Belježi se porast nasilja nad ženama na Kosovu. Institucije nemaju rješenja, a međunarodna zajednica šalje signale da se moraju pooštriti zakonske kazne za počinioce ovih djela. Mali je procenat onih koji završe iza rešetaka.
Svake godine povećava se broj žena na Kosovu koje su žrtve nasilja u porodici.
Da sve bude još gore, težak izazov za žene ostaje u tome što nasilnici veoma često ne dobijaju zaslužene kazne, piše N1.
Prema najnovijem izveštaju OEBS-a, čiji istraživači su pratili više od 140 sudskih ročišta u 2023. godini, samo 22 posto slučajeva okončano je zatvorskom kaznom za nasilnike.
"Za vrlo mali broj ovih predmeta su ispoštovani proceduralni rokovi u skladu sa zakonom. Ovo izaziva veliku zabrinutost u pogledu bezbjednosti žrtava. Drugo, uočeno je da su sudovi često izricali alternativne uslovne kazne i novčane kazne. To je odstupanje od smernica za odmeravanje kazni Osnovnog suda“, kaže Michael Devenport, šef OEBS-a na Kosovu.
Visoki zvaničnici kosovske vlade kritikuju institucije poput policije i pravosuđa, koje prema njima, tolerišu nasilnike.
Ministarica pravde, Albuljena Haxhiu. rekla je da su nalazi OEBS-ovog izvještaja “alarm za pravosudne i druge institucije”, kao i za građane.
“U 2019. godini uspjeli smo da nasilje u porodici registrujemo kao zasebno krivično djelo u Krivičnom zakonu Kosova i kazna za ovo krivično djelo je do tri godine zatvora. Dakle, pored novčane, imamo i zatvorsku kaznu. Međutim, na osnovu ovog izvještaja, ali i na osnovu predmeta koje smo nadgledali, što su pominjale i organizacije civilnog društva koje su pratile ove predmete, još nemamo ni jedan slučaj gde je najveća kazna propisana za nasilje u porodici“, kaže Haxhiu.
Iz Pravnog instituta Kosova smatraju da nisu problem samo niske kazne, već i neadekvatno kažnjavanje. Ono ohrabruje počinioce nasilja da ponove ovakva dela.
"Ako pogledamo neke kazne, možemo zaključiti da se često radi o smješnim kaznama, s obzirom na stepen opasnosti koje ova dela imaju. Kazne nikako ne mogu poslužiti kao preventivna mjera za činjenje ovakvih krivičnih djela. Čak u određenim slučajevima možemo uslovno reći da služe kao motivacija. Jer se više neće plašiti zakona“, kaže Gzim Shala, istraživač u Pravnom institutu.
Kao posljedica neefikasnosti sudskih postupaka, raste i broj ubistava žena.
Od 2010. do 2023. godine na Kosovu je ubijeno 55 žena od strane njihovih partnera ili rođaka, što otprilike znači jedno ubistvo na svaka tri mjeseca.
Da sve bude još gore, težak izazov za žene ostaje u tome što nasilnici veoma često ne dobijaju zaslužene kazne, piše N1.
Prema najnovijem izveštaju OEBS-a, čiji istraživači su pratili više od 140 sudskih ročišta u 2023. godini, samo 22 posto slučajeva okončano je zatvorskom kaznom za nasilnike.
"Za vrlo mali broj ovih predmeta su ispoštovani proceduralni rokovi u skladu sa zakonom. Ovo izaziva veliku zabrinutost u pogledu bezbjednosti žrtava. Drugo, uočeno je da su sudovi često izricali alternativne uslovne kazne i novčane kazne. To je odstupanje od smernica za odmeravanje kazni Osnovnog suda“, kaže Michael Devenport, šef OEBS-a na Kosovu.
Visoki zvaničnici kosovske vlade kritikuju institucije poput policije i pravosuđa, koje prema njima, tolerišu nasilnike.
Ministarica pravde, Albuljena Haxhiu. rekla je da su nalazi OEBS-ovog izvještaja “alarm za pravosudne i druge institucije”, kao i za građane.
Niske kazne i nikada maksimalne
“U 2019. godini uspjeli smo da nasilje u porodici registrujemo kao zasebno krivično djelo u Krivičnom zakonu Kosova i kazna za ovo krivično djelo je do tri godine zatvora. Dakle, pored novčane, imamo i zatvorsku kaznu. Međutim, na osnovu ovog izvještaja, ali i na osnovu predmeta koje smo nadgledali, što su pominjale i organizacije civilnog društva koje su pratile ove predmete, još nemamo ni jedan slučaj gde je najveća kazna propisana za nasilje u porodici“, kaže Haxhiu.
Iz Pravnog instituta Kosova smatraju da nisu problem samo niske kazne, već i neadekvatno kažnjavanje. Ono ohrabruje počinioce nasilja da ponove ovakva dela.
"Ako pogledamo neke kazne, možemo zaključiti da se često radi o smješnim kaznama, s obzirom na stepen opasnosti koje ova dela imaju. Kazne nikako ne mogu poslužiti kao preventivna mjera za činjenje ovakvih krivičnih djela. Čak u određenim slučajevima možemo uslovno reći da služe kao motivacija. Jer se više neće plašiti zakona“, kaže Gzim Shala, istraživač u Pravnom institutu.
Kao posljedica neefikasnosti sudskih postupaka, raste i broj ubistava žena.
Od 2010. do 2023. godine na Kosovu je ubijeno 55 žena od strane njihovih partnera ili rođaka, što otprilike znači jedno ubistvo na svaka tri mjeseca.
