Prema podacima policije, na Kosovu je samo u prvoj polovini ove godine registrovano 1.475 slučajeva nasilja u porodici, uglavnom nad ženama, prenosi Glas Amerike.
Direktorka prihvatilišta u Prištini Zhana Asllani rekla je za Glas Amerike da je do kraja avgusta ove godine u toj ustanovi sklonište potražilo 96 osoba, dok je tokom cijele prošle godine kroz sklonište prošlo 171 osoba.
"Ovdje su uglavnom slučajevi mladih ili srednjih godina, manje je starijih žena, ali ima i slučajeva da o njima ne brinu, ni djeca, ni drugi članovi porodice i doživljavaju nasilje u porodici", kaže Asllani.
Navodi da iako postoji povećanje budžeta za skloništa, to nije dovoljno jer su zahtjevi i potrebe preživjelih, posebno u kontekstu reintegracije u društvo, veoma veliki.
"S vremena na vrijeme imamo projekte da žrtvama ponudimo profesionalni razvoj, između ostalog imamo i fizičke poslove koji su specijalizovani za pružanje ove usluge, ali to nije nešto što vam obezbjeđuje dugoročnu ekonomsku nezavisnost. To je prijednost onog dijela privatnog sektora koji se ne libi da zapošljava ove žrtve, ali i ako žrtva nađe posao, nema mjesto stanovanja. Ona treba da ima najmanje tri komponente, prebivalište, zaposlenje i da šalje djecu u vrtić ako ih ima tog uzrasta“, kaže ona.
Luleta Demolli iz Kosovskog centra za rodne studije rekla je u razgovoru za Glas Amerike da je u posljednje vrijeme došlo do porasta nasilja, ali i izvještavanja o njemu.
"Možemo reći da je nasilje poraslo jer smo vidjeli pokazatelje da se nasilje povećalo u različitim kategorijama društva, a to se desilo i zbog ekonomske krize jer je u posljednje vrijeme porasla i stopa siromaštva i ovo dvoje je međusobno povezano. Vidjeli smo i porast prijavljivanja, i to ne nužno u trenutku kada se nasilje dešava, već jednostavno nestrpljenje žena da žive život pun nasilja", rekla je.
Prema podacima policije, u prvoj polovini ove godine registrovano je 1.475 slučajeva nasilja u porodici, dok je tokom cijele prošle godine prijavljeno 2.639 slučajeva.
Demolli kaže da lanac institucija koje se bave slučajevima nasilja u porodici i dalje ima mnogo nedostataka.
"Nekako se naša država ne bori protiv toga na pravi način od kada se javi policiji, ima ostataka patrijarhata jer se ne radi samo o tome šta on govori, već i o ponašanju policajca, načinu na koji prilazi ženi, kako on to gleda, kako to prejudicira pokazuje mnogo jer idemo da razgovaramo sa žrtvama i vidimo to. Onda tužilac odmah ne otvori predmet, ako se nasilje uglavnom dešava noću, dešava se da se ne prijavi na vrijeme i bude zapostavljeno", kaže.
Demolli navodi da postoji potreba za većim angažovanjem žena u policiji, tužilaštvu i sudu kako bi se pooštrila borba protiv ove pojave, koja se na Kosovu često pretvara u femicid.
Početkom avgusta u jednom selu u opštini Gračanica od povreda koje joj je naneo suprug preminula je žena. U aprilu su dvije žene, jednu u Peći, a drugu u Uroševcu, ubili njihovi muževi.
Od 2010. do avgusta 2024. na Kosovu je ubijeno 58 žena.
Izvor: Kosovo Online/VOA
"Ovdje su uglavnom slučajevi mladih ili srednjih godina, manje je starijih žena, ali ima i slučajeva da o njima ne brinu, ni djeca, ni drugi članovi porodice i doživljavaju nasilje u porodici", kaže Asllani.
Navodi da iako postoji povećanje budžeta za skloništa, to nije dovoljno jer su zahtjevi i potrebe preživjelih, posebno u kontekstu reintegracije u društvo, veoma veliki.
"S vremena na vrijeme imamo projekte da žrtvama ponudimo profesionalni razvoj, između ostalog imamo i fizičke poslove koji su specijalizovani za pružanje ove usluge, ali to nije nešto što vam obezbjeđuje dugoročnu ekonomsku nezavisnost. To je prijednost onog dijela privatnog sektora koji se ne libi da zapošljava ove žrtve, ali i ako žrtva nađe posao, nema mjesto stanovanja. Ona treba da ima najmanje tri komponente, prebivalište, zaposlenje i da šalje djecu u vrtić ako ih ima tog uzrasta“, kaže ona.
Luleta Demolli iz Kosovskog centra za rodne studije rekla je u razgovoru za Glas Amerike da je u posljednje vrijeme došlo do porasta nasilja, ali i izvještavanja o njemu.
"Možemo reći da je nasilje poraslo jer smo vidjeli pokazatelje da se nasilje povećalo u različitim kategorijama društva, a to se desilo i zbog ekonomske krize jer je u posljednje vrijeme porasla i stopa siromaštva i ovo dvoje je međusobno povezano. Vidjeli smo i porast prijavljivanja, i to ne nužno u trenutku kada se nasilje dešava, već jednostavno nestrpljenje žena da žive život pun nasilja", rekla je.
Prema podacima policije, u prvoj polovini ove godine registrovano je 1.475 slučajeva nasilja u porodici, dok je tokom cijele prošle godine prijavljeno 2.639 slučajeva.
Demolli kaže da lanac institucija koje se bave slučajevima nasilja u porodici i dalje ima mnogo nedostataka.
"Nekako se naša država ne bori protiv toga na pravi način od kada se javi policiji, ima ostataka patrijarhata jer se ne radi samo o tome šta on govori, već i o ponašanju policajca, načinu na koji prilazi ženi, kako on to gleda, kako to prejudicira pokazuje mnogo jer idemo da razgovaramo sa žrtvama i vidimo to. Onda tužilac odmah ne otvori predmet, ako se nasilje uglavnom dešava noću, dešava se da se ne prijavi na vrijeme i bude zapostavljeno", kaže.
Demolli navodi da postoji potreba za većim angažovanjem žena u policiji, tužilaštvu i sudu kako bi se pooštrila borba protiv ove pojave, koja se na Kosovu često pretvara u femicid.
Početkom avgusta u jednom selu u opštini Gračanica od povreda koje joj je naneo suprug preminula je žena. U aprilu su dvije žene, jednu u Peći, a drugu u Uroševcu, ubili njihovi muževi.
Od 2010. do avgusta 2024. na Kosovu je ubijeno 58 žena.
Izvor: Kosovo Online/VOA
