Polemika koja je posljednjih dana otvorena u javnosti o tome mogu li zvaničnici Kosova da u Srbiji posjećuju albansku nacionalnu manjinu, kao što je predsjednik Srbije Boris Tadić za Božić na Kosovu posjetio tamošnje Srbe, dobila je, čini se odogovor.
Kosovski ministar za dijasporu Ibrahim Makolli, kojem je Beograd zabranio u četvrtak ulazak u Srbiju izjavio je za Radio Slobodna Evropa da Srbija time dokazuje da se ne može udaljiti od prošlosti.
“Ovo je još jedan dokaz da Srbija nije zainteresovana da sprovodi postignute sporazume, a ovakvim djelima Srbija ukazuje i na to da nije zainteresovana za poboljšanje odnosa na Balkanu. Ovim ona pogoršava odnose”, izjavio je Makolli.
Ministar je dodao da ni predstavnici lokalne samouprave u Preševskoj dolini nisu dobili zvaničan odgovor zašto mu je ulaz bio zabranjen.
Makolliju nije dozvoljeno da pređe preko prelaza Končulj i dođe u Bujanovac i Preševo, iako je sa predstavnicima tih opština i Nacionalnog savjeta, trebalo da razgovara o životnim problemima albanske zajednice.
Prelazak Makollija zabranjen je, rekao nam je Shaip Kamberi predsjednik Opštine Bujanovac, uprkos dvodnevnim pokušajima da se dobije saglasnost Ministarstva policije Srbije.
“U razgovore je bio direktno uključen i narodni poslanik Riza Halimi sa ministrom Ivicom Dačićem, i pored toga nije dobijena saglasnost tako da se ministar upravo vratio na Kosovo. Nema nikakvog objašnjenja, samo da delegacija ne može da prođe. Do posljednjeg momenta nismo mogli dobiti zvaničnu informaciju osim da policija nije propustila kolonu jer je dobila izričito naređenje za to", rekao je Kamberi.
Kako je cilj briselskog dijaloga da se odnosi Beograda i Prištine normalizuju, ova posjeta mogla je biti test funkcionisanja Uredbe o slobodi kretanja, kojom je formalizovan jedan od postignutih dogovora.
Međutim, ministar Ivica Dačić, čija je policija vratila Makolija sa prelaza Končulj, imao je objašnjenje da dogovorom o slobodi kretanja, zapravo, nisu definisane političke posjete kosovskih zvaničnika.
“MUP nije obavješten da je postignut bilo kakav dogovor o tome da kosovski političari dolaze u Srbiju radi obavljanja svojih političkih funkcija. To znači da svako može da dođe kao običan građanin, a ne kao takozvani ministar za dijasporu. Ja se zalažem za to da se i oko ovoga postigne dogovor o tome kakva je procedura i da se ubuduće ovakve stvari ne ponavljaju. Mi od strane međunarodnih misija na Kosovu nismo ni obavješteni da oni žele da dođu na ovakav način, već nas je obavjestila Skupština opštine Bujanovac“, rekao je Dačić.
Nepotreban politički skandal
Međutim, upravo oslonjeni na dogovore iz Brisela, politički predstavnici Albanaca s juga Srbije, vjerovali su da razgovore o životnim problemima svoje zajednice, koje su sa zvaničnicima Kosova vodili samo u Prištini, mogu da održe i u svojim opštinama.
Nakon 45 minuta čekanja Makollija na srpskoj strani, Riza Halimi, jedini poslanik Albanaca u Parlamentu Srbije, nije krio ljutnju na beogradske vlasti, koje su, kaže, o posjeti obavjestili još 10. januara.
“Mislim da iza toga direktno stoje Ministarstvo unutrašnjih poslova i Vlada Srbije. Vremena je bilo dovoljno. U utorak ujutru je MUP- u dostavljen zahtjev, ja sam do sinoć kasno bio u kontaktu sa najvišim zvaničnicima, čitavo vrijeme se govori da još uvijek ne postoji određen stav. Baš u vrijeme kad je vraćen ministar Makolli, rečeno je da u Briselu ova problematika nije razmotrena pa zbog toga Vlada Srbije nema stav o tome da propuštaju delegaciju Kosova predvođenu ministrom Makollijem, da posjeti lokalne zajednice u Bujanovcu i Preševu", kaže Halimi.
U istom danu, evropski parlamentarci su raspravljali o Nacrtu rezolucije o evrointegracijama Srbije, koja poziva da joj se u martu dodjeli status kandidata za članstvo. Za “zeleno svjetlo”, ključna je normalizacija odnosa Beograda i Prištine, kojoj teško da može doprinjeti odluka srpskih vlasti o vraćanju kosovskog ministra.
Shaip Kamberi, predsjednik Opštine Bujanovac, takav potez vidi kao nepotreban politički sklandal.
“Svaki ministar Vlade Republike Srbije posjećuje Srbe na Kosovu, tako da to isto pravo, po reciprocitetu, pripada i nama, da imamo kontakte sa zemljama maticama. Mislim da se radi o skandalu, jednom nepotrebnom skandalu“, rekao je Kamberi.
Problemi albanske zajednice sa juga Srbije, o kojima su tamošnji politički predstavnici htjeli da razgovaraju, tokom ove posjete, poput priznavanja diploma Beograda i Prištine, ukidanja ili smanjenja polisa za osiguranje vozila na prelazima i slobodi kretanja, očigledno će morati da sačekaju neku drugu priliku.
Upravo ocjenjujući da su teme bile legitimne, Izabela Kisić iz Helsinškog odbora za ljudska prava, zaključuje da je u pitanju bila politička odluka.
“Kosovski ministar je ovdje trebalo da razgovara sa predstavnicima nacionalnog savjeta i predstavnicima opštine u Bujanovcu i Preševu. To su organi koje i ova država priznaje i dijelovi su institucija unutar Srbije. Takođe, tema razgovora je potpuno legitimna, priznavanje diploma mladim ljudima iz Bujanovca i Preševa koji su studije završili na Kosovu. S druge strane, potpuno je normalno da država brine o svojoj manjini, a problem nastaje ukoliko država instrumentalizuje svoju manjinu unutar druge države. To je, inače, čest slučaj kada je riječ o odnosu Beograda prema Srbima u regionu“, ocjenila je Kisić.
Pokušaj dolaska kosovskog ministra na jug Srbije, uslijedio je svega nekoliko dana nakon što su tamošnji albanski intelektualci pozvali predsjednike i premijere Kosova i Albanije da posjete Preševo, Medveđu i Bujanovac.
Makolli je negirao da je posjeta povezana sa tim zahtjevom, objasnivši da je planirana ranije. Njen epilog međutim pokazuje, da je mogućnost da jug Srbije posjeti na primjer predsjednica Kosova Atifete Jahjaga, i dalje daleko.
Radio Slobodna Evropa
