Evropljani će puno zavidjeti kosovskom ministru finansija, Bedri Hamzi. Ukoliko njima prezentira postignuća zemlje, kako je prezentovao medijima u četvrtak, postoji vjerovatnoća da će uvjeriti europske građane da traže ekonomski azil na Kosovu. Broj jedan finansija u izvršnoj vlasti Kosova tako je lijepo predstavio finansijsku situaciju na Kosovu, koja je po njemu sva bijelo, piše list Gazeta Express.
S 5 posto ekonomskog rasta, Kosovo zauzima prvo mjesto s najvećim rastom u Evropi i smatra se zemljom koja je najbolje upravljala prihodima i rashodima za 2011. godinu.
Hamza je rekao da je godina premašila predviđene planove za prikupljanje prihoda i umjereno je potrošen novac iz budžeta. Osim toga, pojasnio je da je ušteđeno puno novca za kontroverzne kategoriju budžeta, 5 miliona eura, za robu i usluge.
"Kvalitativno obilježje ovog izvještaja je značajni rast prihoda, prevazilaženje plana za prihode u nekoliko kategorija, kvalitativni porast kapitalnih ulaganja kategoriji, kao i simboličan pad troškova u kategoriji roba i usluga, uprkos značajnog povećanja opsega novi institucija", rekao je Hamza.
No, s druge strane u izvještaju nije sve tako bijelo kako je predstavljeno od strane šefa finansija na Kosovu.
Smanjenje troškova se vidi da je urađeno na održavanju puteva, popravci automobila, održavanje objekata i namještaja.
Ali, s druge strane povećani su troškovi za one kategorije za koje je obećano da će biti smanjene, posebno za gorivo od 18 miliona koji su bili u 2010. godini na 23. miliona za 2011. godinu. Slično se dogodilo i s telefonskim troškovima koji su povećani za preko 200 hiljada eura, sa 3.7 na 3.9 miliona eura.
Ministar finansija je u četvrtak ocjenio veliku predanost Vlade da poveća ulaganja u kategoriji kapitalnih investicija, objašnjavajući da je za ovu godinu izdvojen 531 milion eura.
Međutim, izvještaj pokazuje da najveći dio ovih para namijenjenih za izgradnju puteva, 345 miliona eura koliko je ukupno, otišlo je samo za jedan kapitalni projekat, projekat autoputa. Ulaganja vrijedna 68 miliona eura su otišli za zgrade, dok je za zemlju izdvojeno 23 miliona eura i za neku drugu kapitalu kategoriju, koja uključuje troškove alata za rad, popravaku i obnovu zgrada, opremu za rudarstvo, troškove pošumljavanja i kupovinu kompjutera i razvoj softvera je otišlo 49 miliona eura.
