Nakon što je promovisan plan za razvoj turističkog centra na Brezovici sa ponudom usluga tokom cijele godine, sa ulaganjem od 300 miliona evra, 4.000 novih radnih mjesta, jedni vjeruju da je reč o dobrom projektu, drugi ne.
Novi ski centar koji bi trebalo da se gradi pored starog, finansiraće EU, a činiće ga, kako je previđeno planom, skijališta za početnike i eksperte, seoski centar sa smještajem, restorani i drugi objekti. Veliki akcenat stavlja se na snažno lokalno učešće kao osnovu za uspješan oporavak. Cilj je da se Brezovica učini privlačnom za investiranje uz istovremeno obezbjeđivanje očuvanja prirodnog okruženja. Dalibor Jevtić, savjetnik predsjednika opštine koju finansira Prištine, snažno podržava ovaj plan.
“Izgradnjom novog ski centra, mi ćemo podići cenu postojećih objekata i starog ski centra, jer je u tom procesu Master plana i izgradnja novog centra, predviđeno povezivanje novog i starog centra. Onda će ukupni smeštajni kapaciteti biti preko 10.000 ležaja. Četiri hiljade direktnih radnih mjesta, oko dvije i po hiljade indirektnih. Ono što je bitno, turizam neće biti samo zimski. Predviđa se niz aktivnosti, kako bi u prvom redu privukli strane turiste, što je najbitnije. Da bi visoki turizam bio održiv – mi moramo da imamo strane turiste", objašnjava Jevtić.
Ulagači očekuju profit, a ne gubitak
Slaviša Staletović potpredsjednik opštine Štrpce koju finansira Beograd, ne dijeli to mišljenje. „Ovo je toliko malo tržište, a vlasti u Prištini najavljuju da će EU dati toliki novac, da se ovdje bukvalno napravi novi ski centar. To je nemoguće iz razloga što svako iz Evrope želi ne samo da ulaže i baci pare, nego i da izvuče profit od tog ulaganja. Ovdje profita sigurno neće biti. Možemo da pogledamo da u regionu ima dosta ski centara. Mislim da ekonomske isplatlivosti za novi ski centar Brezovica ne postoje, pa sumnjam da će išta od toga i biti", ubjeđen je Staletović, koji važi za stručnjaka u oblasti turizma.
U Ineks ski centru Brezovica trenutno je oko 200 zaposlenih i majsku platu od prošle godine, od po oko stotinak eura, primili su ovih dana. Zoran Gerić, predsjednik sindikata, kaže da njih “niko nije pitao” za mišljenje o Master planu.
“Prema zakonu kosovske Agencije za privatizaciju, tamo lijepo piše, da svaki mogući kupac nema nikakve obaveze prema radnicima. Radnici ostaju na ulici. Mi hoćemo da bude ta privatizacija, ali i ako dođe do te ptivatizacije, da bude u paketu. Ovako, po agenciji za privatizaciju, oni su podijelili svaki objekat i stvorili ih kao posebna preduzeća. Nikakvu zaštitu radnik nema. Ne traži se socijalni program, znači radnici su svakako na gubitku”, tvrdi Gerić.
Značaj za opstanak srpske zajednice
Mnogi građani u Štrpcu slično gledaju na planove o izgradnji novog ski centra, ali ne žele javno o tome da govore. Aleksandra Jovanović, ekonomista i dobar poznavalac turizma, razumije opštinske čelnike, koji su se odlučili na ovakav korak.
“U ovoj situaciji, u izobilju tih donacija međunarodne pomoći, mislim da je isplatljiva i logična odluka raditi na još jednom alternativnom projektu koji ponovo može imati veliki značaj za opstanak ove zajednice. Bez nekog takvog investiranja ne možete imati neki takav turistički centar, koji ponovo targetira elitnu klijentelu”, kaže Jovanovićeva.
Jeftića ne iznenađuju stavovi zaposlenih sa jedne, građana sa druge, ali i predstavnike paralelne opštine. Kaže da oni jednostavno “nisu obavješteni o svemu ovome”. Ništa neće biti urađeno na njihovu štetu, obećava Jeftić priznavši da je Beograd i dalje veliki faktor u svemu tome, ali da ni on “nema dovoljno informacija”.
“Mi najbolje znamo, u prvom redu oni koji rade u Ineksu, šta je najbolje za nas. Ne zna ni Priština – niti Beograd . S tim u vezi, naš stav je od početka bio - da, mi želimo da razgovaramo sa svima i sa Beogradom i sa Prištinom o ovom pitanju, ali morate da poštujete naš stav i naše mišljenje, jer mi najbolje znamo šta je najbolje za naše građane”, poručuje Jevtić.
Refki Alija, DW
