Oni sebe nazivaju „Albkings“ – nekoliko hiljada kosovskih muškaraca koji maltretiraju žene na internetu. Nakon što je novinarka Ardiana Thaçi izvještavala o tome i sama je postala meta te ekstremne grupe.
Ardiana Thaçi nije mogla ni da zamisli da će njen istraživački TV-prilog po nju da ima takve posljedice. Ta poznata kosovska novinarka nije očekivala da će i sama da postane žrtva sajber-mobinga. U fokusu njenog izvještaja, koji je privatni TV-kanal Klan Kosova emitovao u maju ove godine, nalazili su se „Albkings“, grupa muškaraca okupljena na platformi Telegram. Novinarka je iznela optužbe da ti muškarci neovlašćeno postavljaju intimne slike i video-zapise žena i djevojaka kako bi ih vređali, zastrašivali i došli do njihovih ličnih podataka.
Thaçi je u svom izvještaju opisala i način na koji djeluje ta grupa u kojoj je povremeno bilo i više od 100.000 članova: u četu na Telegramu oni šalju fotografije žena koje poznaju koje su tajno fotografisali ili čije su slike preuzeli sa društvenih mreža. Neke od tih fotografija su i intimne. Ko god prepozna tu osobu, objavljuje potom brojeve telefona ili druge privatne detalje. Članovi grupe, kao i njihove žrtve, uglavnom žive na Kosovu i u Albaniji, ali su fotografije i video-zapisi objavljivani i u susjednim zemljama.
Na meti Albkingsa
Nakon objavljivanja svoje istraživačke priče, Thaçi se i sama našla na meti „Albkingsa“. Jedan od članova uspeo je da dođe do njenog broja telefona i da ga objavi. Otada se novinarka suočava sa stotinama telefonskih poziva. Anonimni ljudi je, na primjer, pitaju: „Koliko koštaju vaše seksualne usluge?“
TV-novinarka Ardiana Thaçi: na fotografiji u razgovaru sa autorkom ovog članka u junu 2024. u Prištini/Foto: DW
Od mobinga nisu pošteđena ni njena djeca. „Prošle nedjelje sam se na primjer zabrinula kad me je neko iz jedne zemlje EU pozvao u osam sati ujutro, a moj petogodišnji sin se javio na telefon dok sam ja još spavala“, priča Ardiana Thaçi. Taj anonimni pozivalac uznemiravao je novinarku s opscenim pitanjima. Za nju je nepojmljivo to da se nije ustručavao da u svoje svrhe iskoristi i njeno dijete.
Udruženje novinara Kosova ocjenjuje da je objavljivanje novinarkinog broja telefona jedan oblik osvete Albkingsa, koji ne samo da ugrožava bezbjednost Ardiane Thaçi, već je i pokušaj da se ona zastraši, a se nanese šteta njenom ugledu i da se ona natera da ćuti.
Porodično i sajber-nasilje
U junu 2024. godine dogodio se još jedan spektakularan slučaj: informativni portal Kallxo.com objavio je izvještaj o slučaju porodičnog nasilja u kojem su povređeni žena i njen otac. Prema istraživanju autorke izvještaja, ni policija ni tužilaštvo nisu pravilno obradili taj slučaj. Iako je redakcija ime novinarke zadržala u tajnosti kako bi je zaštitila od uznemiravanja, njen identitet ubrzo je postao javan i ona je postala žrtva sajber-nasilja.
Kreshnik Gashi, glavni urednik tog portala, priča: „Nekoliko sati nakon objavljivanja izvještaja, broj naše koleginice, zajedno sa njenom fotografijom, objavljen je na Telegram-grupi Albkings, uz napomenu da se može nazvati.“ Nakon toga su uslijedile stotine telefonskih poziva koleginici, pri čemu se uglavnom radilo o seksualnom uznemiravanju i seksualnim zahtjevima. Policija je u međuvremenu u tom slučaju uhapsila četiri osumnjičena.
Krajem juna uhapšeno je sedam administratora Albkingsa i ta Telegram-grupa je zatvorena. Glavni tužilac Zejnullah Gashi najavio je da će istražiti slučajeve i počinioce izvesti pred lice pravde. Međutim, prema izjavama pogođenih, u međuvremenu je na mrežama već napravljena nova grupa. Albkings na Telegramu, prema podacima od početka jula 2024. godine, ponovo postoji i ima gotovo 20.000 abonenata.
Žene se ne računaju
Psihološkinju Kaltrinu Ajeti ne iznenađuje to što su se na meti našle novinarke. One su, kaže, kao samosvjesne i u javnosti prisutne žene, simbol promena društvenog poretka na Kosovu: „Ekonomska nezavisnost žena u kosovskom društvu dovela je do krize muškosti. Do sada su muškarci dominirali društvenim poretkom“, kaže ona. I to ima dalekosežne posljedice: „Patrijarhalna mentalitet, koji polaže pravo na dominaciju u seksualnoj sferi, ne prihvata žene koje same odlučuju o svom životu“, ističe Ajeti.
Kosovska feministkinja i aktivistkinja Zana Avdiu/ Foto: Vjosa Çerkini
Kao potvrda izjave Kaltrine Ajeti može poslužiti debata o vještačkoj oplodnji iz aprila ove godine. Feministička aktivistkinja Zana Avdiu zalagala se za korišćenje vještačke oplodnje pod sloganom „Nama ne trebaju muškarci“, čime je ugrozila podrazumevajuću ulogu kosovskih muškaraca. Zakon koji bi neudatim ženama omogućio pristup vještačkoj oplodnji u parlamentu nije prošao, jer je većina poslanika napustila sjednicu. Razočarana Avdiu tadašnju debatu na Kosovu opisala je ovako: „Žene se ne računaju!“
Maltretiranje žena
Digitalna odbrana muškaraca protiv percipirane prijetnje od strane samostalnih žena uvijek prati isti obrazac: namjerno i ponovljeno šikaniranje, prijetnje ili javno sramoćenje putem interneta ili društvenih medija. Psihološkinja Ajeti opisuje Albkings na sljedeći način: „To je grupa monstruma koji zadovoljavaju svoje želje i ego time što omalovažavaju druge, u ovom slučaju pol koji oni smatraju slabijim i namjenjenim za određenu svrhu.“
Pritom digitalna tehnologija ide na ruku tim muškarcima. Putem interneta se fotografije, video-zapisi i komentari mogu širiti samo za nekoliko sekundi. U Telegram-grupi Albkings sadržaji u kojima se žene i djevojke ponižavaju imaju milione pregleda. Prema podacima Policije kosova, ove godine prijavljena su 32 slučaja neovlašćenog objavljivanja fotografija i video-snimaka. Međutim, vjerovatno je da je njihov stvarni broj mnogo veći. Video-zapisi su takođe deljeni na platformi TikTok u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Sloveniji.
Konzervativno vaspitanje, seksualna frustracija
Psihološkinja ujedno naglašava da ne misli da su svi muškarci na Kosovu odgovorni za postupke Albkingsa i pokušava da razume pozadinu problema. Kosovski muškarci su oblikovani vaspitanjem u okviru svojih porodica i vrijednostima koje su tamo doživeli. Tradicionalno, smatra se da žene ne smeju da imaju seksualne odnose prije stupanja u brak. Kršenje tog pravila, posebno na selu, odmah dovodi do glasina i omalovažavanja kompletne šire porodice.
Kosovska psihološkinja Kaltrina Ajeti/Foto: Vjosa Çerkini/DW
„Kad uzmemo u obzir načine i uslove u kojima većina dječaka u kosovskom društvu odrasta, gdje je seksualna frustracija velika, a prave informacije o seksualnom razvoju retke, to naravno dovodi do trauma i frustracija koje se potom projektovao na suprotni pol.“
U proteklih nekoliko godina došlo je do velikog rasta broja slučajeva sajber-mobinga na području Kosova. Prema zvaničnim informacijama, 2023. je prijavljeno više od 450 takvih slučajeva, dva puta više nego 2019. I uprkos tome, zakoni za borbu protiv kriminala na internetu još uvijek se čekaju.
Thaçi je u svom izvještaju opisala i način na koji djeluje ta grupa u kojoj je povremeno bilo i više od 100.000 članova: u četu na Telegramu oni šalju fotografije žena koje poznaju koje su tajno fotografisali ili čije su slike preuzeli sa društvenih mreža. Neke od tih fotografija su i intimne. Ko god prepozna tu osobu, objavljuje potom brojeve telefona ili druge privatne detalje. Članovi grupe, kao i njihove žrtve, uglavnom žive na Kosovu i u Albaniji, ali su fotografije i video-zapisi objavljivani i u susjednim zemljama.
Na meti Albkingsa
Nakon objavljivanja svoje istraživačke priče, Thaçi se i sama našla na meti „Albkingsa“. Jedan od članova uspeo je da dođe do njenog broja telefona i da ga objavi. Otada se novinarka suočava sa stotinama telefonskih poziva. Anonimni ljudi je, na primjer, pitaju: „Koliko koštaju vaše seksualne usluge?“
TV-novinarka Ardiana Thaçi: na fotografiji u razgovaru sa autorkom ovog članka u junu 2024. u Prištini/Foto: DW
Od mobinga nisu pošteđena ni njena djeca. „Prošle nedjelje sam se na primjer zabrinula kad me je neko iz jedne zemlje EU pozvao u osam sati ujutro, a moj petogodišnji sin se javio na telefon dok sam ja još spavala“, priča Ardiana Thaçi. Taj anonimni pozivalac uznemiravao je novinarku s opscenim pitanjima. Za nju je nepojmljivo to da se nije ustručavao da u svoje svrhe iskoristi i njeno dijete.
Udruženje novinara Kosova ocjenjuje da je objavljivanje novinarkinog broja telefona jedan oblik osvete Albkingsa, koji ne samo da ugrožava bezbjednost Ardiane Thaçi, već je i pokušaj da se ona zastraši, a se nanese šteta njenom ugledu i da se ona natera da ćuti.
Porodično i sajber-nasilje
U junu 2024. godine dogodio se još jedan spektakularan slučaj: informativni portal Kallxo.com objavio je izvještaj o slučaju porodičnog nasilja u kojem su povređeni žena i njen otac. Prema istraživanju autorke izvještaja, ni policija ni tužilaštvo nisu pravilno obradili taj slučaj. Iako je redakcija ime novinarke zadržala u tajnosti kako bi je zaštitila od uznemiravanja, njen identitet ubrzo je postao javan i ona je postala žrtva sajber-nasilja.
Kreshnik Gashi, glavni urednik tog portala, priča: „Nekoliko sati nakon objavljivanja izvještaja, broj naše koleginice, zajedno sa njenom fotografijom, objavljen je na Telegram-grupi Albkings, uz napomenu da se može nazvati.“ Nakon toga su uslijedile stotine telefonskih poziva koleginici, pri čemu se uglavnom radilo o seksualnom uznemiravanju i seksualnim zahtjevima. Policija je u međuvremenu u tom slučaju uhapsila četiri osumnjičena.
Krajem juna uhapšeno je sedam administratora Albkingsa i ta Telegram-grupa je zatvorena. Glavni tužilac Zejnullah Gashi najavio je da će istražiti slučajeve i počinioce izvesti pred lice pravde. Međutim, prema izjavama pogođenih, u međuvremenu je na mrežama već napravljena nova grupa. Albkings na Telegramu, prema podacima od početka jula 2024. godine, ponovo postoji i ima gotovo 20.000 abonenata.
Žene se ne računaju
Psihološkinju Kaltrinu Ajeti ne iznenađuje to što su se na meti našle novinarke. One su, kaže, kao samosvjesne i u javnosti prisutne žene, simbol promena društvenog poretka na Kosovu: „Ekonomska nezavisnost žena u kosovskom društvu dovela je do krize muškosti. Do sada su muškarci dominirali društvenim poretkom“, kaže ona. I to ima dalekosežne posljedice: „Patrijarhalna mentalitet, koji polaže pravo na dominaciju u seksualnoj sferi, ne prihvata žene koje same odlučuju o svom životu“, ističe Ajeti.
Kosovska feministkinja i aktivistkinja Zana Avdiu/ Foto: Vjosa Çerkini
Kao potvrda izjave Kaltrine Ajeti može poslužiti debata o vještačkoj oplodnji iz aprila ove godine. Feministička aktivistkinja Zana Avdiu zalagala se za korišćenje vještačke oplodnje pod sloganom „Nama ne trebaju muškarci“, čime je ugrozila podrazumevajuću ulogu kosovskih muškaraca. Zakon koji bi neudatim ženama omogućio pristup vještačkoj oplodnji u parlamentu nije prošao, jer je većina poslanika napustila sjednicu. Razočarana Avdiu tadašnju debatu na Kosovu opisala je ovako: „Žene se ne računaju!“
Maltretiranje žena
Digitalna odbrana muškaraca protiv percipirane prijetnje od strane samostalnih žena uvijek prati isti obrazac: namjerno i ponovljeno šikaniranje, prijetnje ili javno sramoćenje putem interneta ili društvenih medija. Psihološkinja Ajeti opisuje Albkings na sljedeći način: „To je grupa monstruma koji zadovoljavaju svoje želje i ego time što omalovažavaju druge, u ovom slučaju pol koji oni smatraju slabijim i namjenjenim za određenu svrhu.“
Pritom digitalna tehnologija ide na ruku tim muškarcima. Putem interneta se fotografije, video-zapisi i komentari mogu širiti samo za nekoliko sekundi. U Telegram-grupi Albkings sadržaji u kojima se žene i djevojke ponižavaju imaju milione pregleda. Prema podacima Policije kosova, ove godine prijavljena su 32 slučaja neovlašćenog objavljivanja fotografija i video-snimaka. Međutim, vjerovatno je da je njihov stvarni broj mnogo veći. Video-zapisi su takođe deljeni na platformi TikTok u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji, Srbiji i Sloveniji.
Konzervativno vaspitanje, seksualna frustracija
Psihološkinja ujedno naglašava da ne misli da su svi muškarci na Kosovu odgovorni za postupke Albkingsa i pokušava da razume pozadinu problema. Kosovski muškarci su oblikovani vaspitanjem u okviru svojih porodica i vrijednostima koje su tamo doživeli. Tradicionalno, smatra se da žene ne smeju da imaju seksualne odnose prije stupanja u brak. Kršenje tog pravila, posebno na selu, odmah dovodi do glasina i omalovažavanja kompletne šire porodice.
Kosovska psihološkinja Kaltrina Ajeti/Foto: Vjosa Çerkini/DW
„Kad uzmemo u obzir načine i uslove u kojima većina dječaka u kosovskom društvu odrasta, gdje je seksualna frustracija velika, a prave informacije o seksualnom razvoju retke, to naravno dovodi do trauma i frustracija koje se potom projektovao na suprotni pol.“
U proteklih nekoliko godina došlo je do velikog rasta broja slučajeva sajber-mobinga na području Kosova. Prema zvaničnim informacijama, 2023. je prijavljeno više od 450 takvih slučajeva, dva puta više nego 2019. I uprkos tome, zakoni za borbu protiv kriminala na internetu još uvijek se čekaju.
