnih elektronskih medija (AMPEK) Ardita Zejnullahu.
“Po prvi put će početi Nezavisna komisija za medije da registruje onljan medije na Kosovu i biće nadležna za njihove onlajn video materijale i to nije dobro klasifikovano u zakonu i biće veoma veliki problem u implementaciji”.
U Asocijiaciji nezavisnih elektronskih medija spornim vide i povećanje broja članova Nezavisne komisije od za medije 7 na 11, ali i izbor predsjednika koji će direktno biti imenovan od strane Parlamenta Kosova što, kako ističe Ardita Zejnullahu, otvara mogućnost za politički uticaj.
“To je veliki problem za nezavisnost Komisije. I njihovi mandati su problem, pošto sad imaju blok mandate, 4 plus 4 godine, a imaće još i ako im ističe mandat, oni će imati punu autorizaciju da funkcionišu dok parlament ne izabere nekog drugog na njihova mesta”, kaže Zejnullahu za Radio Kim.
Kontrola od strane vlasti i autocenzura zbog najavljenih kazni
Zakon je usvojen bez ikakve konsulatacije sa medijima i medijskim udruženjima, ali i predstavnicima organizacija civilnog društva. U Asocijaciji novinara Kosova ali i Udruženju novinara Srbije na Kosovu, ovo vide kao nameru aktuelne vlasti da uspostavi potpuna kontrola nad medijima.
“Samoopredjeljenje nam je pokazalo da je njihov cilj bio da kontrolišu ovu instituciju, da bi kontrolisali medije”, kaže Xhemajl Rexha.
Visoke kazne do 40.000 eura uticaće na slobodu u izvještavanju medija, naglašava Ivana Vanovac u izjavi za Radio Kim.
“To je ono što me zaista brine. Znate, ovim zakonom se ostavlja prostor za cenzurisanje, ali opasnija je uvijek autocenzura. Ako jedan medij treba da izvještava u strahu da će u jednom momentu biti kažnjen sa 40.000 eura, koje nema da plati, onda će on toliko pažljivo pristupati i riječima, i terminima i samim temama kojima će se baviti. Sve ono što potencijalno može da ga dovede u opasnost medij će zaobilaziti, a to za javnost znači odsustvo istine, medijski mrak”, kaže ona.
Čeka se reakcija Ustavnog suda i predsjednice Kosova
Medijskom zakonu protive se i predstavnici opozicionih stranaka u Skupštini Kosova, pa su ga poslali Ustavnom sudu na razmatranje. Čeka se odluka predsjednice Kosova Vjose Osmani koja se ovim povodom još nije reagovala, pa mediji i njohova udruženja još vjeruju da nije kasno da se sporni Zakon poništi.
“I ako ne potpise predsjednica, Skupština ga može vratiti na treće čitanje i usvojiti ga, zato je bilo važno mišljenje predsjednice. Mi smo vidjeli da je Ustavni sud oborio pet zakona zbog ustavnih povreda. Vjerujemo da će i u ovom slučaju biti tako”, rekao je Rexha na debati u Medija centru.
Na sadržaj Zakona primjedbe su izneli Evropska federacija novinara, EU, OSCE, Savjet Evrope, UNMIK i brojne ambasade, ističući da je u suprotnosti sa evropskim standardima. Učesnici debate vjeruju da čak i ako se usvojeni zakon bude primjenjivao u praksi da neće uticati na rad medija i njihov opstanak. Ipak vjeruju da još postoji mogućnost da on bude poništen, piše portal Kim.
