Bišvi predsjednik Ustavnog suda Kosova Enver Hasani izjavio je za Gazetu express da premijer Albin Kurti insistira na potpisivanju Ohridskog sporazuma, pošto je shvatio da je "prevaren od lokalnih i međunarodnih savjetnika" i da su sporazumi postignuti Briselu i Ohridu nepopravljivo oštetili Kosovo.
Hasani u tom smislu navodi da Srpska pravoslavna crkva ne podleže nikakvoj jurisdikciji Kosova i da je Kurti prihvatio stvaranje statusa političko-teritorijalne autonomije za lokalne Srbe kroz samoupravu i odricanje od međusobnog priznavanja.
Na pitanje zašto Kurti insistira na potpisivanju Briselskog i Ohridskog sporazuma, iako je EU ponovila da je su oni obavezujući za obe strane, Hasani je rekao da je jedan od Kurijetvih razloga da sačuva glasove svoje stranke, ali i da je, nakon prihvatanja Briselskog sporazuma i Ohridskog aneksa, premijer, kako kaže – „video šta je uradio“ i shvatio da je prevaren od bliskog kruga savjetnika, lokalnih i međunarodnih.
"On je uvideo koliku je štetu naneo Kosovu, obezvredivši geopolitičku ulogu i položaj na nepopravljiv način. Dva razloga objašnjavaju zašto Kurti povlači paralele između ZSO po sporazumima iz 2013. i 2015. i onih po porazumima od lane. U prvom slučaju radilo se o udruženju, a ne o Zajednici srpskih opština, kao što je to slučaj sa sporazumima iz 2023. godine. Pored toga, status SPC je izjednačen sa pravnim statusom koji ima u Srbiji, što znači da ne podleže ni jednoj jurisdikciji Kosova… Konačno, sporazumima iz 2023. Kosovo se odriče međusobnog priznanja i stvara status političko-teritorijalne autonomije za lokalne Srbe: ono što se zove samouprava, kada se u praksi primjeni na srpske opštine – bez ikakve sumnje vode stvaranju novog entiteta unutar kosovskog pravno-ustavnog poretka. Ništa od toga nije bilo predviđeno sporazumima iz 2013. i 2015. godine, koje je Ustavni sud precizirao i razjasnio u svojoj presudi iz novembra 2015. godine“, objasnio je Hasani.
Komentarišući Kurtijevu izjavu da Lajčak treba da pošalje nacrt statuta ZSO Venecijanskoj komisiji, Hasani je rekao da je takva izjava namjenjena glasačima Samoopredjeljenja, te da nema značaja i samo otežava pregovaračku poziciju Kosova.
Dodaje da Ustavni sud Kosova ima punu nadležnost da odlučuje o ustavnosti nacrta statuta ZSO, koji je izradila EU, što, kaže, ne znači da Vlada ne može sama da ga pošalje Venecijanskoj komisiji.
"Stav EU je jasan i pošten: sprovođenje sporazuma iz 2023. predstavlja ozbiljno pitanje vladavine prava, standarda koji Kosovo, a ne EU, mora da ispuni“, naveo je Hasani.
Dodaje i da je ovakav pristup Vlade Kosova narušio kredibilitet vlade u odnosu na međunarodnu zajednicu, jer je, podsjeća, suštinski kriterijum za državu u međunarodnom pravu i odnosima da je država u stanju da ispunjava međunarodne obaveze.
"Neozbiljnost u ispunjavanju ovog kriterijuma uništava ne samo kredibilitet zemlje, već i njen geopolitički položaj“, jasan je Hasani.
Na pitanje u vezi sa Kurtijevim odsustvom sa međunarodnih foruma, kojima uglavnom prisustvuje predsjednica Vjosa Osmani, odgovara da je jasno da se Osmani doživljava kao kooperativnija i odgovornija prema saveznicima.
Upitan da li će Kurti rizikovati da bude još više međunarodno izolovan, ako ne bude napretka u pregovorima, Hasani je primjetio da nema stagnacije, već usporavanja tempa pregovora, kao rezultat izbora sa obe strane Atlantika.
"Nema naznaka da Kurti neće sprovesti obaveze iz 2023. Vidite da se svakog mjeseca održavaju sastanci Bislimija i srpske strane, i to je dobar znak, jer strane imaju volju da krenu naprijed. Sada su napori da se pronađu modaliteti kako da se ostvari ono što je postignuto prošle godine. Nije riječ o otporu implementaciji, već o vremenskom redosljedu u sprovođenju obaveza. Rješenje postoji jer, ponavljam, obaveze koje su postignute su obaveze koje Kosovo ne može da izbjegne – nema drugog načina osim njihovog sprovođenja. Polako ali sigurno, ono što vidimo je njihova postepena implementacija“, kazao je Hasani.
Naveo je da zastoj ne diktira kosovska strana, već je usporavanje tempa dijaloga vezano za izbore u SAD i EU.
"Sa njihovim zaključenjem se ponovo aktivira dijalog tamo gdje je i ostao, odnosno sprovođenje obaveza preuzetih 2023. godine“, uvjeren je Hasani.
Povodom navoda da bi Kosovo trebalo da osnuje ZSO „u zamjenu“ za članstvo u Nato, te na pitanje da li SAD mogu da ubede saveznike da pristanu na to članstvo bez priznavanja Kosova, Hasani je rekao da ne vjeruje da je uslovljavanje prijema u Nato formiranjem ZSO nešto što se može realizovati.
"Danas Kosovu ne preti nikakva spoljna sila. Nebezbjednost sjevera zemlje je unutrašnje pitanje Kosova koje se rješava unutrašnjim mehanizmima, uključujući Kfor. To znači da pitanje članstva Kosova u Natou treba posmatrati u svijetlu bezbjednosti Srbije u odnosu na spoljne faktore, kao i njene opšte evroatlantske orijentacije. Ova srpska orijentacija ne isključuje njene dobre bilateralne odnose sa Rusijom i Kinom“, dodao je Hasani.
Na pitanje šta očekuje od administracije SAD koju bi vodio Donald Trump, kazao je da ne treba očekivati da se obaveze Kosova iz 2023. mogu suštinski modifikovati, već im se može dodati i ekonomska dimenzija, s obzirom na poslovni pristup koji je Trump gajio u odnosu na Kosovo u svom prvom mandatu.
"To donosi novu dinamiku, ali ništa drugo. Priče o razmjeni teritorija nisu bile dio Trumpove administracije. Očekujem da će Kosovo imati još veći pritisak da ispuni obaveze iz 2023. godine“, rekao je Hasani.
Izvor: Gazeta Express/Kosovoonline
Na pitanje zašto Kurti insistira na potpisivanju Briselskog i Ohridskog sporazuma, iako je EU ponovila da je su oni obavezujući za obe strane, Hasani je rekao da je jedan od Kurijetvih razloga da sačuva glasove svoje stranke, ali i da je, nakon prihvatanja Briselskog sporazuma i Ohridskog aneksa, premijer, kako kaže – „video šta je uradio“ i shvatio da je prevaren od bliskog kruga savjetnika, lokalnih i međunarodnih.
"On je uvideo koliku je štetu naneo Kosovu, obezvredivši geopolitičku ulogu i položaj na nepopravljiv način. Dva razloga objašnjavaju zašto Kurti povlači paralele između ZSO po sporazumima iz 2013. i 2015. i onih po porazumima od lane. U prvom slučaju radilo se o udruženju, a ne o Zajednici srpskih opština, kao što je to slučaj sa sporazumima iz 2023. godine. Pored toga, status SPC je izjednačen sa pravnim statusom koji ima u Srbiji, što znači da ne podleže ni jednoj jurisdikciji Kosova… Konačno, sporazumima iz 2023. Kosovo se odriče međusobnog priznanja i stvara status političko-teritorijalne autonomije za lokalne Srbe: ono što se zove samouprava, kada se u praksi primjeni na srpske opštine – bez ikakve sumnje vode stvaranju novog entiteta unutar kosovskog pravno-ustavnog poretka. Ništa od toga nije bilo predviđeno sporazumima iz 2013. i 2015. godine, koje je Ustavni sud precizirao i razjasnio u svojoj presudi iz novembra 2015. godine“, objasnio je Hasani.
Komentarišući Kurtijevu izjavu da Lajčak treba da pošalje nacrt statuta ZSO Venecijanskoj komisiji, Hasani je rekao da je takva izjava namjenjena glasačima Samoopredjeljenja, te da nema značaja i samo otežava pregovaračku poziciju Kosova.
Dodaje da Ustavni sud Kosova ima punu nadležnost da odlučuje o ustavnosti nacrta statuta ZSO, koji je izradila EU, što, kaže, ne znači da Vlada ne može sama da ga pošalje Venecijanskoj komisiji.
"Stav EU je jasan i pošten: sprovođenje sporazuma iz 2023. predstavlja ozbiljno pitanje vladavine prava, standarda koji Kosovo, a ne EU, mora da ispuni“, naveo je Hasani.
Dodaje i da je ovakav pristup Vlade Kosova narušio kredibilitet vlade u odnosu na međunarodnu zajednicu, jer je, podsjeća, suštinski kriterijum za državu u međunarodnom pravu i odnosima da je država u stanju da ispunjava međunarodne obaveze.
"Neozbiljnost u ispunjavanju ovog kriterijuma uništava ne samo kredibilitet zemlje, već i njen geopolitički položaj“, jasan je Hasani.
Na pitanje u vezi sa Kurtijevim odsustvom sa međunarodnih foruma, kojima uglavnom prisustvuje predsjednica Vjosa Osmani, odgovara da je jasno da se Osmani doživljava kao kooperativnija i odgovornija prema saveznicima.
Upitan da li će Kurti rizikovati da bude još više međunarodno izolovan, ako ne bude napretka u pregovorima, Hasani je primjetio da nema stagnacije, već usporavanja tempa pregovora, kao rezultat izbora sa obe strane Atlantika.
"Nema naznaka da Kurti neće sprovesti obaveze iz 2023. Vidite da se svakog mjeseca održavaju sastanci Bislimija i srpske strane, i to je dobar znak, jer strane imaju volju da krenu naprijed. Sada su napori da se pronađu modaliteti kako da se ostvari ono što je postignuto prošle godine. Nije riječ o otporu implementaciji, već o vremenskom redosljedu u sprovođenju obaveza. Rješenje postoji jer, ponavljam, obaveze koje su postignute su obaveze koje Kosovo ne može da izbjegne – nema drugog načina osim njihovog sprovođenja. Polako ali sigurno, ono što vidimo je njihova postepena implementacija“, kazao je Hasani.
Naveo je da zastoj ne diktira kosovska strana, već je usporavanje tempa dijaloga vezano za izbore u SAD i EU.
"Sa njihovim zaključenjem se ponovo aktivira dijalog tamo gdje je i ostao, odnosno sprovođenje obaveza preuzetih 2023. godine“, uvjeren je Hasani.
Povodom navoda da bi Kosovo trebalo da osnuje ZSO „u zamjenu“ za članstvo u Nato, te na pitanje da li SAD mogu da ubede saveznike da pristanu na to članstvo bez priznavanja Kosova, Hasani je rekao da ne vjeruje da je uslovljavanje prijema u Nato formiranjem ZSO nešto što se može realizovati.
"Danas Kosovu ne preti nikakva spoljna sila. Nebezbjednost sjevera zemlje je unutrašnje pitanje Kosova koje se rješava unutrašnjim mehanizmima, uključujući Kfor. To znači da pitanje članstva Kosova u Natou treba posmatrati u svijetlu bezbjednosti Srbije u odnosu na spoljne faktore, kao i njene opšte evroatlantske orijentacije. Ova srpska orijentacija ne isključuje njene dobre bilateralne odnose sa Rusijom i Kinom“, dodao je Hasani.
Na pitanje šta očekuje od administracije SAD koju bi vodio Donald Trump, kazao je da ne treba očekivati da se obaveze Kosova iz 2023. mogu suštinski modifikovati, već im se može dodati i ekonomska dimenzija, s obzirom na poslovni pristup koji je Trump gajio u odnosu na Kosovo u svom prvom mandatu.
"To donosi novu dinamiku, ali ništa drugo. Priče o razmjeni teritorija nisu bile dio Trumpove administracije. Očekujem da će Kosovo imati još veći pritisak da ispuni obaveze iz 2023. godine“, rekao je Hasani.
Izvor: Gazeta Express/Kosovoonline
