Kosovo ne bi trebalo da se bavi statistikom, odnosno brojem ljudi koji je nakon vizne liberalizacije napustio Kosovo, već mora na sve načine da se trudi da pokaže da postoji perspektiva za mlade i obrazovane ljude, smatra ekonomista Safet Gërxhaliu. Ističe da je glavni razlog odlaska mladih politička nestabilnost, kao i sve učestalije izjave o mogućim sukobima.
Gërxhaliu naglašava da institucije na Kosovu moraju da rade na zadržavanju mladih.
"Problem je u tome, ako biramo brojke i komentare od strane Vlade Kosova, gubimo vrijeme ako brojimo koliko ljudi odlazi. Da oni rade nešto, ti ljudi bi ostali ovdje. Nedostatak političke stabilnosti je jedan od velikih problema. Sama činjenica da je sve politizovano je druga stvar, a treća je da svaki dan imamo izjave o mogućim sukobima u regionu. Ako mislimo da uradimo nešto da ljudi ostanu na Kosovu, moramo da stvorimo zakone koji idu u prilog tome da se vrati izgubljeno povjerenje", poručio je Gërxhaliu.
Neki od razloga zašto ljudi odlaze su, smatra Gërxhaliu, nezaposlenost, loše stanje u obrazovanju i zdravstvu. Ipak, dodaje, migracije nisu samo problem Kosova, već cijelog Zapadnog Balkana.
"Problem je u tome što trend odlaska mladih nije samo na Kosovu, već na cijelom Zapadnom Balkanu, i to što su države zbog politike postale "jbeži države". Ako iz jedne države odlaze pametni i mladi ljudi, možemo zamisliti kakva će biti perspektiva Zapadnog Balkana, kada i pored toga što smo bili ponosni na to što imamo mlade i obrazovane ljude, mi danas pored robe i usluga, uvozimo radnu snagu iz Bangladeša, Indije i Pakistana", dodao je on.
Kako navodi, glavni razlog odlaska mladih sa Kosova je politička nestabilnost i verbalni sukobi političara.
"Nikada ne stradaju oni koji počinju rat, već oni koji o njemu slušaju. Treba da se vrati perspektiva i povjerenje ovim prostorima, da možemo graditi budućnost i da ovdje ima perspektive za život", istakao je on.
Prema podicima, naglašava Gërxhaliu, nakon vizne liberalizacije na Kosovu je najviše pogođen IT sektor, zatim građevinarstvo, gastronomija i medicina zbog odlaska radne snage.
"Svi su mislili da će biti jedan agresivni odlazak mladih, a ja se bojim da se tiho odlazi, bez neke galame. IT sektor je jako pogođen, građevinarstvo, gastronomija i medicina su direktno pogođeni. Tačan broj onih koji su otišli se ne zna, ali poslije popisa stanovništva mnogo toga će biti jasno. Ali ne možemo gubiti vrijeme tako što ćemo brojiti ljude koji odlaze, nego da se ponosimo time da smo uspjeli da ubjedimo ljude da ostanu na ovim prostorima, jer Balkan bez mladih priželjkuju neprijatelji Balkana, a ne vlasnici odnosno građani Balkana", zaključio je Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online
"Problem je u tome, ako biramo brojke i komentare od strane Vlade Kosova, gubimo vrijeme ako brojimo koliko ljudi odlazi. Da oni rade nešto, ti ljudi bi ostali ovdje. Nedostatak političke stabilnosti je jedan od velikih problema. Sama činjenica da je sve politizovano je druga stvar, a treća je da svaki dan imamo izjave o mogućim sukobima u regionu. Ako mislimo da uradimo nešto da ljudi ostanu na Kosovu, moramo da stvorimo zakone koji idu u prilog tome da se vrati izgubljeno povjerenje", poručio je Gërxhaliu.
Neki od razloga zašto ljudi odlaze su, smatra Gërxhaliu, nezaposlenost, loše stanje u obrazovanju i zdravstvu. Ipak, dodaje, migracije nisu samo problem Kosova, već cijelog Zapadnog Balkana.
"Problem je u tome što trend odlaska mladih nije samo na Kosovu, već na cijelom Zapadnom Balkanu, i to što su države zbog politike postale "jbeži države". Ako iz jedne države odlaze pametni i mladi ljudi, možemo zamisliti kakva će biti perspektiva Zapadnog Balkana, kada i pored toga što smo bili ponosni na to što imamo mlade i obrazovane ljude, mi danas pored robe i usluga, uvozimo radnu snagu iz Bangladeša, Indije i Pakistana", dodao je on.
Kako navodi, glavni razlog odlaska mladih sa Kosova je politička nestabilnost i verbalni sukobi političara.
"Nikada ne stradaju oni koji počinju rat, već oni koji o njemu slušaju. Treba da se vrati perspektiva i povjerenje ovim prostorima, da možemo graditi budućnost i da ovdje ima perspektive za život", istakao je on.
Prema podicima, naglašava Gërxhaliu, nakon vizne liberalizacije na Kosovu je najviše pogođen IT sektor, zatim građevinarstvo, gastronomija i medicina zbog odlaska radne snage.
"Svi su mislili da će biti jedan agresivni odlazak mladih, a ja se bojim da se tiho odlazi, bez neke galame. IT sektor je jako pogođen, građevinarstvo, gastronomija i medicina su direktno pogođeni. Tačan broj onih koji su otišli se ne zna, ali poslije popisa stanovništva mnogo toga će biti jasno. Ali ne možemo gubiti vrijeme tako što ćemo brojiti ljude koji odlaze, nego da se ponosimo time da smo uspjeli da ubjedimo ljude da ostanu na ovim prostorima, jer Balkan bez mladih priželjkuju neprijatelji Balkana, a ne vlasnici odnosno građani Balkana", zaključio je Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online
