Nakon što je ocjenjeno da su ratni zločini na Kosovu počinjeni u zoni odgovornosti načelnika Generalštaba Srbije, Ljubiše Dikovića, on će podnijeti tužbu protiv direktorke Fonda za humanitarno pravo Nataše Kandić. Kandićeva je rekla da se Šutanović malo zalijetio...
Ministar odbrane Srbije Dragan Šutanovac rekao je juče da očekuje da će državni organi „adekvatno reagovati“ na saopštenje i dosije FHP i da će Diković zaštitu zatražiti na sudu.
"Zaista je neprimjereno, a u nekim segmentima i monstruozno optužiti generala Dikovića za zločine koje je svojim činjenjem ili nečinjenjem dozvolio sa pozicija na kojima je bio. Prije nego što je general Diković postavljen na dužnost, izvršene su sve provjere o njegovom radu u prošlosti, a juče i jutros rano i provere dosijea Fonda, za koji mogu da kažem da je potpuno lažan", rekao je Šutanovac.
Prema riječima Šutanovca, Diković tokom 1994. i 1995. nije bio na prostoru zapadne Srbije, a 1998. nije bio na prostoru Kosova. On je dodao da je „potpuno bespredmetno i nepristojno optuživati načelnika Generalštaba da je konjokradica ili da je prisvojio krupnu i sitnu stoku“.
Fond za humanitarno pravo objavio je juče da smatra da oficir poput Ljubiše Dikovića nije dostojan da bude načelnik GŠ Vojske Srbije i pozvao je nadliježne organe da predsjedniku Srbije predoče činjenice o postupanju nekadašnjeg komandanta 37. motorizovane brigade tokom rata, kao i dokaze Haškog tribunala o počinjenim ratnim zločinima u zoni odgovornosti ratnog komandanta Ljubiše Dikovića.
Fond je objavio i dosije o Dikoviću, koji, kako navode, „može da doprinese potpunijem sagledavanju njegove lične i komandne odgovornosti“. U Fondu ističu da dokazi na kojima se zasniva presuda Haškog tribunala u "predmetu Milutinović i drugi", preživjele žrtve iz Drenice koje su svjedočile u Tribunalu ili dale izjavu Fondu, kao i dokumenta sadržana u javnoj bazi podataka Tribunala, ukazuju na brojne teške i masovne ratne zločine, koji su počinjeni prema albanskim civilima u zoni odgovornosti aktuelnog načelnika Generalštaba.
„Tokom NATO bombardovanja, ratni zločini koje su vršili pripadnici Vojske i policije su se ponavljali. Iako je imao obavezu da spriječi ratne zločine, komandant Diković to nije učinio. Do danas, pripadnici i komandanti jedinica koji su sudjelovali u izvršenju ratnih zločina u Ćirezu, Starom Čikatovu, Baksu, Vrbovcu i Glogovcu, gdje je u toku četiri nedjelje ubijeno najmanje 200 civila, nisu procesuirani“, navodi Fond.
Oni dodaju da, osim toga, pomenuti dokazi ukazuju i na bezobzirnu pljačku albanske imovine tokom NATO bombardovanja. Prema njihovim navodima, komandanti i pripadnici vojske i policije, među kojima i Diković, sudjelovali su u oduzimanju i prisvajanju albanske imovine u cilju ličnog korišćenja i bogaćenja.
Direktorka Fonda za humanitarno pravo Nataša Kandić kaže da je ministar Šutanovac „prebrzo djelovao“ kada je rekao da je izvještaj o Dikoviću lažan, kao i da treba da pogleda fusnote u dokumentu u kojima se navode izvori podataka. Prema njenim riječima, u izvještaju „nema nijedne rečenice koja je zaključivanje ili pretpostavka, već je riječ o činjenicama koje su utvrđene pred Haškim tribunalom ili koje su potvrdili svjedoci“. Reagujući na eventualnu tužbu protiv Fonda, ona ističe da je „u Srbiji postalo sve moguće“, kao i da se čak zakonima ograničava kritička riječ.
