Kosovo i Međunarodni monetarni fond postigli su sporazum o programu nadzora stroge budžetske politike da bi se ispravili nedostaci zbog kojih Kosovo nije dobilo novac iz aranžmana ugovorenog 2010. godine, saopšteno je 1. avgusta. U godišnjem izvještaju o kosovskoj privredi, MMF je istakao da je ekspanzivna fiskalna politika, koja je započeta 2008. godine, neodrživa.
Kosovo, kako se ističe, ima dobar privredni rast koji bi ove godine trebalo da iznosi 5,3%, ali je potrebno promjeniti model rasta budući da se on u velikoj mjeri oslanja na direktne strane investicije i doznake iz dijaspore, koje će dugoročno gledano biti smanjene.
Kako se navodi u izvještaju, Kosovo nije u velikoj mjeri pogođeno finansijskom krizom u svijetu zbog toga što nije u velikoj mjeri integrisano u svjetsko tržište. Ističe se da je i izvozni sektor mali, čak i po standardima regiona i to mjeren ne u apsolutnom iznosu nego kao procenat bruto domaćeg proizvoda. Izvoz čini nešto manje od 20% bruto domaćeg proizvoda, dok je u Srbiji ta vrijednost nešto veća od 30%, Crnoj Gori oko 40%, a Bugarskoj blizu 70%.
Zbog malog izvoza Kosovo nije u većoj mjeri osjetilo posljedice pada tražnje tokom krize. U izvještaju se ističe takode da Kosovo proizvodi većinom proizvode niske dodate vrijednosti, prije svega metal. Privredni rast je pao sa 7% u 2008. na 3% u 2009, da bi već u 2010. opet doživeo ubrzanje na 4%. U regionu je generalno gledano tih godina zabilježen pad privrede.
Kosovo za taj solidan rast, kako se ističe, treba da zahvali domaćoj tražnji koju su podstakli povećani budžetski rashodi, kao i priliv novca iz dijaspore. Veliki dio stanovnika Kosova živi u Njemačkoj i Švicarskoj, zemljama u kojima su i rast i zapošljavanje u priličnoj mjeri odoleli krizi, navodi MMF.
Kako se navodi, prištinske vlasti očekuju da će se doznake smanjiti kako se emigracija budu više uklapala u zemlje u kojima živi. To je i jedan od razloga zbog kojih je Prištini neophodan nov model privrednog rasta, koji se u velikoj mjeri oslanjao na doznake.
