Kosovo traži investicije kako bi izašlo na kraj sa hroničnim nestašicama struje i neadekvatnom proizvodnjom i distributivnim mrežama. Eksperti kažu da se zemlja suočava sa teškom bitkom, piše portal SeTimes.
Četiri konzorcijuma nadmeće se za veliki energetski ugovor na Kosovu, koji bi omogućio pobjedniku da vodi jednu od dvije glavne elektrane u zemlji, otvori rudnik uglja i izgradi novu elektranu za koju se zvaničnici nadaju da će vrlo pozitivno uticati na rješavanje energetskih problema zemlje.
Pobjednik tendera gradiće prvu privatnu elektranu za proizvodnju čiste energije na Kosovu, između južnih kosovskih opština Klina i Istok. Elektrana, koja će imati kapacitet oko 300 megavata, opsluživaće region Prištine i moći će da izvozi struju u Crnu Goru i Albaniju. Izgradnja će početi već 2013. godine.
Pobjednička grupa takođe će preuzeti jednu od dvije termoelektrane na ugalj na Kosovu, Kosovo B, i upravljaće novim rudnikom, kako bi iskoristila prednosti velikih rezervi lignita, koje se procenjuju na 14 milijardi tona.
Ugovor se opisuje kao najveća investiciona prilika Kosova. Vlada je zaključila prvu fazu tendera za novu elektranu 6. marta, a sada se nada da će do kraja godine imati investitora.
"Ako uspjemo da saopštimo preferiranog ponuđača, krenućemo dalje sa zaključivanjem sporazuma", rekao je ministar za ekonomski razvoj Besim Beqaj.
Među kompanijama koje se nadmeću za ugovor su Adani Pauer/PT Adani Global, konzorcijum iz Indije i Indonezije; AES Elektrik Ltd/Demir Eksport A, tursko-američki konzorcijum; Park Holding iz Turske; i PPC/KonturGlobal LLP, konzorcijum grčkih, britanskih i američkih kompanija.
Svjetska banka će biti kooinvestitor, a Vlada se nada da će imati dio dionica u Kosovu B.
Kosovo već dugo muče nestašice struje i česti prekidi u snabdjevanju. Proizvodnja energije u lokalnim elektranama ometena je hroničnim tehničkim problemima, uključujući neke izazvane višestrukim udarima groma koji su unazadili proizvodnju.
Kosovska elektrana Kosovo A ne radi punim kapacitetom i zvaničnici planiraju da je zatvore kada se izgradi nova elektrana. Te dvije elektrane takođe se nalaze među najgorim zagađivačima na Kosovu.
Kultura neplaćanja računa za struju Kosovskoj elektroenergetskoj korporaciji (KEK) – neprikupljen dug dostigao je preko 400 miliona eura – kao i rasprostranjena krađa energije, pogoršavaju situaciju.
Kritičari vladinog plana da se otvori nova privatna elektrana i da se privatizuje Kosovo B kažu da se ona suočava sa znatnim izazovima.
"Nivo korupcije je vrlo visok i ima je negativan uticaj na percepcije investitora“, rekla je šefica kosovskog Centra za upravljanje i javnu politiku Arjeta Demiri u izjavi za SETimes.
Istraživačica na polju energetike Florentina Krasniqi tvrdi da bi vlada umjesto toga trebalo da promoviše investicione mogućnosti za obnovljive izvore energije, kako bi se ispunili standardi EU.
"Kosovo ne treba samo da bude usmjereno na lignit, nego i da ispuni kriterijum EU koji se odnosi na 20 odsto zavisnosti energetskog sektora od obnovljive energije. To bi trebalo da bude važan prioritet – koji bi lako privukao investitore", rekla je Krasnići.
Ona je pomenula da je najatraktivniji projekat koji Kosovo može da ponudi investitorima povezivanje sistema grijanja sa elektranama.
"Time će se ponuditi vrlo praktično rješenje za grejanje u Prištini", rekla je ona.
Ekspert iz Privredne komore Kosova Besnik Cecilia izjavio je da su trenutni napori izazvali određeno interesovanje.
"Vidimo povećanje interesovanja investitora za energetsko polje vodenih izvora i takođe interesovanje za energiju nastalu od urbanog otpada", rekao je Cecilia.
