Više od 70% Srba i 60% Albanaca, ima prijatelja koji je napustio Kosovo u posljednjih godinu dana, podaci su istraživanja „U središtu oluje – kriza na sjeveru Kosova iz različitih perspektiva“, sprovedenom u sjevernom i južnom dijelu Mitrovice, prenosi Radio Kontakt plus.
Nova društvena inicijativa (NSI), u saradnji sa Community Building Mitrovica (CBM), sprovela je istraživanje koje otkriva značajne razlike u percepciji bezbjednosti, migracija i akcija Vlade Kosova na sjeveru Kosova među etničkim grupama nastanjenim u sjevernom i južnom dijelu Mitrovice. Istraživanje je obuhvatilo 460 ispitanika, od kojih je 230 iz sjevernog dela Mitrovice i 230 iz Južne Mitrovice. U istraživanju je učestvovalo 176 Srba, 24 pripadnika drugih nevećinskih zajednica i 260 Albanaca.
Akcije Vlade Kosova na sjeveru Kosova
Milica Radovanović iz Nove društvene inicijative, kaže da je istraživanje pokazalo da Albanci pretežno podržavaju akcije Vlade Kosova na sjeveru Kosova, dok znatna većina Srba izražava protivljenje.
Razlike su takođe uočene u percepciji motiva koji stoje iza akcija Vlade Kosova.
„Među Albancima, dominantni motivi su ‘borba protiv organizovanog kriminala’ i ‘uspostavljanje suvereniteta Kosova na sjeveru’. Međutim Srbi vjeruju da su glavni motivi ‘povećanje etničkih tenzija’ i ‘gašenje srpskih institucija’”, navodi Radovanović.
Prisustvo specijalaca
Kada je riječ o prisustvu specijalnih jedinica Policije Kosova, većina Albanaca smatra da to povećava njihovu bezbjednost. Nijedan Srbin nije naveo da se osjeća bezbjednije zbog njihovog prisustva.
„Albanci navode da njihovo prisustvo povećava bezbjednost i slobodu kretanja, dok Srbi izražavaju nedostatak povjerenja i osjećaj nesigurnosti“, kaže Radovanović.
Potencijalna intervencija Vojske Srbije i Kosovskih bezbjednosnih snaga
Na Kosovu je često bila prusutna tema o mogućem napadu Vojske Srbije na Kosovo, dok je srpska strana izražavala bojazan o slanju Kosovskih bezbjednosnih snaga na sjever.
Kada je riječ o potencijalnoj intervenciji srpske vojske, oko 25 odsto ispitanika smatra da postoji vjerovatnoća za takvu intervenciju, dok oko 60 odsto vjeruje da ta mogućnost ne postoji. S druge strane, kada se govori o intervenciji KBS-a, mišljenja su podjeljena. Oko 40 odsto ispitanika smatra da postoji realna mogućnost za intervenciju, dok oko 40 odsto smatra da ta mogućnost ne postoji.
„To je jedino pitanje gdje nije bilo razlike u odgovorima u zavisnosti od etničke pripadnosti ispitanika. Tako da, otpilike, procentualno, i Srbi i Albanci na isti način gledaju na mogućnost intervencije, kako srpske vojske, tako i KBS-a“, dodaje Radovanović.
Zajednica srpskih opština
Kada je riječ o Zajednici srpskih opština (ZSO), većina ispitanih Albanaca je protiv njenog osnivanja, dok 53% Srba nema mišljenje o ovom pitanju.
„Nismo dobili jasan odgovor ispitanika iz srpske zajednice da li podržavaju osnivanje ZSO, ali znamo da nisu protiv“, navodi Radovanović.
I ovo je bilo jedno od otvorenih pitanja, gdje su ispitanici zamoljeni da obrazlože svoje odgovore, koji su uglavnom slični izjavama zvaničnika sa Kosova i iz Srbije.
„Ispitanici koji podržavaju formiranje ZSO navodili su da će to ‘doneti stabilnost regionu’, ‘veću autonomiju za srpsku zajednicu’, ‘povećanje bezbjednosti za srpsku zajednicu’. ‘Odnosi između Kosova i Srbije biće formalizovani’, ‘osiguraće veću nezavisnost za srpsku zajednicu’, ‘doprineće razvoju ruralnog i urbanog planiranja’, itd. S druge strane, oni koji se protive formiranju ZSO, kao obrazloženje navodili su da je to ‘štetno za Kosovo’. ‘Krši suverenitet države’, ‘da je u suprotnosti sa kosovskim ustavom’, ‘ne bi trebalo to dozvoliti’, ‘ne bi trebalo da budemo obavezani da ispunimo svačije želje’, itd“.
Migracije
Jedno od najalarmantnijih otkrića istraživanja odnosi se na migracije.
Naime, istraživanje pokazuje da 36% Srba i 23% Albanaca planira da se iseli sa Kosova u skorijoj budućnosti. Takođe, 43% Albanaca i 39% ispitanih Srba prijavilo je da je član njihove porodice napustio Kosovo u posljednjih godinu dana.
Međutim, čak 73 odsto Srba i 60 odsto Albanaca prijavilo je da je barem jedan njihov prijatelj napustio Kosovo u posljednjih godinu dana.
Ispitanici su potom upitani koji su glavni motivi zbog kojih su ti ljudi napustili Kosovo.
„Tu vidimo značajnu razliku. Dok su među Albancima ekonomska situacija, bolje prilike za poslovanje i obrazovanje bila tri glavna razloga za koje oni smatraju da su bili odlučujući da napuste Kosovo. S druge strane, među Srbima su bile etničke tenzije, političke tenzije, tek na trećem mjestu ekonomska situacija“, ističe Radovanović.
Međuetnički odnosi u budućnosti
Mišljenja albanske i srpske zajednice se razlikuju i kada su u pitanju međuetnički odnosi u narednih pet godina.
„Albanci su optimistični i vjeruju da će se odnosi poboljšati, dok su Srbi skeptični i više ubeđeni da će doći do pogoršanja nego do poboljšanja međuetničkih odnosa u budućnosti“, navodi Radovanović.
Percepcije značajno ukorenjene u narativima u medijima
Radovanović smatra da su percepcije značajno ukorenjene u narativima dostupnim u medijima na srpskom i albanskom jeziku.
„Mediji mogu odigrati značajnu ulogu. Tako da bi to bila jedna od preporuka – da mediji balansiranije i objektivnije izvještavaju i daju prostora za perspektivu druge zajednice, kako bi, ako ništa drugo, ljudi bili izloženi i pogledima druge strane“, poručuje Radovanović.
Za Milicu Radovanović dobijeni odgovori nisu iznenađujući, ali su, s druge strane, korisni.
„Nama je zapravo ovo bila potvrda onoga što mi na neki način već znamo. Međutim, kada god govorimo o ovim stvarima, problemima ili kažemo da se ljudi ne osjećaju bezbjedno ili slične stvari, nama se obično postavlja pitanje odakle vam podaci. Bitno je da za ovakve stvari imate podatke, brojke, da imate kredibilno istraživanje. Sada kada god neko postavi pitanje gdje su vam brojke, postoje, imamo ih“, zaključuje Milica Radovanović.
Istraživanje je sprovedeno od 29. februara do 7. marta.
Izvor: Radio Kontakt plus
Akcije Vlade Kosova na sjeveru Kosova
Milica Radovanović iz Nove društvene inicijative, kaže da je istraživanje pokazalo da Albanci pretežno podržavaju akcije Vlade Kosova na sjeveru Kosova, dok znatna većina Srba izražava protivljenje.
Razlike su takođe uočene u percepciji motiva koji stoje iza akcija Vlade Kosova.
„Među Albancima, dominantni motivi su ‘borba protiv organizovanog kriminala’ i ‘uspostavljanje suvereniteta Kosova na sjeveru’. Međutim Srbi vjeruju da su glavni motivi ‘povećanje etničkih tenzija’ i ‘gašenje srpskih institucija’”, navodi Radovanović.
Prisustvo specijalaca
Kada je riječ o prisustvu specijalnih jedinica Policije Kosova, većina Albanaca smatra da to povećava njihovu bezbjednost. Nijedan Srbin nije naveo da se osjeća bezbjednije zbog njihovog prisustva.
„Albanci navode da njihovo prisustvo povećava bezbjednost i slobodu kretanja, dok Srbi izražavaju nedostatak povjerenja i osjećaj nesigurnosti“, kaže Radovanović.
Potencijalna intervencija Vojske Srbije i Kosovskih bezbjednosnih snaga
Na Kosovu je često bila prusutna tema o mogućem napadu Vojske Srbije na Kosovo, dok je srpska strana izražavala bojazan o slanju Kosovskih bezbjednosnih snaga na sjever.
Kada je riječ o potencijalnoj intervenciji srpske vojske, oko 25 odsto ispitanika smatra da postoji vjerovatnoća za takvu intervenciju, dok oko 60 odsto vjeruje da ta mogućnost ne postoji. S druge strane, kada se govori o intervenciji KBS-a, mišljenja su podjeljena. Oko 40 odsto ispitanika smatra da postoji realna mogućnost za intervenciju, dok oko 40 odsto smatra da ta mogućnost ne postoji.
„To je jedino pitanje gdje nije bilo razlike u odgovorima u zavisnosti od etničke pripadnosti ispitanika. Tako da, otpilike, procentualno, i Srbi i Albanci na isti način gledaju na mogućnost intervencije, kako srpske vojske, tako i KBS-a“, dodaje Radovanović.
Zajednica srpskih opština
Kada je riječ o Zajednici srpskih opština (ZSO), većina ispitanih Albanaca je protiv njenog osnivanja, dok 53% Srba nema mišljenje o ovom pitanju.
„Nismo dobili jasan odgovor ispitanika iz srpske zajednice da li podržavaju osnivanje ZSO, ali znamo da nisu protiv“, navodi Radovanović.
I ovo je bilo jedno od otvorenih pitanja, gdje su ispitanici zamoljeni da obrazlože svoje odgovore, koji su uglavnom slični izjavama zvaničnika sa Kosova i iz Srbije.
„Ispitanici koji podržavaju formiranje ZSO navodili su da će to ‘doneti stabilnost regionu’, ‘veću autonomiju za srpsku zajednicu’, ‘povećanje bezbjednosti za srpsku zajednicu’. ‘Odnosi između Kosova i Srbije biće formalizovani’, ‘osiguraće veću nezavisnost za srpsku zajednicu’, ‘doprineće razvoju ruralnog i urbanog planiranja’, itd. S druge strane, oni koji se protive formiranju ZSO, kao obrazloženje navodili su da je to ‘štetno za Kosovo’. ‘Krši suverenitet države’, ‘da je u suprotnosti sa kosovskim ustavom’, ‘ne bi trebalo to dozvoliti’, ‘ne bi trebalo da budemo obavezani da ispunimo svačije želje’, itd“.
Migracije
Jedno od najalarmantnijih otkrića istraživanja odnosi se na migracije.
Naime, istraživanje pokazuje da 36% Srba i 23% Albanaca planira da se iseli sa Kosova u skorijoj budućnosti. Takođe, 43% Albanaca i 39% ispitanih Srba prijavilo je da je član njihove porodice napustio Kosovo u posljednjih godinu dana.
Međutim, čak 73 odsto Srba i 60 odsto Albanaca prijavilo je da je barem jedan njihov prijatelj napustio Kosovo u posljednjih godinu dana.
Ispitanici su potom upitani koji su glavni motivi zbog kojih su ti ljudi napustili Kosovo.
„Tu vidimo značajnu razliku. Dok su među Albancima ekonomska situacija, bolje prilike za poslovanje i obrazovanje bila tri glavna razloga za koje oni smatraju da su bili odlučujući da napuste Kosovo. S druge strane, među Srbima su bile etničke tenzije, političke tenzije, tek na trećem mjestu ekonomska situacija“, ističe Radovanović.
Međuetnički odnosi u budućnosti
Mišljenja albanske i srpske zajednice se razlikuju i kada su u pitanju međuetnički odnosi u narednih pet godina.
„Albanci su optimistični i vjeruju da će se odnosi poboljšati, dok su Srbi skeptični i više ubeđeni da će doći do pogoršanja nego do poboljšanja međuetničkih odnosa u budućnosti“, navodi Radovanović.
Percepcije značajno ukorenjene u narativima u medijima
Radovanović smatra da su percepcije značajno ukorenjene u narativima dostupnim u medijima na srpskom i albanskom jeziku.
„Mediji mogu odigrati značajnu ulogu. Tako da bi to bila jedna od preporuka – da mediji balansiranije i objektivnije izvještavaju i daju prostora za perspektivu druge zajednice, kako bi, ako ništa drugo, ljudi bili izloženi i pogledima druge strane“, poručuje Radovanović.
Za Milicu Radovanović dobijeni odgovori nisu iznenađujući, ali su, s druge strane, korisni.
„Nama je zapravo ovo bila potvrda onoga što mi na neki način već znamo. Međutim, kada god govorimo o ovim stvarima, problemima ili kažemo da se ljudi ne osjećaju bezbjedno ili slične stvari, nama se obično postavlja pitanje odakle vam podaci. Bitno je da za ovakve stvari imate podatke, brojke, da imate kredibilno istraživanje. Sada kada god neko postavi pitanje gdje su vam brojke, postoje, imamo ih“, zaključuje Milica Radovanović.
Istraživanje je sprovedeno od 29. februara do 7. marta.
Izvor: Radio Kontakt plus
