Mjere Evropske unije protiv Kosova, uvedene prije godinu dana, imale su negativan uticaj na ekonomiju Kosova, a dok se procjenjuje da je blokirano oko 300 miliona eura EU, opozicione stranke zabrinute su da bi, zbog sankcija, Kosovo moglo da ostane i bez sredstava predviđenih Planom rasta za Zapadni Balkan, prenosi RTV 21.
Bivši premijer, funkcioner LDK Avdullah Hoti kaže da je zbog mjera blokirano 300 miliona eura, uz bar još toliko koji, kako kaže, nedostaju u dnevnom ekonomskom opticaju.
"Što se tiče projekata koji su blokirani merama EU, to je oko 300 miliona eura. Svaki ekonomista sa elementarnim znanjem razume da kada se blokira 300 miliona eura, blokira se i još 300, odnosno oko 600 miliona koji nedostaju u dnevnom ekonomskom prometu u zemlji, jer je to jedan od razloga što danas imamo rekordno manji privredni rast nego u prethodnim vladama", kaže Hoti za Kosova presss.
Nada se, ipak, da Kosovo neće biti isključeno iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
"Ali, sa ovakvim pristupom, teško će se videti nešto konkretno od realizacije ovog plana u slučaju Kosova", smatra Hoti.
Kako dodaje, žao mu je što se nije materijalizovala podrška EU Vladi Kosova da se nastavi autoput do Merdara, 22 kilometra koji je bio predviđen kao podrška Kosovu, dok Srbija koristi sredstva za nastavak autoputa do tog prelaza.
Kaznene mjere Evropske unije, prema riječima poslanika Alijanse za budućnost Kosova Pala Lekaja, nanele su štetu Kosovu u ekonomskom smislu, ali da EU nije trebalo da sankcioniše Kosovo zbog premijera, jer su građani u pitanju.
"Potrebna nam je stalna posvećenost vlade, koordinacija sa međunarodnim faktorom i u ovom slučaju sa Evropskom unijom, jer je ova vlada donela ove mjere zbog nedostatka koordinacije, zbog nebrige prema onima koji su nam pomogli i koji ulažu na Kosovo. Vrijeme je da se te mjere uklone", kaže Lekaj.
Predsjednik Trgovinsko-industrijske komore Skender Krasniqi kaže da su prošle godine izgubljene stotine miliona eura, zbog sankcija EU.
"Ali, i ove godine gubimo i možemo rizikovati da Kosovo od sredstava EU za Balkan neće imati koristi", upozorio je Krasniqi.
Zato ukazuje da bi povećanje saradnje vlade sa privredom i saveznicima uticalo na drugačiju situaciju, bilo u smanjenju inflacije, povećanju zaposlenosti, povećanju domaće proizvodnje i povećanju izvoza.
"Veoma je veliki rast uvoza, dok izvoz nije povećan u odnosu na uvoz", konstatovao je Krasniqi.
Dodaje da to negativno utiče na razvoj i da Kosovo treba više da podrži lokalnu proizvodnju, građane, da zaštiti porodice sa niskim primanjima.
"Moramo imati porodičnu korpu i zaštititi porodice sa niskim primanjima. Trebalo bi da imamo i zdravstveno osiguranje, osiguranje rada, jer je posao pred mnogim izazovima. Suočavamo se sa nedostatkom kvalifikovanih radnika za potrebe, ali i radnika kao rezultat nemogućnosti građanina da se izbori sa ovom situacijom u kojoj se nalazimo. Došlo bi do radikalne promjene zakona koji su obećani, kao što su zakon o unutrašnjoj trgovini, zakon o strateškim investicijama, zakon o podršci lokalnoj proizvodnji", kaže Krasniqi.
S druge strane, poslanik vladajuće stranke Armend Muja kaže da je u evropskim projektima možda pogođeno oko sedam miliona eura, dodajući da "nepravedne mjere treba ukloniti".
"Vlada je preduzela sve neophodne korake u skladu sa dogovorima za deeskalaciju. Očekujem da se ove nepravedne mjere otklone u najkraćem mogućem roku. Ove nepravedne mjere uvijek imaju implikacije", rekao je Muja.
Što se tiče stranih direktnih investicija, naveo je da posljednji kvartalni izvještaj Centralne banke, pokazuje da su ulaganja "manje-više" na istom nivou kao i u prvom kvartalu prethodne dvije godine.
"Naravno, to stvara nuspojave, ali Kosovo nema drugi put osim ovog puta za proširenje unutrašnjeg suvereniteta", kaže Muja.
Na pitanja koji su projekti i u kom iznosu zaustavljeni, Ministarstvo privrede nije dalo odgovor.
Izvor: Kosovo online/RTV 21
"Što se tiče projekata koji su blokirani merama EU, to je oko 300 miliona eura. Svaki ekonomista sa elementarnim znanjem razume da kada se blokira 300 miliona eura, blokira se i još 300, odnosno oko 600 miliona koji nedostaju u dnevnom ekonomskom prometu u zemlji, jer je to jedan od razloga što danas imamo rekordno manji privredni rast nego u prethodnim vladama", kaže Hoti za Kosova presss.
Nada se, ipak, da Kosovo neće biti isključeno iz Plana rasta za Zapadni Balkan.
"Ali, sa ovakvim pristupom, teško će se videti nešto konkretno od realizacije ovog plana u slučaju Kosova", smatra Hoti.
Kako dodaje, žao mu je što se nije materijalizovala podrška EU Vladi Kosova da se nastavi autoput do Merdara, 22 kilometra koji je bio predviđen kao podrška Kosovu, dok Srbija koristi sredstva za nastavak autoputa do tog prelaza.
Kaznene mjere Evropske unije, prema riječima poslanika Alijanse za budućnost Kosova Pala Lekaja, nanele su štetu Kosovu u ekonomskom smislu, ali da EU nije trebalo da sankcioniše Kosovo zbog premijera, jer su građani u pitanju.
"Potrebna nam je stalna posvećenost vlade, koordinacija sa međunarodnim faktorom i u ovom slučaju sa Evropskom unijom, jer je ova vlada donela ove mjere zbog nedostatka koordinacije, zbog nebrige prema onima koji su nam pomogli i koji ulažu na Kosovo. Vrijeme je da se te mjere uklone", kaže Lekaj.
Predsjednik Trgovinsko-industrijske komore Skender Krasniqi kaže da su prošle godine izgubljene stotine miliona eura, zbog sankcija EU.
"Ali, i ove godine gubimo i možemo rizikovati da Kosovo od sredstava EU za Balkan neće imati koristi", upozorio je Krasniqi.
Zato ukazuje da bi povećanje saradnje vlade sa privredom i saveznicima uticalo na drugačiju situaciju, bilo u smanjenju inflacije, povećanju zaposlenosti, povećanju domaće proizvodnje i povećanju izvoza.
"Veoma je veliki rast uvoza, dok izvoz nije povećan u odnosu na uvoz", konstatovao je Krasniqi.
Dodaje da to negativno utiče na razvoj i da Kosovo treba više da podrži lokalnu proizvodnju, građane, da zaštiti porodice sa niskim primanjima.
"Moramo imati porodičnu korpu i zaštititi porodice sa niskim primanjima. Trebalo bi da imamo i zdravstveno osiguranje, osiguranje rada, jer je posao pred mnogim izazovima. Suočavamo se sa nedostatkom kvalifikovanih radnika za potrebe, ali i radnika kao rezultat nemogućnosti građanina da se izbori sa ovom situacijom u kojoj se nalazimo. Došlo bi do radikalne promjene zakona koji su obećani, kao što su zakon o unutrašnjoj trgovini, zakon o strateškim investicijama, zakon o podršci lokalnoj proizvodnji", kaže Krasniqi.
S druge strane, poslanik vladajuće stranke Armend Muja kaže da je u evropskim projektima možda pogođeno oko sedam miliona eura, dodajući da "nepravedne mjere treba ukloniti".
"Vlada je preduzela sve neophodne korake u skladu sa dogovorima za deeskalaciju. Očekujem da se ove nepravedne mjere otklone u najkraćem mogućem roku. Ove nepravedne mjere uvijek imaju implikacije", rekao je Muja.
Što se tiče stranih direktnih investicija, naveo je da posljednji kvartalni izvještaj Centralne banke, pokazuje da su ulaganja "manje-više" na istom nivou kao i u prvom kvartalu prethodne dvije godine.
"Naravno, to stvara nuspojave, ali Kosovo nema drugi put osim ovog puta za proširenje unutrašnjeg suvereniteta", kaže Muja.
Na pitanja koji su projekti i u kom iznosu zaustavljeni, Ministarstvo privrede nije dalo odgovor.
Izvor: Kosovo online/RTV 21
