Komisija za promjenu ustava formirana je u aprilu prošle godine sa mandatom od devet mjeseci. Predsjednički izbori će biti održani šest mjeseci nakon što izmjene stupe na snagu. Dakle, predsjednički izbori bi se mogli održati na jesen ili u zimu, rekao je Arsim Bajrami, predsjednik Komisije.
Komisija je u posljednjoj fazi svoga rada u izradi konačne verzije izmjena koja će prvo biti predata Skupštini a kasnije Ustavnom sudu.
Šest mjeseci nakon stupanja izmjena i dopuna na snagu, održali bi se predsjednički izbori. To znači da bi se izbori mogli održati na jesen ili u zimu, kaže Arsim Bajrami, predsjedavajući te parlamentarne komisije.
On kaže da je komisija podijelila svoj posao u tri glavne faze. "Prva faza bila je identifikacija ustavnih odredbi koje bi se trebale mijenjati kako bi se omogućilo direktno biranje predsjednika. U toj fazi je komisija utvrdila oko 30 odredbi na kojima su radili članovi komisije i eksperti angažirani u tom procesu ."
U drugoj fazi, komisija je otvorila "široku raspravu sa građanima kojima je predstavljena početna shema izmjena koje će se vršiti. U tim raspravama, komisija je u obzir uzela ideje i sugestije građana, koje mi smatramo vrlo konstruktivnim."
Trenutno je komisija u zadnjoj fazi svog posla i radi na izradi konačne verzije izmjena koje će se dostaviti prvo parlamentu, a onda i Ustavnom sudu.
Ključni kamen spoticanja ostaje član 84, kojim se obuhvaćaju predsjedničke ovlasti. Komisija u stvari traži dodatni mandat da izgladi samo tu oblast. Očekuje se da će parlament o tom zahtjevu glasati u toku ovog mjeseca. Predsjedik parlamenta Jakup Krasniqi izjavio je u srijedu (11. januara) da bi se, ukoliko se izmijeni član 84, trebala izmijeniti i još dva - članovi 64. i 65. - što bi potencijalno dodatno produžilo proces.
Raširene su špekulacije o tome da bi se izbori mogli odložiti do 2013, čime bi se omogućilo održavanje i predsjedničkih i nacionalnih i općinskih izbora u jednoj godini.
Za sad, Bajrami kaže da će izmjene početi s članom 85. ustava, vezanim za kvalifikacije kandidata. Tijelo je odlučilo zadržati trenutnu minimalnu starosnu dob od 35 godina, s obzirom "na prosječnu starost populacije na Kosovu, koja je mlada". Kako bi ispunjavao uslove za tu funkciju, kandidat mora imati stalno mjesto boravka na Kosovu u najmanje pet od zadnjih deset godina.
Komisija također raspravlja o pravu na dvostruko državljanstvo. "To je u ustavu prihvaćen princip," kaže on, "ali da li bi se taj princip trebao primjenjivati i na slučaj predsjednika?"
Komisija predviđa da bi svaki kandidat koji bi pobijedio na izborima, prije polaganja predsjedničke zakletve, trebao podnijeti ostavku na sve eventualno druge javne pozicije.
Promjenama podliježe i član 86, posebno dio koji se odnosi na dopisane kandidate.
Još jedna odredba koja se revidira je član 87. Bajrami kaže da komisija želi da mandat te funkcije ostane pet godina. Međutim, način polaganja zakletve za tu funkciju mogao bi se mijenjati. "Raspravlja se o postupku polaganja zakletve, da li bi se on trebao raditi pred poslanicima, ili na posebnoj svečanosti pred predsjedavajućim ustavnog suda i predsjedikom parlamenta," kaže on.
Mijenjanju se i članovi koji obuhvaćaju imunitet, kaže on.
Zatim, postoji i pitanje ko bi bio zamjenik aktuelnog predsjednika.
"Trenutno postoje dvije ideje: prva, da bi zamjenik ostao po postojećem modelu; predsjednik parlamenta vrši tu dužnost (predsjednika). Komisija je također kao treću opciju uključila prvog zamjenika predsjednika parlamenta, ukoliko iz bilo kog razloga predsjednika parlamenta ne može biti zamjenik predsjednika."
Druga alternativa je da bude i potpredsjednik, što je opcija koja je "široko podržana" tokom građanske rasprave o tome.
Član 91, postupak za ostavku i smjenu predsjednika, također podliježe nekolicini alternativa koje je predložila komisija, kako bi se pokušalo očuvati ravnotežu kontrole i razdvajanja ovlasti. Po pitanju postupka za smjenu, komisija je odlučila da bi Ustavni sud --a ne parlament kao do sada -- trebao biti konačni autoritet koji odlučuje o smjeni predsjednika.
Parlament bi morao pokrenuti postupak na sudu ukoliko smatra da je predsjednik učinio nešto nepropisno. Još uvijek se raspravlja o detaljima tog postupka, uključujući i to koliko će poslanika biti potrebno za njegovo pokretanje i da li će biti potrebno da većina poslanika bude za pokretanje postupka prije njego što on bude proslijeđen Ustavnom sudu.
Za sve te izmjene biće potrebno odobrenje od strane parlamenta i propratni zakoni , kako bi se omogućilo direktno biranje predsjednika. A Bajrami zna da sat otkucava. On kaže da je za njegovu komisiju "važno da blagovremeno dostavi neophodne izmjene za koje smo zaduženi."
