Američki ambasador na Kosovu Jeffrey Hovenier izjavio je kako Sjedinjene Države očekuju da Priština i Beograd bez preduvjeta i hitno provedu sve obaveze koje su preuzele u dijalogu uz posredovanje Europske unije.
"Od Kosova i Srbije očekujemo da ispune sve obaveze koje su prihvatili u dijalogu, uključujući Osnovni sporazum i Aneks iz Ohrida, i to hitno, bez preduvjeta i bez povezivanja s vanjskim pitanjima", rekao je Hovenier u intervjuu za emisiju Rubikon televizije Klan Kosova, emitiran 3. jula.
Kosovo i Srbija su početkom 2023. godine postigle Sporazum o normalizaciji odnosa, ali ga do sada nijedna strana nije provela.
Sastanak glavnih pregovarača Kosova i Srbije u Bruxellesu za provedbu Sporazuma 2. jula nije donio rezultate.
Kosovo je optužilo srpsku stranu da želi samo djelomičnu provedbu Osnovnog sporazuma, dok je Srbija kritizirala kosovsku stranu jer ne želi formirati zajednicu općina sa srpskom većinom, što je dio sporazuma.
Premijer Kosova Albin Kurti prošle je sedmice u Bruxellesu postavio tri uvjeta za susret s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem: potpisivanje Osnovnog sporazuma, povlačenje pisma kojim je Srbija službeno odbila provedbu sporazuma s Kosovom, te izručenje Milana Radoičića Kosovu, koji je osumnjičen za organiziranje naoružanog napada u Banjskoj.
Vučić nije prihvatio njegove uvjete i sastanak je propao.
Upitan o tome, Hovenier je rekao da je Osnovni sporazum "potpuno služben" iako ga strane nisu potpisale. Europska unija je također rekla da je sporazum pravno obavezujući.
"Ovo je pravno obavezujući sporazum za obje zemlje. Ovo je naš stav. Tako mi to rješavamo. I očekujemo da obje zemlje to provedu", naglasio je Hovenier.
Dodao je kako Sjedinjene Države vjeruju da bi međusobno priznanje trebalo biti konačni rezultat dijaloga između Kosova i Srbije koji je započeo 2011. godine.
"Mislim da postoje neki ljudi na Kosovu koji se brinu kada kažemo 'normalizacija odnosa', to nije nešto što je definitivno traži. Jer, stav Sjedinjenih Država je jasno dvostranački. SAD vjeruje da konačni rezultat ovog procesa može biti samo uzajamno priznanje", dodao je on.
Hovenier je naglasio da europski nacrt statuta za uspostavu zajednice općina sa srpskom većinom na Kosovu nije "non-paper", odbacivši tvrdnju premijera Kurtija.
Prošle je godine Europska unija, kao posrednik u dijalogu između Kosova i Srbije, stranama predstavila nacrt statuta te zajednice, koji je načelno prihvaćen.
No, kasnije je Kurti opisao ovaj dokument kao "non-paper".
U jeziku europskih institucija, "non-paper" je neformalni dokument, koji se izlaže u zatvorenim pregovorima unutar institucija EU, u nastojanju da se postigne dogovor o bilo kojem spornom pitanju.
"Budimo jasni, ovo nije non-paper, ovo nije nešto što smo im slučajno predali. Predali smo im to uz tvrdnju da vjerujemo da [nacrt] stvara zajednicu koja se bavi svim zabrinutostima koje ste iznijeli, a koja ne zahtijeva nikakve promjene u Ustavu [Kosova], koja nema izvršnu vlast. To je dovoljno za Kosovo da ispuni svoju obavezu za osnivanje zajednice putem ovog nacrta", rekao je on.
Američki ambasador ponovno je pozvao Kosovo da pošalje ovaj nacrt Ustavnom sudu na ocjenu i iskoristi priliku da krene naprijed.
Međutim, Kurti je ranije istakao da izaslanik EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak može nacrt statuta za uspostavu zajednice općina sa srpskom većinom poslati Venecijanskoj komisiji.
Svjestan toga, Hovenier je rekao da se Venecijanska komisija ne bavi suštinskim problemom u vezi s zajednicom.
"Pa, znate li ko to može? Ustavni sud Kosova. Bilo bi dobro da Vlada Kosova poduzme ovaj korak", naglasio je.
Kosovo i Srbija su u okviru dijaloga uz posredovanje EU postigli dva sporazuma o zajednici: 2013. i 2015. godine.
Ustavni sud je 2015. godine ocijenio da Ugovor o načelima za osnivanje zajednice općine sa srpskom većinom nije u potpunosti usklađen s najvišim pravnim aktom države. Sud je naveo da se usklađivanje može postići putem podzakonskih akata.
Kosovo i Srbija su početkom 2023. godine postigle Sporazum o normalizaciji odnosa, ali ga do sada nijedna strana nije provela.
Sastanak glavnih pregovarača Kosova i Srbije u Bruxellesu za provedbu Sporazuma 2. jula nije donio rezultate.
Kosovo je optužilo srpsku stranu da želi samo djelomičnu provedbu Osnovnog sporazuma, dok je Srbija kritizirala kosovsku stranu jer ne želi formirati zajednicu općina sa srpskom većinom, što je dio sporazuma.
Premijer Kosova Albin Kurti prošle je sedmice u Bruxellesu postavio tri uvjeta za susret s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem: potpisivanje Osnovnog sporazuma, povlačenje pisma kojim je Srbija službeno odbila provedbu sporazuma s Kosovom, te izručenje Milana Radoičića Kosovu, koji je osumnjičen za organiziranje naoružanog napada u Banjskoj.
Vučić nije prihvatio njegove uvjete i sastanak je propao.
Upitan o tome, Hovenier je rekao da je Osnovni sporazum "potpuno služben" iako ga strane nisu potpisale. Europska unija je također rekla da je sporazum pravno obavezujući.
"Ovo je pravno obavezujući sporazum za obje zemlje. Ovo je naš stav. Tako mi to rješavamo. I očekujemo da obje zemlje to provedu", naglasio je Hovenier.
Dodao je kako Sjedinjene Države vjeruju da bi međusobno priznanje trebalo biti konačni rezultat dijaloga između Kosova i Srbije koji je započeo 2011. godine.
"Mislim da postoje neki ljudi na Kosovu koji se brinu kada kažemo 'normalizacija odnosa', to nije nešto što je definitivno traži. Jer, stav Sjedinjenih Država je jasno dvostranački. SAD vjeruje da konačni rezultat ovog procesa može biti samo uzajamno priznanje", dodao je on.
Hovenier je naglasio da europski nacrt statuta za uspostavu zajednice općina sa srpskom većinom na Kosovu nije "non-paper", odbacivši tvrdnju premijera Kurtija.
Prošle je godine Europska unija, kao posrednik u dijalogu između Kosova i Srbije, stranama predstavila nacrt statuta te zajednice, koji je načelno prihvaćen.
No, kasnije je Kurti opisao ovaj dokument kao "non-paper".
U jeziku europskih institucija, "non-paper" je neformalni dokument, koji se izlaže u zatvorenim pregovorima unutar institucija EU, u nastojanju da se postigne dogovor o bilo kojem spornom pitanju.
"Budimo jasni, ovo nije non-paper, ovo nije nešto što smo im slučajno predali. Predali smo im to uz tvrdnju da vjerujemo da [nacrt] stvara zajednicu koja se bavi svim zabrinutostima koje ste iznijeli, a koja ne zahtijeva nikakve promjene u Ustavu [Kosova], koja nema izvršnu vlast. To je dovoljno za Kosovo da ispuni svoju obavezu za osnivanje zajednice putem ovog nacrta", rekao je on.
Američki ambasador ponovno je pozvao Kosovo da pošalje ovaj nacrt Ustavnom sudu na ocjenu i iskoristi priliku da krene naprijed.
Međutim, Kurti je ranije istakao da izaslanik EU za dijalog Kosova i Srbije Miroslav Lajčak može nacrt statuta za uspostavu zajednice općina sa srpskom većinom poslati Venecijanskoj komisiji.
Svjestan toga, Hovenier je rekao da se Venecijanska komisija ne bavi suštinskim problemom u vezi s zajednicom.
"Pa, znate li ko to može? Ustavni sud Kosova. Bilo bi dobro da Vlada Kosova poduzme ovaj korak", naglasio je.
Kosovo i Srbija su u okviru dijaloga uz posredovanje EU postigli dva sporazuma o zajednici: 2013. i 2015. godine.
Ustavni sud je 2015. godine ocijenio da Ugovor o načelima za osnivanje zajednice općine sa srpskom većinom nije u potpunosti usklađen s najvišim pravnim aktom države. Sud je naveo da se usklađivanje može postići putem podzakonskih akata.
