Navršava se godinu dana od kako su Priština i Beograd sjeli za sto i otpočeli dijalog u cilju rješavanja tehničkih pitanja koja bi olakšala život građana dvije zemlje.
Vlasti u Prištini i predstavnici međunarodne zajednice su dosadašnji tok dijaloga, kojim posreduje EU, ocjenili kao uspješan i insistiraju na tehničkoj prirodi ovog procesa. Srbi sa sjevera, međutim, ne vide korist od ovog procesa, dok analitičari smatraju da je potrebno pažljivo nadgledanje postignutih sporazuma.
Nakon devet održanih rundi dijaloga Prištine i Beograda u Briselu i sedam postignutih sporazuma, naglašava se važnost njihovog sprovođenja, i odbacuje se mogućnost da problem sjevera zemlje bude uključen u narednim rundama.
Tokom ovog vremena, dvije strane su se složile o regionalnoj saradnji, integrisanom upravljanju granica, slobodnom kretanju, priznanju univerzitetskih diploma, registarskim tablicama, katastru, carinskim pečatima, a pitanja telekomunikacije i električne energije i dalje ostaju otvorena.
Specijalni predstavnik EU u Prištini, Samuel Žbogar, ističe da je priroda ovog dijaloga tehnička, te da se pitanje problema sjevera treba rješiti među ljudima koji žive na Kosovu.
"Pitanje osnivanja četiri opštine na sjeveru je pitanje o kojem treba da razgovaraju ljudi koji žive na Kosovu. Naravno da Srbija igra važnu ulogu u tome kao zemlja čiji ljudi žive u toj zoni, tako da ima posebno odnose kada je u pitanju obrazovanje, ali i kada se radi i o ostalim pitanjima koja su povezana sa sporazumima. Jedan takav dijalog treba da se odvija na Kosovu“, kazao je Žbogar.
Dijalog je povremeno bio i prekinut zbog situacije na sjeveru Kosova i zbog insistiranja Srbije da taj problem bude dio razgovora Prištine i Beograda.
Tome se pored vlade suprotstavljala i kosovska opozicija, ističući da Kosovo nema potrebe da razgovara sa srpskom stranom o unutrašnjim pitanjima zemlje.
"Srbija kao država nema pravo da se mješa u sjeverni dio Kosova i nema pravo da se mješa u unutrašnju teritorijalnu, i administrativnu organizaciju Kosova“, ističe poslanik iz redova Demokratskog saveza Kosova, Arben Gashi.
Gashi je međutim dijalog sa Srbijom ocjenio nepotrebnim, dodajući da je tokom prethodne godine pozicija Kosova znatno oslabljena na međunarodnoj sceni.
Knaus: Pažljivo nadgledati rezultate
Nezadovoljan ovim procesom je i Marko Jakšić, jedan od lidera Srba na sjeveru zemlje. Po njemu, Srbija je poslije ovakvih dijaloga kapitulirala, a život Srba na celom Kosovu je trostruko teži.
"Od svih takvih dijaloga nama jednostavno trnu zubi. Mi se molimo bogu da se oni ne nastave, jer je svaki dalji nastavak razgovora znači dalja izdaja pre svega ovog prostora od strane srpske države. Na severu Kosova mi živimo još teže. Mi smo pre početka dijaloga mogli smo slobodno da idemo sa našim ličnim dokumentima Srbije i svojim kolima do Prištine, Merdara, Bujanovca. Nažalost, sada posle tog dijaloga mi sa dokumentima i registarskim tablicama koje smo imali ne možemo da se krećemo dalje od severa Kosova, a činimi s,e kako vreme ide, čak nećemo moći da stignemo ni to tzv. uže Srbije“, kaže Jakšić.
Bilo kako bilo, postizanje sporazuma o regionalnom predstavljanju Kosova, rezultat posljednje runde dijaloga, otvorilo je put Beogradu da dobije status kandidata u EU, dok Priština očekuje izradu studije izvodljivosti, a kako bi potom mogla potpisati sporazum o Stabilizaciji i pridruživanju.
Analitičar Evropske inicijative za stabilnost, Verena Knaus, ističe da se od samog početka znalo da ovaj dijalog ima politički karakter i da će se upotrebiti kao pomoć dvema stranama na putu evrointegracija. Ona je posebno istakla važnost sprovođenja postignutih sporazuma, a naročito onih koji se tiču severa zemlje.
"Potrebno je bolje sprovođenje. Ne mislim da je dosta toga promenjeno na granici Kosova i Srbije; još uvijek postoje problemi kada govorimo o vezi slobodi kretanja i uopšte o odnosima i komunikaciji građana dvije zemlje. Potrebno je pažljivo nadgledanje rezultata“, ističe ona.
Radio Slobodna Evropa
