"Činjenica da svaki peti stanovnik Kosova živi ispod granice siromaštva ili sa manje od 45 eura mjesečno, posljedica je višegodišnjeg katastrofalnog stanja u kosovskoj ekonomiji, čija kriza se u posljednjih nekoliko godina dramatično produbljuje”
Trgovinski deficit Kosova u 2023. godini iznosio je 5,1 milijardu eura, što je povećanje od 7,1 odsto u odnosu na prethodnu, 2022. godinu, podaci su Agencije za statistiku Kosova. Ukupan izvoz 2023. godine iznosio je 863,1 milion eura, dok je uvoz bio čak 5,9 milijardi eura, što znači da izvoz pokriva uvoz samo 14,6 odsto.
Upoređujući podatke sa onim iz 2021. godine, brojke pokazuju da postoji godišnji porast uvoza od 21,8 odsto, što je povećanje koje dalje dramatično utiče na negativan trgovinski bilans Kosova.
Loša politička klima, nestabilna bezbjednosna situacija, međuetnički sukobi, ogromna stopa korupcije, nepouzdan pravosudni sistem, manjak kvalifikovane radne snage, mnogo je razloga zbog kojih danas na Kosovu niko ne želi da investira. Poslovnu zajednicu dodatno uznemirava sve veći broj ljudi, naročito stručno osposobljenih, koji napuštaju Kosovo.
Poražavajuća realnost
Nekadašnji čelnik Privredne komore Kosova Berat Rukiqi reagovao je nedavno na izjave dvojice članova kabineta Albina Kurtija, rekavši da šire propagandu, a posebno je ukazao na izjavu zamjenika premijera Besnika Bislimija da "samo bake odlaze sa Kosova, a ne mladi".
"Realnost je sljedeća, u prosjeku 170 ljudi pobjegne sa Kosova svakog dana ove Vlade. Na Kosovu u ove tri godine cvjetaju tajni tenderi, kršenje Ustava, imigracija, sankcije i drugo", poručio je Rukiqi.
On je komentarisao i izjavu ministra Muratija, koji je poručio da je Vlada Kosova subvencionisala 61.000 porodica za račune za struju.
"Realnost je da su ti računi subvencionisani iz projekta Evropske unije. S druge strane, život svakog građanina, uključujući i tih 61.000 porodica, skuplji je za najmanje 26 odsto u posljednje 3 godine", kazao je Rukiqi.
Agim Shahini, predsjednik Poslovne alijanse Kosova, zabrinut je zbog sve veće ekonomske krize koja vlada na Kosovu.
“Trgovinski deficit na Kosovu je večiti ekonomski problem zato što Kosovo i dalje nema strategiju kako da razvije domaći proizvod, pa mi zavisimo od uvoza robe. Umjesto robe mi dnevno u velikoj mjeri izvozimo gotove pare, i to oko 16 miliona eura svakoga dana ode na nabavku potrebnih proizvoda. Tako da, ovo je zajednički problem, to Vlada Kosova treba da riješi, a nema strategiju kako da riješi”, objašnjava Shahini za Kontekst.
Ukazuje da dijalog nadležnih službi u oviru vlade sa privatnim sektorom nije na dobrom nivou.
“Ne mogu oni da riješe ekonomske probleme koje imamo. Siromaštvo na Kosovu i dalje je jedan od većih problema. Prema podacima UNDP siromaštvo na Kosovu prošle godine povećano je na 23 odsto, to je veliki problem koji imamo. Ti građani žive dnevno sa manje od dva eura, što kada uzmete u obzir ovu inflaciju i ovu skupoću vidite kako je. Da li može neko da živi u ovom ambijenti sa manje od dva eura dnevno?”, pita Shahini.
On upire prstom u Vladu Kosova, koja se nije pokazala na potrebnom nivou kako bi se veoma loš ekonomski i socijalni ambijent popravio.
“Vlada treba da bude onaj vatrogasni aparat koji treba da ugasi vatru krize. Ova vrsta krize se gasi stvaranjem potpuno novog ekonomskog ambijenta, u kome će na Kosovo da odluče da dođu ozbiljni investitori, novi investitori sa svih strana. Isto tako vlada treba da pomaže privatnom sektoru tako što će da podstakne da se otvore nova radna mjesta, da imamo veće subvencije za izvoz robe. Privatni sektor bi u tom slučaju mogao da bude od pomoći onim građanima koji žele da se zaposle, posebno onima koji nemaju radno iskustvo niti imaju nadu da će dobiti radno mjesto. Zato svake godine sa Kosova bježi više od 50.000 građana, koji odlaze u strane države, prije svega Evropu, da nađu posao. I popis stanovnika pokazuje da danas imamo manje oko 250 do 300 hiljada građana na Kosovu”, upozorava Shahini.
Mladi bježe, investitori ne dolaze
Preduzetnike na Kosovu posebno zabrinjava sve slabije poslovanje i pristup tržištu Sjedinjenih Američkih Država. Naim Dedushaj iz mreže preduzeća dijaspore na Kosovu kaže da je u prošlosti bilo više olakšica za kosovske proizvođače prilikom izvoza u SAD.
"Koliko znam, bilo je nekih olakšica za izvoz u SAD. Znam da su neke veće kompanije, poput Devolli grupe, izvozile u Ameriku, i da su drugi kosovski proizvođači izvozili svoje proizvode u SAD. Institucije na Kosovu treba mnogo više da rade kako bi povećale izvoz u zamlje poput SAD, umjesto da se dešava suprotno”, poručuje Dedushaj.
Nije mali broj slučajeva da su američki investitori odustajali od ulaganja i posla na Kosovu, jer su naišli na brojne barijere i poteškoće.
"Kada analizirate izjave predstavnika kosovskih vlasti, danas će biti rat, sutra će biti rat, biće ovo, biće ono, to direktno i indirektno utiče na to da jednostavno strani investitori odlaze sa ovog prostora. Kad slušate vlast oni će reći da smo imali više od 764 miliona stranih ulaganja, ali problem je u tome što niko neće da kaže istinu - da su to pretežno ulaganja naše dijaspore koja kupuje nekretnine, a od toga nema rasta proizvodnje i izvoza”, poručio je za Kosovo onlajn ekonomski ekspert Safet Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online
Upoređujući podatke sa onim iz 2021. godine, brojke pokazuju da postoji godišnji porast uvoza od 21,8 odsto, što je povećanje koje dalje dramatično utiče na negativan trgovinski bilans Kosova.
Loša politička klima, nestabilna bezbjednosna situacija, međuetnički sukobi, ogromna stopa korupcije, nepouzdan pravosudni sistem, manjak kvalifikovane radne snage, mnogo je razloga zbog kojih danas na Kosovu niko ne želi da investira. Poslovnu zajednicu dodatno uznemirava sve veći broj ljudi, naročito stručno osposobljenih, koji napuštaju Kosovo.
Poražavajuća realnost
Nekadašnji čelnik Privredne komore Kosova Berat Rukiqi reagovao je nedavno na izjave dvojice članova kabineta Albina Kurtija, rekavši da šire propagandu, a posebno je ukazao na izjavu zamjenika premijera Besnika Bislimija da "samo bake odlaze sa Kosova, a ne mladi".
"Realnost je sljedeća, u prosjeku 170 ljudi pobjegne sa Kosova svakog dana ove Vlade. Na Kosovu u ove tri godine cvjetaju tajni tenderi, kršenje Ustava, imigracija, sankcije i drugo", poručio je Rukiqi.
On je komentarisao i izjavu ministra Muratija, koji je poručio da je Vlada Kosova subvencionisala 61.000 porodica za račune za struju.
"Realnost je da su ti računi subvencionisani iz projekta Evropske unije. S druge strane, život svakog građanina, uključujući i tih 61.000 porodica, skuplji je za najmanje 26 odsto u posljednje 3 godine", kazao je Rukiqi.
Agim Shahini, predsjednik Poslovne alijanse Kosova, zabrinut je zbog sve veće ekonomske krize koja vlada na Kosovu.
“Trgovinski deficit na Kosovu je večiti ekonomski problem zato što Kosovo i dalje nema strategiju kako da razvije domaći proizvod, pa mi zavisimo od uvoza robe. Umjesto robe mi dnevno u velikoj mjeri izvozimo gotove pare, i to oko 16 miliona eura svakoga dana ode na nabavku potrebnih proizvoda. Tako da, ovo je zajednički problem, to Vlada Kosova treba da riješi, a nema strategiju kako da riješi”, objašnjava Shahini za Kontekst.
Ukazuje da dijalog nadležnih službi u oviru vlade sa privatnim sektorom nije na dobrom nivou.
“Ne mogu oni da riješe ekonomske probleme koje imamo. Siromaštvo na Kosovu i dalje je jedan od većih problema. Prema podacima UNDP siromaštvo na Kosovu prošle godine povećano je na 23 odsto, to je veliki problem koji imamo. Ti građani žive dnevno sa manje od dva eura, što kada uzmete u obzir ovu inflaciju i ovu skupoću vidite kako je. Da li može neko da živi u ovom ambijenti sa manje od dva eura dnevno?”, pita Shahini.
On upire prstom u Vladu Kosova, koja se nije pokazala na potrebnom nivou kako bi se veoma loš ekonomski i socijalni ambijent popravio.
“Vlada treba da bude onaj vatrogasni aparat koji treba da ugasi vatru krize. Ova vrsta krize se gasi stvaranjem potpuno novog ekonomskog ambijenta, u kome će na Kosovo da odluče da dođu ozbiljni investitori, novi investitori sa svih strana. Isto tako vlada treba da pomaže privatnom sektoru tako što će da podstakne da se otvore nova radna mjesta, da imamo veće subvencije za izvoz robe. Privatni sektor bi u tom slučaju mogao da bude od pomoći onim građanima koji žele da se zaposle, posebno onima koji nemaju radno iskustvo niti imaju nadu da će dobiti radno mjesto. Zato svake godine sa Kosova bježi više od 50.000 građana, koji odlaze u strane države, prije svega Evropu, da nađu posao. I popis stanovnika pokazuje da danas imamo manje oko 250 do 300 hiljada građana na Kosovu”, upozorava Shahini.
Mladi bježe, investitori ne dolaze
Preduzetnike na Kosovu posebno zabrinjava sve slabije poslovanje i pristup tržištu Sjedinjenih Američkih Država. Naim Dedushaj iz mreže preduzeća dijaspore na Kosovu kaže da je u prošlosti bilo više olakšica za kosovske proizvođače prilikom izvoza u SAD.
"Koliko znam, bilo je nekih olakšica za izvoz u SAD. Znam da su neke veće kompanije, poput Devolli grupe, izvozile u Ameriku, i da su drugi kosovski proizvođači izvozili svoje proizvode u SAD. Institucije na Kosovu treba mnogo više da rade kako bi povećale izvoz u zamlje poput SAD, umjesto da se dešava suprotno”, poručuje Dedushaj.
Nije mali broj slučajeva da su američki investitori odustajali od ulaganja i posla na Kosovu, jer su naišli na brojne barijere i poteškoće.
"Kada analizirate izjave predstavnika kosovskih vlasti, danas će biti rat, sutra će biti rat, biće ovo, biće ono, to direktno i indirektno utiče na to da jednostavno strani investitori odlaze sa ovog prostora. Kad slušate vlast oni će reći da smo imali više od 764 miliona stranih ulaganja, ali problem je u tome što niko neće da kaže istinu - da su to pretežno ulaganja naše dijaspore koja kupuje nekretnine, a od toga nema rasta proizvodnje i izvoza”, poručio je za Kosovo onlajn ekonomski ekspert Safet Gërxhaliu.
Izvor: Kosovo Online
