Potresi na tržištu pšenice zbog požara u Rusiji i smanjenog prinosa ove kulture u svijetu snažno se osjećaju na Kosovu. Građani godišnje potroše oko 500 hiljada tona brašna a proizvede se polovina od toga. Ostatak se najviše uvozi iz Srbije.
Na Kosovu treba izdvojiti 45 eura za sto kilograma brašna, umesto 24, koliko je bilo do prije nekoliko dana. Dobavljači tvrde da se već osjeća kašnjenje u dobijaju brašna, a neke pekare su stavile katanac na vrata. Najavljeno je poskupljenje hljeba za trećinu. U narodu se osjeća uznemirenost. Mnogi žure da kupe što veće količine brašna a to stvara dodatnu zbrku. Najizarženije je to kod najsiromašnijeg sloja populacije.
“ Do sada sam kupovala po deset hljeba dnevno ili sama pekla po tri tepsije. Neznam kako ćemo dalje, a brašna više nemam. Osim sina, koji ide povremeno da cepa drva, niko mi ne radi, ne primamo ni socijalnu pomoć, a osmoro nas je u familiji” - kaže Šureta Kajtazi.
Brašno poskupelo skoro duplo
I pekari su u vrlo nepovoljnom položaju pošto im se prodaja prepolovila.
“Sa sadašnjom cijenom hljeba nemamo računa da radimo. Brašno je za kratko vrijeme poskupelo skoro duplo. Poskupele su i ostale namirnice. Razumijem ja naše mušterije, ali o njima bi Vlada Kosova trebala da se brine a ne samo da sebi povećavaju zarade dok narod nema ni za hljeba“ - tvrdi pekar Kushtrim Hoxha.
Ako je suditi na osnovu toga što izjavljuju pojedini vladini službenici - nema mesta bojazni.
“U svijetu, osim Risuje i Srbije - odakle smo najviše uvozili pšenicu, ima drugih velikih proizvodžača ove kulture. Tu su prije svega SAD i Francuska, a Kosovo će naći izvore za jeftinijom pšenicom” – izjavio je Isuf Cikaqi iz ministarstva poljoprivrede u Vladi Kosova.
Pekari ne vjeruju zvaničnicima
Pekari ne vjeruju zvaničnicima i u tome vide “mogućnost da se zaradi još više na njihovim mukama i trenutnoj krizi”.
“I na carini su nam poskupeli brašno. Umjesto da sada skinu akcizu oni su je povećali” – tvrdi Bajram Kryeziu, koji od pekare hrani četrdesetočlanu familiju.
Vekna hljeba od oko 500 grama do sada je koštala 25 centi, umesto 40, koliko bi nakon poskuplejnja trebala da isnosi. To je, medjutim, veliki “ namet” jer je hljeb na Kosovu i dalje, za većinu, osnovna životna namirnica.
U ekstremnom siromaštvu živi 15-ak procenata, a oko polovine radno sposobnog stanovništva je nezaposleno.
Prosječna plata je oko 200 eura, što je i do sada bilo nedovoljno da se i približno zadovolje osnovne potrebe jedne familije.
DW, Refki Alija
