Dok je prisilni brak u njihovim domovinama i dalje problematična tema, jedan njemački izvještaj pokazuje da su imigranti iz Turske, Srbije i Kosova prenijeli tu praksu u Njemačku, čime integraciju imigrantskih zajednica stavljaju pod znak pitanja, piše portal SETimes.
Prema izvještaju njemačkog Federalnog ministarstva za porodična pitanja, pod uticajem prisile u brak stupaju uglavnom mlade Muslimanke. Od onih koji su prisiljeni na brak, Muslimani su činili 83,4%, gotovo trećina njih imala je 17 ili manje godina, a 40% je bilo u dobi između 18 i 21 godine.
Ministarka njemačkog Federalnog ministarstva za porodična pitanja Kristina Schroeder sažeto je rekla: "Ko god vjenčava djecu protiv njihove volje ... čini nasilje nad njima."
Mnogim žrtvama prijetilo se nasiljem, pa čak i smrću.
Što se tiče roditelja tih mladih djevojaka, najčešća zemlja njihovog porijekla je Turska sa 44%, nakon koje slijedi područje Srbije, Kosova i Crne Gore, a zatim Iraka i Afganistana.
U Njemačkoj postoji gotovo 3 miliona turskih imigranata, što ih čini najvećom stranom etničkom grupom u toj zemlji.
Socijalni radnici i drugi stručnjaci zabrinuti su što se zemlje jugoistočne Evrope tako jasno ističu.
Burbuqe Llapashtica, direktorica Kosovskog kulturnog centra u Hamburgu, kaže za SETimes da su je ta otkrića iznenadila. Ona kaže da se moraju poduzeti mjere na području Kosova i drugdje u tom regionu.
"Nisam to očekivala, ali je to zbog velikog broja migranata iz tog područja sigurno činjenica. Njemačko zakonodavstvo je dovoljno dobro i nudi ... jaku zaštitu za žrtve, ali ti 'zločini' dešavaju se u njihovim domovinama, gdje je zakonodavstvo loše," kaže Llapashtica.
Ona kaže da je teško reći odakle tačno potiču takve porodice: iz Srbije, Kosova ili Crne Gore.
"Postoji problem sa pasošima; neki još uvijek imaju srbijanske/jugoslavenske pasoše, a neki kosovske ili crnogorske pasoše. Iz tog razloga te zemlje se popisuju zajedno. Prisilni brakovi -- iz mog iskustva -- dešavaju se u sve tri zemlje," kaže Llapashtica.
Yildiz Sahin je turski socijalni radnik u Oberhausenu u Njemačkoj i radi sa žrtvama nasilja u porodici i prisilnih brakova. Ona je izjavila da kulturna pozadina ima važnu ulogu u prisiljavanju djevojaka i dječaka na brak.
"Neke porodice se boje da će, ako se njihova djeca ne vjenčaju sa nekima iz njihove domovine, oni izgubiti svoju religiju i kulturne veze. Njihov strah je razumljiv, ali to ne bi trebalo služiti kao razlog za odlaženje u ekstreme, kako se nekada dešava, uz nasilje i prijetnje. Moram reći da nisu samo djevojčice žrtve. Dječake također prisiljavaju na brak," kaže Sahin.
Ona dodaje da bi integracija porodica sa imigrantskom prošlošću u njemačko društvo trebala biti prioritet i za imigrante i za društvo.
"Problem integracije bi se trebao shvatiti ozbiljnije. Njemačko društvo trebalo bi prihvatiti te ljude onakve kakvi su, ali bi i imigranti trebali biti otvoreniji u prihvatanju činjenice da žive u drugačijem društvu, sa drugačijom kulturom, koju će njihova djeca jednog dana smatrati svojom. Oni se suočavaju sa kulturnim šokom," kaže Sahin.
Igor Cvetković, sociolog iz Beograda, kaže da bi srpska vlada trebala raditi na rješavanju tog problema, iako su broj i porijeklo osoba uključenih u to neizvjesni.
Što se tiče samog njemačkog izvještaja, on je pomalo ambivalentan. "Dobar je korak što je taj izvještaj sastavljen," kaže Cvetković, mada smatra upitnim da li je on možda politički motiviran.
"Imigranti i integracija u Njemačkoj su problem, a taj izvještaj mogao bi poslužiti kao argument za stvaranje pritiska na imigrante, ali i da bi ih se kulturno napadalo."
