Premijer Kosova Albin Kurti smatra je da su prijetnje sigurnosti Kosova ali i cijelog Balkana sve veće. Posebno upozorava na po njemu negativan utjecaj Srbije na ostatak regiona Zapadnog Balkana.
Premijer Albin Kurti smatra je da su prijetnje sigurnosti Kosova ali i cijelog Balkana sve veće. Posebno upozorava na po njemu negativan utjecaj Srbije na ostatak regiona Zapadnog Balkana.
U mišljenju objavljenom u "New York Timesu" u kojem je opisao ulogu NATO-a i njegova postignuća na Kosovu, Kurti je pisao o prijetnjama rata u Evropi, rekavši da će nova utvrda na Balkanu služiti Rusiji, koliko kao Srbija.
"Nova fronta na Balkanu služila bi Rusiji kao i Srbiji: Srbija bi mogla pokušati steći teritorij agresijom, a Rusija bi mogla čvršće steći kontrolu nad Srbijom kao satelitom, uz odvraćanje pažnje svijeta od tekućeg rata u Ukrajini. Srbija je pod Vučićevim vodstvom uložila velika sredstva u svoju vojsku i vojnu saradnju s Rusijom. Prema izvještaju Ministarstva odbrane SAD-a iz 2019., ' Srbija predstavlja najotvorenije okruženje za ruski utjecaj na Zapadnom Balkanu'. Kosovo, u usporedbi, ne može ponuditi manje otvoreno okruženje. Ostali smo snažno prozapadni", napisao je Kurti.
Prema njegovim riječima, prijetnja tome je stvarnija nego ikad prije.
"Nažalost, 25 godina kasnije ponovno smo suočeni s ratom i prijetnjama rata u Evropi. Ovdje je mir podržan samo našom sposobnošću da ga obranimo kada je izravno doveden u pitanje, a prijetnja od takvog izazova stvarnija je nego ikad", napisao je Kurti.
Teroristički napad u Banjskoj opisao je rekavši da su iz Srbije došle do zuba naoružane srpske paravojne jedinice.
"Međutim, iako kosovska demokratija raste, rastu i prijetnje njegovoj sigurnosti. U septembru su do zuba naoružane srpske paravojne jedinice, za koje vjerujemo da su došle iz Srbije , zauzele položaje u pravoslavnom samostanu Banjska u, kako je američka vlada nazvala visoko organiziranim naporima koji uključuju sofisticirano oružje. Srpske vojne snage mobilizirane su u blizini naše granice, što su Sjedinjene Američke Države opisale kao 'destabilizirajuću'", napisao je Kurti.
Spomenuo je i povećanje prisutnosti NATO trupa na Kosovu prošle godine, s 3.770 na 4.500.
U tom mišljenju Kurti je optužio Srbiju da koči integraciju Srba na Kosovu.
"Godine 2017. Aleksandar Vučić, bivši ministar propagande pod vodstvom Miloševića, postao je predsjednik Srbije. Njegov uspon označio je prekretnicu u Miloševićevoj autoritarnoj, etnonacionalističkoj politici. Autoritarna politika Beograda posebno je otežala život etničkim Srbima na Kosovu. Morali su odigrati svoju ulogu manjine u novoj zemlji s populacijom od otprilike 93 posto Albanaca i sedam posto drugih manjina, uključujući Rome i Turke. Srbija je spriječila tu integraciju. Etničkim Srbima je bila potrebna hrabrost da se pridruže institucijama i postanu aktivni sudionici u zemlji", napisao je Kurti.
On je u ovom mišljenju napisao da je Kosovo poznato kao najdemokratskija država na Zapadnom Balkanu i tome je, prema njegovim riječima, NATO dao veliki doprinos.
"Ova transformacija nije postignuta samo kao rezultat djelovanja NATO-a; bili su potrebni napori mnogih strana , a najvažnija je odlučnost kosovskog naroda koji se uključio u politički proces. Ali NATO je omogućio tu stvarnost i nije slučajnost da je rat u Ukrajini prvi veliki evropski rat u više od 100 godina u kojem nisu učestvovale zemlje Zapadnog Balkana. Mir je težak posao i dinamičan - mora se stalno čuvati", napisao je Kurti.
U mišljenju objavljenom u "New York Timesu" u kojem je opisao ulogu NATO-a i njegova postignuća na Kosovu, Kurti je pisao o prijetnjama rata u Evropi, rekavši da će nova utvrda na Balkanu služiti Rusiji, koliko kao Srbija.
"Nova fronta na Balkanu služila bi Rusiji kao i Srbiji: Srbija bi mogla pokušati steći teritorij agresijom, a Rusija bi mogla čvršće steći kontrolu nad Srbijom kao satelitom, uz odvraćanje pažnje svijeta od tekućeg rata u Ukrajini. Srbija je pod Vučićevim vodstvom uložila velika sredstva u svoju vojsku i vojnu saradnju s Rusijom. Prema izvještaju Ministarstva odbrane SAD-a iz 2019., ' Srbija predstavlja najotvorenije okruženje za ruski utjecaj na Zapadnom Balkanu'. Kosovo, u usporedbi, ne može ponuditi manje otvoreno okruženje. Ostali smo snažno prozapadni", napisao je Kurti.
Prema njegovim riječima, prijetnja tome je stvarnija nego ikad prije.
"Nažalost, 25 godina kasnije ponovno smo suočeni s ratom i prijetnjama rata u Evropi. Ovdje je mir podržan samo našom sposobnošću da ga obranimo kada je izravno doveden u pitanje, a prijetnja od takvog izazova stvarnija je nego ikad", napisao je Kurti.
Teroristički napad u Banjskoj opisao je rekavši da su iz Srbije došle do zuba naoružane srpske paravojne jedinice.
"Međutim, iako kosovska demokratija raste, rastu i prijetnje njegovoj sigurnosti. U septembru su do zuba naoružane srpske paravojne jedinice, za koje vjerujemo da su došle iz Srbije , zauzele položaje u pravoslavnom samostanu Banjska u, kako je američka vlada nazvala visoko organiziranim naporima koji uključuju sofisticirano oružje. Srpske vojne snage mobilizirane su u blizini naše granice, što su Sjedinjene Američke Države opisale kao 'destabilizirajuću'", napisao je Kurti.
Spomenuo je i povećanje prisutnosti NATO trupa na Kosovu prošle godine, s 3.770 na 4.500.
U tom mišljenju Kurti je optužio Srbiju da koči integraciju Srba na Kosovu.
"Godine 2017. Aleksandar Vučić, bivši ministar propagande pod vodstvom Miloševića, postao je predsjednik Srbije. Njegov uspon označio je prekretnicu u Miloševićevoj autoritarnoj, etnonacionalističkoj politici. Autoritarna politika Beograda posebno je otežala život etničkim Srbima na Kosovu. Morali su odigrati svoju ulogu manjine u novoj zemlji s populacijom od otprilike 93 posto Albanaca i sedam posto drugih manjina, uključujući Rome i Turke. Srbija je spriječila tu integraciju. Etničkim Srbima je bila potrebna hrabrost da se pridruže institucijama i postanu aktivni sudionici u zemlji", napisao je Kurti.
On je u ovom mišljenju napisao da je Kosovo poznato kao najdemokratskija država na Zapadnom Balkanu i tome je, prema njegovim riječima, NATO dao veliki doprinos.
"Ova transformacija nije postignuta samo kao rezultat djelovanja NATO-a; bili su potrebni napori mnogih strana , a najvažnija je odlučnost kosovskog naroda koji se uključio u politički proces. Ali NATO je omogućio tu stvarnost i nije slučajnost da je rat u Ukrajini prvi veliki evropski rat u više od 100 godina u kojem nisu učestvovale zemlje Zapadnog Balkana. Mir je težak posao i dinamičan - mora se stalno čuvati", napisao je Kurti.
