Ekonomski stručnjak Safet Gërxhaliu rekao je da je EU, preko Fonda za razvoj, pokazala spremnost da pomogne ekonomskom razvoju zemalja Zapadnog Balkana, ali da region koracima unazad propušta priliku da iskoristi ta sredstva. Gërxhaliu smatra da je uslov koji je postavljen Kosovu, a koji podrazumeva da će Plan rasta biti uslovljen dijalogom sa Srbijom - gorka pilula.
Gërxhaliu navodi da se na Balkanu ne može pričati o ekonomskim problemima bez političke konotacije, te da je to najveći problem.
"Činjenica da je sve politizovano je loš imidž za Zapadni Balkan. istina je da politička stabilnost nema alternativu, a ona može doći preko dijaloga koji podržavaju EU i SAD", rekao je Gërxhaliu.
Prema njegovim riječima, došlo je vrijeme kada političari na Zapadnom Balkanu moraju da nauče dvije riječi: Žrtvovanje i kompromis, jer je EU kroz dosta projekata pokazala da je spremna da pomogne regionu.
"Sada je pravo vrijeme za kompromisno rješenje, jer je zajednička imenica za rješenje problema na Zapadnom Balkanu normalizacija između Kosova i Srbije. EU i donatori su učinili dosta toga da podrže Zapadni Balkan i države pojedinačno sa raznim projketima i njihovim finansiranjem, u tom kontekstu moramo veću pažnju posvetiti EU. Znamo da je do 2030. godine određen iznos od 30 milijardi eura za podršku Zapadnom Balkanu, bilo kroz ekonomski razvoj, normalizaciju ili digitalizaciju ovog regiona. Od 2023. do 2027. godine je izdvojeno šest milijardi eura za podršku Zapadnom Balkanu. Mora se shvatiti istina da demokratija nema alternativu, to je pravi mehanizam za pridobijanje te podrške. To vlade na Kosovu i u Srbiji znaju veoma dobro. Mislim da je vrijeme da postignemo rezultate, da ne budemo taoci političkih neslaganja kada je u pitanju korišćenje tih fondova. Vrijeme je da političari gledaju narod, a ne vlast i političke partije. Što prije se to shvati, biće bolja perspektiva za Zapadni Balkan", rekao je Gërxhaliu.
Gërxhaliu je kao dobar primjer naveo sporazum Sjeverne Makedonije i Grčke od kojeg, kako ističe, obe zemlje imaju koristi.
"Ne moramo otkriti toplu vodu, već samo da učimo na takvim primjerima. Od sterilnog dijaloga koji se vodi posljednjih godina nema koristi. Bojim se da Balkan napravi korak naprijed, tri nazad, a to ne ide u prilog budućnosti i integracijama. To je propuštena šanse da se iskoriste sva sredstva i fondovi odvojeni za ekonomski preporod Zapadnog Balkana, kao priprema za ulazak u EU", navodi on.
Prema njegovim riječima, sankcije koje je EU uvela Kosovu i uslovi za korišćenje sredstava iz Fonda za razvoj su gorka pilula za Kosovo.
"Sama činjenica da je Kosovo 25 godina od rata pod sankcijama EU je otežavajuća okolnost koju moramo analizirati kroz nekoliko dimenzija. Zbog tih sankcija gubi se normalan dijalog sa državama EU i samim Briselom, postoji mnogo projekata koji su zamrznuti, a kada tome dodamo bajpasiranu okolnost da se koriste sredstva Fonda za razvoj, to je gorka pilula za Kosovo. Vrijeme je da se ode u Brisel, da se razgovara, i da se složimo sa nekim rješenjem, a ne da se uvijek složimo da se nismo složili", smatra Gërxhaliu.
Kako dodaje, EU je jasno istakla da će i Kosovo i Srbija biti pogođeni mjerama ukoliko ne ispune uslove, ali da se postavlja pitanje da li je za rješavanje problema na Zapadnom Balkanu uvijek potreban pritisak velikih sila, ili ipak zemlje mogu i same da dođu do dogovora.
"EU je jasna, nekoliko puta je naznačila da će i Kosovo i Srbija biti pogođeni, ako ne direktno, onda indirektno mjerama. To je soft pritisak prema vladama Kosova i Srbije, ali mi moramo postaviti pitanje zar uvijek mora doći neki pritisak sa strane, od nekih sila ili EU, a da sami ne možemo naći rješenje. Vrijeme ja da gledamo u budućnost, jer što više proizvodimo politiku, ojačavamo prošlost, a budućnost je daleko bitnija od prošlosti", zaključio je Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online
"Činjenica da je sve politizovano je loš imidž za Zapadni Balkan. istina je da politička stabilnost nema alternativu, a ona može doći preko dijaloga koji podržavaju EU i SAD", rekao je Gërxhaliu.
Prema njegovim riječima, došlo je vrijeme kada političari na Zapadnom Balkanu moraju da nauče dvije riječi: Žrtvovanje i kompromis, jer je EU kroz dosta projekata pokazala da je spremna da pomogne regionu.
"Sada je pravo vrijeme za kompromisno rješenje, jer je zajednička imenica za rješenje problema na Zapadnom Balkanu normalizacija između Kosova i Srbije. EU i donatori su učinili dosta toga da podrže Zapadni Balkan i države pojedinačno sa raznim projketima i njihovim finansiranjem, u tom kontekstu moramo veću pažnju posvetiti EU. Znamo da je do 2030. godine određen iznos od 30 milijardi eura za podršku Zapadnom Balkanu, bilo kroz ekonomski razvoj, normalizaciju ili digitalizaciju ovog regiona. Od 2023. do 2027. godine je izdvojeno šest milijardi eura za podršku Zapadnom Balkanu. Mora se shvatiti istina da demokratija nema alternativu, to je pravi mehanizam za pridobijanje te podrške. To vlade na Kosovu i u Srbiji znaju veoma dobro. Mislim da je vrijeme da postignemo rezultate, da ne budemo taoci političkih neslaganja kada je u pitanju korišćenje tih fondova. Vrijeme je da političari gledaju narod, a ne vlast i političke partije. Što prije se to shvati, biće bolja perspektiva za Zapadni Balkan", rekao je Gërxhaliu.
Gërxhaliu je kao dobar primjer naveo sporazum Sjeverne Makedonije i Grčke od kojeg, kako ističe, obe zemlje imaju koristi.
"Ne moramo otkriti toplu vodu, već samo da učimo na takvim primjerima. Od sterilnog dijaloga koji se vodi posljednjih godina nema koristi. Bojim se da Balkan napravi korak naprijed, tri nazad, a to ne ide u prilog budućnosti i integracijama. To je propuštena šanse da se iskoriste sva sredstva i fondovi odvojeni za ekonomski preporod Zapadnog Balkana, kao priprema za ulazak u EU", navodi on.
Prema njegovim riječima, sankcije koje je EU uvela Kosovu i uslovi za korišćenje sredstava iz Fonda za razvoj su gorka pilula za Kosovo.
"Sama činjenica da je Kosovo 25 godina od rata pod sankcijama EU je otežavajuća okolnost koju moramo analizirati kroz nekoliko dimenzija. Zbog tih sankcija gubi se normalan dijalog sa državama EU i samim Briselom, postoji mnogo projekata koji su zamrznuti, a kada tome dodamo bajpasiranu okolnost da se koriste sredstva Fonda za razvoj, to je gorka pilula za Kosovo. Vrijeme je da se ode u Brisel, da se razgovara, i da se složimo sa nekim rješenjem, a ne da se uvijek složimo da se nismo složili", smatra Gërxhaliu.
Kako dodaje, EU je jasno istakla da će i Kosovo i Srbija biti pogođeni mjerama ukoliko ne ispune uslove, ali da se postavlja pitanje da li je za rješavanje problema na Zapadnom Balkanu uvijek potreban pritisak velikih sila, ili ipak zemlje mogu i same da dođu do dogovora.
"EU je jasna, nekoliko puta je naznačila da će i Kosovo i Srbija biti pogođeni, ako ne direktno, onda indirektno mjerama. To je soft pritisak prema vladama Kosova i Srbije, ali mi moramo postaviti pitanje zar uvijek mora doći neki pritisak sa strane, od nekih sila ili EU, a da sami ne možemo naći rješenje. Vrijeme ja da gledamo u budućnost, jer što više proizvodimo politiku, ojačavamo prošlost, a budućnost je daleko bitnija od prošlosti", zaključio je Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online
