Prije nekoliko dana odbornici Skupštine opštine Sjeverne Mitrovice pokrenuli su ponovnu inicijativu o izgradnji džamije u sjevernom dijelu grada, na mjestu gde je bila do 1999. godine, neposredno pored glavnog mosta na Ibru. Pitanje koje se postavlja je da li bi obnova džamije doprinela boljoj vjerskoj i međunacionalnoj toleranciji ili bi izazvala dodatne tenzije?
Stavovi građana muslimanske vjeroispovesti, centralnih i lokalnih institucija na Kosovu u vezi sa obnovom džamije koju su srušile srpske snage za vreme oružanih sukoba razlikuju se od stavova Srba.
"Pokrenuli smo pitanje izgradnje džamije bez politizacije jer je ona preko potrebna svim zajednicama. Zajednice na sjevernoj strani Mitrovice svoje religijske obaveze nažalost obavljaju već 25 godina na južnoj strani", rekao je predsjednik Skupštine opštine Sjeverna Mitrovica Nedžad Ugljanin.
Sa druge strane, istoričar Miloš Damjanović kaže da se uviđa da je motiv svega toga ne vjerska potreba, nego potreba da se izvrši dodatni pritisak na lokalne Srbe.
"Da taj objekat koji će manje imati manje vjersku, a više, dakle neku političku funkciju i konfliktnu funkciju, dakle nacionalističku funkciju, treba da rezultira i treba da pomogne u procesu potpunog egzodusa", rekao je on.
U južnom dijelu grada postoji više od deset džamija, što starih, što novih. Oko ponovne izgradnje još jedne džamije na sjeveru i među samim muslimanskim vjernicima nema jedinstva.
"Problem nije kod naroda, kod zajednica koje žive u sjevernom dijelu Mitrovice. Problem nije ni kod odbornika, ni kod izvršne vlasti, ni kod zakonodavne vlasti. Problem je, nažalost, kod islamske zajednice koja taj zahtjev treba da uputi gradonačiniku i skupštini na donošenje odluke o izgradnji džamije. Nažalost, i nakon razgovora koje smo obavili sa njima, to još nije stiglo na pravu adresu", rekao je Ugljanin.
Rušenje vjerskih objekata je svakako necivilizacijski čin, ali ti objekti ne bi smeli da služe u političke svrhe, kažu analitičari.
"Sam taj vjerski objekat je za vrijeme oružanih konflikata tokom 1998. i 1999. godine služio ne samo svojoj jedinoj potrebnoj vjerskoj funkciji, nego je bio jedan određeni centar, da kažemo, afirmacije i podrške jednoj od strana uključenih u konflikte. Tokom 1998. i 1999. godine, na ovom mjestu su između ostalog imami, zloupotrebivši vjersku funkciju same džamije, vršili komemoracije nastradalim, poginulim iz OVK u oružanim sukobima sa legalnim snagama Vojske Jugoslavije i policije", rekao je Damjanović.
Obnova islamske bogomolje za njene vernike doprinela bi boljim međunacionalnim odnosima.
"Ja mislim da će sama izgradnja uspostaviti još veću religijsku toleranciju između zajednica", naveo je Ugljanin i dodao da je to prv korak ka uspostavljanju svih ostalih zajedničkih trenutaka.
Za Srbe netaknuto muslimansko groblje na sjeveru i porušeno srpsko groblje na jugu Mitrovice, šalje poruku da bi džamija unela nemir.
"Tako da je to primarni, najvažniji faktor i razlog, taj faktor bezbjednosne prirode da se ne dozvoli još uvijek ili da se uopšte ne dozvoli izgradnja ovakvog objekta jer će neminovno za posledicu imati jedan štetan efekt na lokalno stanovništvo, hrišćansko, dakle srpsko stanovništvo u ovom prostoru", kaže Damjanović.
"Pokrenuli smo pitanje izgradnje džamije bez politizacije jer je ona preko potrebna svim zajednicama. Zajednice na sjevernoj strani Mitrovice svoje religijske obaveze nažalost obavljaju već 25 godina na južnoj strani", rekao je predsjednik Skupštine opštine Sjeverna Mitrovica Nedžad Ugljanin.
Sa druge strane, istoričar Miloš Damjanović kaže da se uviđa da je motiv svega toga ne vjerska potreba, nego potreba da se izvrši dodatni pritisak na lokalne Srbe.
"Da taj objekat koji će manje imati manje vjersku, a više, dakle neku političku funkciju i konfliktnu funkciju, dakle nacionalističku funkciju, treba da rezultira i treba da pomogne u procesu potpunog egzodusa", rekao je on.
U južnom dijelu grada postoji više od deset džamija, što starih, što novih. Oko ponovne izgradnje još jedne džamije na sjeveru i među samim muslimanskim vjernicima nema jedinstva.
"Problem nije kod naroda, kod zajednica koje žive u sjevernom dijelu Mitrovice. Problem nije ni kod odbornika, ni kod izvršne vlasti, ni kod zakonodavne vlasti. Problem je, nažalost, kod islamske zajednice koja taj zahtjev treba da uputi gradonačiniku i skupštini na donošenje odluke o izgradnji džamije. Nažalost, i nakon razgovora koje smo obavili sa njima, to još nije stiglo na pravu adresu", rekao je Ugljanin.
Rušenje vjerskih objekata je svakako necivilizacijski čin, ali ti objekti ne bi smeli da služe u političke svrhe, kažu analitičari.
"Sam taj vjerski objekat je za vrijeme oružanih konflikata tokom 1998. i 1999. godine služio ne samo svojoj jedinoj potrebnoj vjerskoj funkciji, nego je bio jedan određeni centar, da kažemo, afirmacije i podrške jednoj od strana uključenih u konflikte. Tokom 1998. i 1999. godine, na ovom mjestu su između ostalog imami, zloupotrebivši vjersku funkciju same džamije, vršili komemoracije nastradalim, poginulim iz OVK u oružanim sukobima sa legalnim snagama Vojske Jugoslavije i policije", rekao je Damjanović.
Obnova islamske bogomolje za njene vernike doprinela bi boljim međunacionalnim odnosima.
"Ja mislim da će sama izgradnja uspostaviti još veću religijsku toleranciju između zajednica", naveo je Ugljanin i dodao da je to prv korak ka uspostavljanju svih ostalih zajedničkih trenutaka.
Za Srbe netaknuto muslimansko groblje na sjeveru i porušeno srpsko groblje na jugu Mitrovice, šalje poruku da bi džamija unela nemir.
"Tako da je to primarni, najvažniji faktor i razlog, taj faktor bezbjednosne prirode da se ne dozvoli još uvijek ili da se uopšte ne dozvoli izgradnja ovakvog objekta jer će neminovno za posledicu imati jedan štetan efekt na lokalno stanovništvo, hrišćansko, dakle srpsko stanovništvo u ovom prostoru", kaže Damjanović.
