Pored bezbjednosnih i socio-ekonomskih izazova, izvještaj koji je sastavio Nato upozorava da čak i klimatske promjene u narednim godinama mogu proizvesti velike posljedice po lokalno stanovništvo, kao i prisustvo Misije Kfora na Kosovu. Izvještaj upozorava da ekološki kriminal predstavlja ozbiljan izazov za ekosistem Kosova, prenosi Koha.
U izvještaju se pominje i mogućnost potencijalnog prekida Nato operacija jer se očekuje porast broja preminulih zbog vrućine i zagađenog vazduha.
Kosovo je jedno od žarišta klimatskih promjena, kaže se u izvještaju generalnog sekretara Natoa, koji govori o prisustvu misija Alijanse u oblastima sa visokim rizikom od prirodnih katastrofa.
U izvještaju se navodi da ekološki kriminal zajedno sa ranjivom bezbjednosnom situacijom može imati posljedice u narednim godinama.
"Jugoistočna Evropa, uključujući Kosovo, identifikovana je kao jedno od žarišta zagrevanja planete. Ubrzano zagrijevanje atmosfere u regionu dovodi prirodne događaje do ekstrema, kao što su požari 2017. i 2022. godine i teške poplave koje je Kosovo doživelo 2023. Očekuje se da će se učestalost i intenzitet takvih događaja povećati. Zajedno sa socio-ekonomskom ugroženošću i izazovnom situacijom u bezbjednosnom okruženju, klimatske promjene mogu imati štetne posljedice po Kosovo i prisustvo Natoa na terenu", navodi se u izvještaju.
U dokumentu se pominju i izazovi za životnu sredinu na Kosovu.
"Ekološki zločini, kao što su nelegalna sječa i bacanje smeća, predstavljaju ozbiljan izazov za ekosistem i životnu sredinu. Ove aktivnosti ne samo da degradiraju prirodne resurse i ekosisteme, već i pogoršavaju uticaje klimatskih promjena povećanjem nivoa zagađenja i smanjenjem sposobnosti šuma da djeluju kao ponori ugljenika. Kfor je bio uključen u praćenje ekoloških zločina, dok je procenjivao bezbjednost oko 12 oblasti u kojima se čuvaju toksični i radioaktivni materijali – od kojih su mnoge neadekvatne za bezbjedno skladištenje. Kfor i KBS sprovode mjesečne procjene ovih objekata kako bi sprečili dodatne rizike po životnu sredinu", navodi se u izvještaju objavljenom 10. jula.
Dokument Natoa pominje i druge aktivnosti Kfora, uključujući i one van Kosova, u pomaganju državama da se suoče sa prirodnim katastrofama.
"Kfor je odigrao važnu ulogu u pružanju pomoći nakon ekstremnih vremenskih nepogoda. U 2016. godini, nakon zahtjeva za podršku lokalnih vlasti, Kfor je pružio pomoć u slučaju poplava u Skoplju, inženjerskim vozilima, uključujući utovarivače, bagere i kamione", navodi se u izvještaju.
Pored poplava, ekstremna toplota i čestice u atmosferi se smatraju izazovima za misije i sredstva Natoa, navodi se u izvještaju. Kako bi se bolje razumeo uticaj ekstremnih vrućina u regionu, navodi se da su analizirane predviđene temperaturne promene u narednim godinama, koje bi mogle uticati na smanjenje Nato operacija.
"Gledajući broj dana u godini kada temperature idu iznad 35 stepeni Celzijusovih, ova cifra će se vremenom dramatično povećati. Kratkoročno (2020-2039) predviđa se samo 4,4 dana sa temperaturama iznad 35 stepeni tokom ljetnjih mjeseci. Dugoročno (2060-2079), ovaj broj će se povećati na 21,2 dana godišnje. Krajem vijeka (2080-2099), prema najgorem scenariju, očekuje se da će Kosovo imati 39,2 dana godišnje sa temperaturama iznad 35", navodi se u izvještaju.
Pominje se i porast broja umrlih od posljedica toplote i zagađenja vazduha.
"Prema najgorem scenariju, doći će do porasta temperature od 4 stepena između kratkoročnog perioda i kraja vijeka, što bi moglo da ima dramatične posljedice u regionu kako se povećava broj 'vremenskih dana sa crnom zastavom'. Iako projektovano povećanje temperature nije tako ekstremno kao u nekim drugim geografskim oblastima u kojima Nato djeluje, ipak je dovoljno značajno da pojača postojeće prijetnje u već vrućem okruženju i smanji operativne dane. Čak i kratkoročno, očekuje se da će ova putanja negativno uticati na produktivnost, potencijalno ometajući operacije i povećavajući smrtnost zbog toplote i zagađenja vazduha", navodi se u izvještaju.
Sa porastom temperatura, ukazuje se na mogućnost iscrpljivanja akumulacionih jezera na Kosovu. Štaviše, projekcije viših temperatura i povećanog rizika od požara, smanjenih padavina i porasta stanovništva sugerišu da bi do 2050. četiri od pet kosovskih slivova mogla da se suoče sa nedostatkom vode, što bi moglo da utiče na vodosnabdjevanje kako lokalnog stanovništva tako i osoblja Kfora", navodi se u saopštenju.
Predstavnici organizacija koje se zalažu za zaštitu životne sredine kažu da opasnost postoji jer se do sada nije vodilo računa o upozorenjima o šteti koja se nanosi ekološkoj sredini.
"Podaci i statistika kojima upravlja Nato su, naravno, zasnovani na njihovim nalazima, s obzirom na to da imaju mnogo povećano prisustvo na Kosovu, ali su, naravno, čitali i izveštaje vladinih i nevladinih organizacija u Republici Kosovo. Svjedoci smo da smo posljednjih godina imali ozbiljne situacije sa poplavama, obilnim kišama, sa dužim periodima suše, što znači da imamo ekstremno vrijeme i to će se sigurno nastaviti i u narednim godinama. Došli smo u ovu situaciju nakon što se opomene koje su date nisu uzete u obzir i sada smo u situaciji da se moramo prilagođavati", kaže Valon Raka, izvršni direktor u organizaciji za zaštitu životne sredine "Đeti".
Prema njegovim riječima, ova situacija je i posljedica nerada institucija.
"Dosadašnji rad institucija ima velike zastoje i mi kao društvo nismo tamo gdje bi trebalo da budemo. Možemo učiniti mnogo više i još uvijek nije kasno da počnemo i da se posvetimo da se bar zajedno suočimo sa ovom situacijom i zaustavimo degradaciju životne sredine. Pozivamo i da se ne daju nove dozvole za hidroelektrane, da se poveća količina šuma, da se zasade nova stabla, da se grade novi kapaciteti za akumulaciju vode. Imamo i Gazivode u sjevernom dijelu gdje je izgrađen samo dio sistema Ibar Lepenac, a moramo da izgradimo i preostali dio", naglasio je Raka.
Kao zaključak u slučaju Kosova, izvještaj Natoa navodi da klimatski aspekti mogu uticati na rad bezbjednosnih aktera na Kosovu na nekoliko načina.
"Prvo, povećanje događaja u vezi sa klimom može povećati potražnju za KBS-om da pruži podršku civilnim vlastima. Podrška razvoju civilnog planiranja u vanrednim situacijama i sposobnosti upravljanja kriznim situacijama, kao i kapaciteta za reagovanje na klimatske događaje trebalo bi da ostane ključni element Nato zadataka. Pored toga, ovo takođe može povećati potražnju za resursima Kfora za direktnu pomoć kosovskim institucijama", navodi se u izvještaju.
Ratovi se smatraju pokretačem klimatskih promjena i ekološke štete, a, prema Natou, najtipičniji je primjer ruske agresije na Ukrajinu. Na osnovu izvještaja generalnog sekretara Natoa Jensa Stoltenberga, ruska okupacija je pored ljudskih stradanja imala i razorne klimatske i ekološke posljedice ne samo u Ukrajini, već i van njenih granica.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
Kosovo je jedno od žarišta klimatskih promjena, kaže se u izvještaju generalnog sekretara Natoa, koji govori o prisustvu misija Alijanse u oblastima sa visokim rizikom od prirodnih katastrofa.
U izvještaju se navodi da ekološki kriminal zajedno sa ranjivom bezbjednosnom situacijom može imati posljedice u narednim godinama.
"Jugoistočna Evropa, uključujući Kosovo, identifikovana je kao jedno od žarišta zagrevanja planete. Ubrzano zagrijevanje atmosfere u regionu dovodi prirodne događaje do ekstrema, kao što su požari 2017. i 2022. godine i teške poplave koje je Kosovo doživelo 2023. Očekuje se da će se učestalost i intenzitet takvih događaja povećati. Zajedno sa socio-ekonomskom ugroženošću i izazovnom situacijom u bezbjednosnom okruženju, klimatske promjene mogu imati štetne posljedice po Kosovo i prisustvo Natoa na terenu", navodi se u izvještaju.
U dokumentu se pominju i izazovi za životnu sredinu na Kosovu.
"Ekološki zločini, kao što su nelegalna sječa i bacanje smeća, predstavljaju ozbiljan izazov za ekosistem i životnu sredinu. Ove aktivnosti ne samo da degradiraju prirodne resurse i ekosisteme, već i pogoršavaju uticaje klimatskih promjena povećanjem nivoa zagađenja i smanjenjem sposobnosti šuma da djeluju kao ponori ugljenika. Kfor je bio uključen u praćenje ekoloških zločina, dok je procenjivao bezbjednost oko 12 oblasti u kojima se čuvaju toksični i radioaktivni materijali – od kojih su mnoge neadekvatne za bezbjedno skladištenje. Kfor i KBS sprovode mjesečne procjene ovih objekata kako bi sprečili dodatne rizike po životnu sredinu", navodi se u izvještaju objavljenom 10. jula.
Dokument Natoa pominje i druge aktivnosti Kfora, uključujući i one van Kosova, u pomaganju državama da se suoče sa prirodnim katastrofama.
"Kfor je odigrao važnu ulogu u pružanju pomoći nakon ekstremnih vremenskih nepogoda. U 2016. godini, nakon zahtjeva za podršku lokalnih vlasti, Kfor je pružio pomoć u slučaju poplava u Skoplju, inženjerskim vozilima, uključujući utovarivače, bagere i kamione", navodi se u izvještaju.
Pored poplava, ekstremna toplota i čestice u atmosferi se smatraju izazovima za misije i sredstva Natoa, navodi se u izvještaju. Kako bi se bolje razumeo uticaj ekstremnih vrućina u regionu, navodi se da su analizirane predviđene temperaturne promene u narednim godinama, koje bi mogle uticati na smanjenje Nato operacija.
"Gledajući broj dana u godini kada temperature idu iznad 35 stepeni Celzijusovih, ova cifra će se vremenom dramatično povećati. Kratkoročno (2020-2039) predviđa se samo 4,4 dana sa temperaturama iznad 35 stepeni tokom ljetnjih mjeseci. Dugoročno (2060-2079), ovaj broj će se povećati na 21,2 dana godišnje. Krajem vijeka (2080-2099), prema najgorem scenariju, očekuje se da će Kosovo imati 39,2 dana godišnje sa temperaturama iznad 35", navodi se u izvještaju.
Pominje se i porast broja umrlih od posljedica toplote i zagađenja vazduha.
"Prema najgorem scenariju, doći će do porasta temperature od 4 stepena između kratkoročnog perioda i kraja vijeka, što bi moglo da ima dramatične posljedice u regionu kako se povećava broj 'vremenskih dana sa crnom zastavom'. Iako projektovano povećanje temperature nije tako ekstremno kao u nekim drugim geografskim oblastima u kojima Nato djeluje, ipak je dovoljno značajno da pojača postojeće prijetnje u već vrućem okruženju i smanji operativne dane. Čak i kratkoročno, očekuje se da će ova putanja negativno uticati na produktivnost, potencijalno ometajući operacije i povećavajući smrtnost zbog toplote i zagađenja vazduha", navodi se u izvještaju.
Sa porastom temperatura, ukazuje se na mogućnost iscrpljivanja akumulacionih jezera na Kosovu. Štaviše, projekcije viših temperatura i povećanog rizika od požara, smanjenih padavina i porasta stanovništva sugerišu da bi do 2050. četiri od pet kosovskih slivova mogla da se suoče sa nedostatkom vode, što bi moglo da utiče na vodosnabdjevanje kako lokalnog stanovništva tako i osoblja Kfora", navodi se u saopštenju.
Predstavnici organizacija koje se zalažu za zaštitu životne sredine kažu da opasnost postoji jer se do sada nije vodilo računa o upozorenjima o šteti koja se nanosi ekološkoj sredini.
"Podaci i statistika kojima upravlja Nato su, naravno, zasnovani na njihovim nalazima, s obzirom na to da imaju mnogo povećano prisustvo na Kosovu, ali su, naravno, čitali i izveštaje vladinih i nevladinih organizacija u Republici Kosovo. Svjedoci smo da smo posljednjih godina imali ozbiljne situacije sa poplavama, obilnim kišama, sa dužim periodima suše, što znači da imamo ekstremno vrijeme i to će se sigurno nastaviti i u narednim godinama. Došli smo u ovu situaciju nakon što se opomene koje su date nisu uzete u obzir i sada smo u situaciji da se moramo prilagođavati", kaže Valon Raka, izvršni direktor u organizaciji za zaštitu životne sredine "Đeti".
Prema njegovim riječima, ova situacija je i posljedica nerada institucija.
"Dosadašnji rad institucija ima velike zastoje i mi kao društvo nismo tamo gdje bi trebalo da budemo. Možemo učiniti mnogo više i još uvijek nije kasno da počnemo i da se posvetimo da se bar zajedno suočimo sa ovom situacijom i zaustavimo degradaciju životne sredine. Pozivamo i da se ne daju nove dozvole za hidroelektrane, da se poveća količina šuma, da se zasade nova stabla, da se grade novi kapaciteti za akumulaciju vode. Imamo i Gazivode u sjevernom dijelu gdje je izgrađen samo dio sistema Ibar Lepenac, a moramo da izgradimo i preostali dio", naglasio je Raka.
Kao zaključak u slučaju Kosova, izvještaj Natoa navodi da klimatski aspekti mogu uticati na rad bezbjednosnih aktera na Kosovu na nekoliko načina.
"Prvo, povećanje događaja u vezi sa klimom može povećati potražnju za KBS-om da pruži podršku civilnim vlastima. Podrška razvoju civilnog planiranja u vanrednim situacijama i sposobnosti upravljanja kriznim situacijama, kao i kapaciteta za reagovanje na klimatske događaje trebalo bi da ostane ključni element Nato zadataka. Pored toga, ovo takođe može povećati potražnju za resursima Kfora za direktnu pomoć kosovskim institucijama", navodi se u izvještaju.
Ratovi se smatraju pokretačem klimatskih promjena i ekološke štete, a, prema Natou, najtipičniji je primjer ruske agresije na Ukrajinu. Na osnovu izvještaja generalnog sekretara Natoa Jensa Stoltenberga, ruska okupacija je pored ljudskih stradanja imala i razorne klimatske i ekološke posljedice ne samo u Ukrajini, već i van njenih granica.
Izvor: Kosovo Online/Koha ditore
