U jednoj od najoštrijih reakcija na nedavnu američku i švedsku potvrdu turskoga genocida nad Armencima uoči Prvoga svjetskoga rata, turski premijer Reçep Tayyip Erdogan zaprijetio je izgonom 100.000 Armenaca koji ilegalno žive u Turskoj.
U intervjuu za britanski BBC, Erdogan je rekao da trenutno u Turskoj živi 170.000 Armenaca od kojih samo 70 hiljada ima tursko državljanstvo. "Sutra ću, ako je to potrebno, zatražiti da ostalih 100 hiljada napusti zemlju. Učinit ću to jer nisu naši državljani i jer nisam dužan prema njima biti gostoljubiv", rekao je Erdogan i dodao da se Armenci moraju riješiti nadzora dijaspore nad njihovom politikom.
Turski premijer je pozvao međunarodnu zajednicu da se okane ocjenjivanja događaja starih gotovo stotinu godina, te da to ostavi historičarima. "Zaključci o događajima iz 1015. godine su politički motivirani i nemaju nikakve znanstvene vrijednosti, te nikakve veze sa stvarnim historijskim činjenicama. Takve inicijative (rezolucija o genocidu) onemogućavaju dvama narodima normalizaciju odnosa i uništavaju njihovu budućnost.", rekao je Erdogan i pozdravio najavu britanskoga ministra pravosuđa Jacka Strawa da neće podržati rezoluciju.
Nova turska politička ofenziva u vezi s gotovo 100 godina starim armenskim pitanjem je posljedica izglasavanja rezolucije o genocidu iz 1915. godine u vanjskopolitičkom odboru američkoga Senata te švedskome parlamentu. Odmah po izglasavanju te rezolucije, Ankara je opozvala svoje veleposlanike u Washingtonu i Stockholmu te zaoštrila međudržavne odnose prema tim dvjema zemljama.
Događaje nakon raspada Otomanskoga carstva u kojima je, tokom masovnih deportacija, od gladi i iscrpljenosti, preminulo jedan i pol milion Armenaca (po turskim ocjenama stradalih je 300 do 500 hiljada), kao genocid je ocijenilo dvadeset država. Među njima je 11 članica EU: Belgija, Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Litva, Njemačka, Nizozemska, Poljska, Slovačka i Švedska koje ustraju da Turska prije ulaska u EU mora priznati genocid nad Armencima.
