Predsjednik pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti boravio je u Njemačkoj, gdje se sastao sa albanskom dijasporom, ali i predstavnicima vlasti. Samoopredjeljenje je u posljednje vreme bilo u žiži javnosti zbog svojih akcija.
Nakon posljednjih akcija i pokušaja blokiranja granice između Kosova i Srbije, nije se nikako podrazumijevalo da će Albina Kurtija da prime i u Ministarstvu inostranih poslova i u Bundestagu. Američke vlasti su, na primjer, nedavno odbile da Kurtiju daju ulaznu vizu, tako da on nije mogao da posjeti Vašington, prenosi Deutsche wele.
Državni sekretar u njemačkom ministarstvu inostranih poslova zadužen za Zapadni Balkan i Tursku Nikolaus Graf Lambsdorff, u intervjuu za Deutsche welle, je pojasnio da on prima sve važne političare, a pošto je Kurti lider treće po važnosti političke partije na Kosovu, od njega je htio da se "informiše o njegovim stavovima o Republici Kosovo, o Srbiji i Evropskoj uniji".
Samoopredjeljenje je u posljednje vrijeme bilo u žiži javnosti zbog svojih radikalnih akcija i pokušaja blokiranja srpske robe da ne uđe na teriroriju Kosovo.
"Mi smatramo da ove akcije nisu dobre. To je stavio do znanja naš ambasador u Prištini, a to sam rekao i ja. Gospodinu Kurtiju sam rekao da mu takve akcije možda kratkoročno donose političke poene na unutrašnjem planu, ali blokada granice ne pomaže nikome", tvrdi Lambsdorff.
Informacije iz prve ruke
Sam Albin Kurti, koji se, osim sa Lambsdorffom, sastao i s poslanicom Zelenih Marieluise Beck i s predstavnicima Transparency Internationala, kaže da su njemačke vlasti imale priliku da se iz prve ruke informišu o stavovima Samoopredjeljenja.
"Mislim da oni sada bolje razumiju pokret Samoopredjeljenje i našu principijelnu kritiku na račun Vlade. Ovo je bila dobra prilika da se informišu, pošto su oni sve dosadašnje informacije o nama dobijali od Vlade Kosova ili od svojih činovnika na Kosovu", ističe on.
U intervjuu za Deutsche welle Kurti tvrdi da će oni nastaviti akcije za blokiranje granice i spriječavanje ulaska srpske robe na Kosovo. Za sada, međutim, ne zna tačno kada će biti organizovani novi protesti.
"Mi ćemo nastaviti akcije unutar institucija Republike Kosovo, u parlamentu, u raznim parlamentarnim komisijama, ali i na ulicama. Javni protesti su jedno od demokratskih vrijednosti, univerzalnih prava i zagarantovanih demokraskih normi", tvrdi on.
Lider Samoopredjeljenja pojašnjava i svoj stav o Vladi Kosova i mogućoj promjeni vlasti na Kosovu:
"Mi tražimo ostavku ove Vlade koja je uzurpirala državu, napravila nekakvu "vladinu republiku". Tražimo raspisivanje prijevremenih izbora. Želimo da se vlast promjeni putem izbora – i to što prije".
"Srbija da plati Kosovu ratnu odštetu"
Predstavnici srpskih vlasti u Beogradu, ali i Srba sa Kosova, strahuju da bi posljednje akcije Kurtija i njegovih sljedbenika mogle biti samo priprema za eventualni pohod na sjever Kosova, što bi moglo da izazove incidente većih srazmjera. Kurti tvrdi da oni imaju plan za rješavanje situacije na sjeveru, ali da tamo neće da organizuju nikakve akcije.
"Sjever Kosova je proglašen vojnom zonom, tako da tamo neće biti akcije", kaže on.
Što se odnosa prema Srbima sa Kosova tiče, predsjednik pokreta Samoopredjeljenje Albin Kurti tvrdi da oni "nikada nisu bili protiv Srba sa Kosova".
"Srbe smatramo ravnopravnim građanima Republike Kosovo. Oni treba da uživaju sva prava koja pripadaju manjinama po međunarodnim konvencijama i treba da budu ravnopravni pred zakonom. Naše akcije nisu uperene protiv Srba", ističe on.
Pokret Samoopredjeljenje je od Vlade zatražio i prekid dijaloga sa Srbijom. Kurti navodi uslove za uspostavljanje normalnih odnosa između Prištine i Beograda:
"Srbija treba da ostavi za sobom period fašističke i nacionalšovinističke politike 20. vijeka, da se odrekne prošlosti, da plati Kosovu ratnu odštetu, da vrati 1800 nestalih lica, da promeni dio Ustava gdje piše da je Kosovo dio Srbije, da prestane sa diskriminacijom Albanaca u Preševskoj dolini, da vrati kosovsku dokumentaciju, penzione fondove, matične knjige..."
Za razliku od ranijih stavova, Kurti više nije za potpuni odlazak međunarodnih trupa s Kosova. On smatra da su NATO trupe neophodne na Kosovu, ali da bi trebalo da se između NATO saveza i Kosova potpiše novi ugovor, a ne da KFOR bude na Kosovu na osnovu Kumanovskog sporazuma, koji "su potpisali ratni kriminalci kojima je suđeno u Hagu".
"Mi takođe zahtjevamo da Kosovo ima svoju vojsku jer nije normalno da Makedonija i Crna Gora imaju vojsku a da se Kosovu to ne dozvoli", tvrdi Albin Kurti.
