Kosovo se slijedeće godine može suočiti sa finansijskom krizom, jer su izgledi za skorašnje usvajanje budžeta veoma mali zbog raspada vladajuće koalicije.
Prištinski mediji pišu da je zamjenik ministra za ekonomiju i finansije Bedri Hamza rekao da je nelogično da se usvaja nacrt budžeta u vladi zbog raspada koalicije.
"Događaji koji su se desili i koji se mogu desiti narednih dana, ostavljaju mogućnost da budžet ne bude usvojen u 2010 godini. Zbog nedostatka ministara, nije mnogo logično da bude usvojen u vladi", rekao je Hamza.
Međutim, u intervjuu prištinskim medijima, premijer Hashim Thaçi je govorio o nacrtu budžeta za 2011, tvrdeći da će ga vlada poslati na usvajanje Skupštini.
Bivši predsjednik Kosova i predsednik LDK Fatmir Sejdiu je garantovao glasove poslanika te stranke za nacrt budžeta kako bi, kako je rekao, pokazao da će njegova partija u svim značajnim projektima biti partner u skupštini.
"LDK je od početka govorila da ostaje na istim stavovima i da će u svim važnijim pitanjima koja se odnose na zajedničke značajne projekte biti kooperativni partner u skupštini i po tom pitanju nema ni trunke ustupanja", rekao je Sejdiu.
Mediji u Prištini danas pišu i da još nije poznato da li će nacrt budžeta za 2011. godinu uključivati i 300 miliona eura od prodaje PTK (Pošta i Telekom Kosova), namjenjenih ulaganjima u kapitalne projekte i 80 miliona eura, koje je obećao Međunarodni monetarni fond.
Političari problem Kosova
Najveći problem Kosova je u tome što je na vlasti ostala politička garnitura koja se "nije do kraja iživela“, piše Ljubljansko Delo.
List piše da je "većina kosovskih političara na vlasti doslovno iz opanaka i seoskog blata uskočila u fotelje i mercedese".
U tekstu se dodaje da na Kosovu nakon proglašenja nezavisnosti preovladava surova prvobitna akumulacija kapitala, a politička garnitura na vlasti se bogati na račun svojih ratnih zasluga.
"Upravo zbog toga je kosovska vlast podvrgnuta oštrim kritikama da guši parlamentarnu demokratiju, kontroliše medije i uništava srednju klasu", piše Delo.
U tekstu se navodi da "iako je Kosovo u samom vrhu po međunarodnim investicijama po glavi stanovnika, ogromna većina građana živi u krajnjoj bedi".
"Kosovo se svrstava među najsiromašnije države u Evropi, i više od polovine Kosovara je nezaposleno", dodaje list, koji naglašava da "u tom svijetlu nije moguće optužiti međunarodnu zajednicu za kosovsku političku krizu i slabo socijalno stanje".
S obzirom na to da je međunarodna zajednica svijesna da nije dovoljno da pokušava da Kosovu pomogne samo finansijskim injekcijama, ona nastoji da kosovskom stanovništvu i političkoj eliti nametne i evropske vrijednosti, navodi list.
