Neue Zürcher Zeitung se u svojoj stalnoj rubrici na drugoj stranici u članku pod naslovom "Troubleshooting na Balkanu" osvrće na uticaj Amerike u zemljama bivše Jugoslavije, navodeći da je prije 20 godina, kad se Jugoslavija krvavo raspadala, Evropa bespomoćno promatrala te da su Amerikanci bili ti koji su 1995. okončali ubijanje u Bosni i Hercegovini i 1999. zahtijevali vojnu intervenciju na Kosov, prenosi Deutsche Welle.
"Ono što je od toga nastalo, doduše, nije stabilni 'Pax Americana', kako to pokazuje pogled na poluprotektorate Bosnu i Hercegovinu i Kosovo; ali se na Balkanu proširila predodžba da mnoge probleme mogu riješiti odrješiti Amerikanci. I Amerikanci vjeruju u to. Posljedica toga je da su američki ambasadori postali važne figure unutarnje politike zemalja Zapadnog Balkana. Daju intervjue, nastupaju u talk showima, i gotovo svi im znaju imena.
Kad se u Makedoniji pripremaju izbori i strahuje se da će doći do prijevara, onda američki ambasador pozove k sebi stranačke vođe kako bi mu pismeno obećali da će se ispravno ponašati. A na Kosovu američki izaslanik ide još dalje", piše NZZ aludirajući pritom na preporuku američkog ambasadora u Prištini da se izabere Jahjaga za predsjednicu - što se i dogodilo.
NZZ dalje navodi da u "nešto sjevernije", u Sloveniji, postoji otpor ovakvom ponašanju.
"Kad je iznenadni izborni pobjednik Zoran Janković muku mučio da dobije parlamentarnu većinu, u priču se uključio američki ambasador Joseph Mussomeli. S najboljim namjerama je pozvao važne vođe stranaka na razgovore, kako bi se riješio problem. Ali niko nije došao. Umjesto toga je slijedilo mnoštvo kritika. Predsjednik Danilo Türk je izrazio da je ponašanje toga diplomata bilo nedolično. A bivši ministar vanjskih poslova Boris Frlec je bio još jasniji, kazavši da Slovenija nije protektorat, ali ni banana-republika", piše NZZ.
