Građani Kosova svaki dan su sve više i više siromašniji. Cijene potrošačkih proizvoda nastavljaju da rastu, a plate ostaju iste. Stručnjaci iz oblasti ekonomije kažu da cijene artikala se konstantno povećavaju, pošto zavisimo od uvoza, u nedostatku domaće proizvodnje.
"Cijene u našoj zemlji nastavljau održavati trend evropskog prosjeka, uprkos najnižim platama na Starom kontinentu. To se u našoj zemlji događa iz razloga što zavisimo od uvoza i nemamo domaće proizvodnje. Postojanje domaće proizvodnje će uticati na smanjenje cijena i povećanje plata", rekao je Lumir Abdixhiku iz Instituta "Riinvest".
Prema njegovim riječima, imamo teško fiskalno okruženje koje, po njegovom mišljenju, nije prihvatljivo zbog poreske stope, već zbog načina njihovog prikupljanja.
"Na ove cijene također utiču i visoke norme interesa za kredite", rekao je on.
S druge strane Berat Rukiqi iz Privredne komore Kosova kaže da imajući u vidu visoke cifre neformalnosti proizilazi pošto nema dovoljno potrošnje od strane domaćinstava, ali imajući u vidu visok nivo uvoza, ima rasta potrošnje, ali ima mnogo manje štednje.
"Poslije rata je stvoreno okruženje da u nedostatku konkurencije cijene se povećavaju veoma mnogo, uprkos činjenici kolika je kupovna moć u zemlji", rekao je Rukiqi.
Prema podacima Agencije za statistiku Kosova, na Kosovu je 280 hiljada i 454 zaposlenih građana. A procjenjuje se da preko 40 posto stanovništva živi u ekstremnom siromaštvu. Kao posljedica ovoga broj onih koji traže zahtjev za azil za odlazak sa Kosova u potrazi za boljim životom nastavlja sa rastom. Najnoviji podaci EU za 2012. godinu pokazuju da u prva tri mejseca ove godine oko 1970 Kosovara je apliciralo za azil. Od ovih, 29 posto u Francuskoj, 24 posto u Njemalkoj, 22 posto u Belgiji, 12 posto u Švedskoj, 3 posto u Luksemburgu i 9 posto u drugim zemljama.
Od tih, veći broj je primljen, 335 - 2009. godine, 450 - 2010. godine i 920 - 2011. godine. Službeno Francuska je jedina zemlja koja prihvata azil Kosovara i doljedno je prihvatala najveći broj aplikacija posljednjih godina. 2009. godine, 190 od 335 aplikanata je dobilo azil u Francuskoj, 2010. - 350 od 450 kao i 720 od 910 aplikanata u 2011. godini.
Prema njegovim riječima, imamo teško fiskalno okruženje koje, po njegovom mišljenju, nije prihvatljivo zbog poreske stope, već zbog načina njihovog prikupljanja.
"Na ove cijene također utiču i visoke norme interesa za kredite", rekao je on.
S druge strane Berat Rukiqi iz Privredne komore Kosova kaže da imajući u vidu visoke cifre neformalnosti proizilazi pošto nema dovoljno potrošnje od strane domaćinstava, ali imajući u vidu visok nivo uvoza, ima rasta potrošnje, ali ima mnogo manje štednje.
"Poslije rata je stvoreno okruženje da u nedostatku konkurencije cijene se povećavaju veoma mnogo, uprkos činjenici kolika je kupovna moć u zemlji", rekao je Rukiqi.
Prema podacima Agencije za statistiku Kosova, na Kosovu je 280 hiljada i 454 zaposlenih građana. A procjenjuje se da preko 40 posto stanovništva živi u ekstremnom siromaštvu. Kao posljedica ovoga broj onih koji traže zahtjev za azil za odlazak sa Kosova u potrazi za boljim životom nastavlja sa rastom. Najnoviji podaci EU za 2012. godinu pokazuju da u prva tri mejseca ove godine oko 1970 Kosovara je apliciralo za azil. Od ovih, 29 posto u Francuskoj, 24 posto u Njemalkoj, 22 posto u Belgiji, 12 posto u Švedskoj, 3 posto u Luksemburgu i 9 posto u drugim zemljama.
Od tih, veći broj je primljen, 335 - 2009. godine, 450 - 2010. godine i 920 - 2011. godine. Službeno Francuska je jedina zemlja koja prihvata azil Kosovara i doljedno je prihvatala najveći broj aplikacija posljednjih godina. 2009. godine, 190 od 335 aplikanata je dobilo azil u Francuskoj, 2010. - 350 od 450 kao i 720 od 910 aplikanata u 2011. godini.
