Balkanske zemlje su u novu 2012. ušle ohrabrene činjenicom da su u prethodnoj godini napravile krupan korak napred u reformama kako bi se približile EU, ali i sa punom sviješću da na tom putu imaju ozbiljne prepreke...
Hrvatska je potpisala ugovor o ulasku u Uniju, Srbija i Crna Gora su dobile novu šansu da steknu status kandidata i datum za početak pregovora, Makedoniju i dalje blokira Grčka, Bosna i Hercegovina i Albanija nisu mnogo odmakle od početka, a Kosovo se nada da će u 2012. godini započeti dijalog o viznoj liberalizaciji.
"Zamor u proširenju EU je u porastu ali Unija i dalje ostaje otvorena što potvrđuje i potpisivanje ugovora o prijemu Hrvatske", ocijenili su analitičari u Briselu poslije posljednjeg sastanka Evropskog savjeta u decembru.
Ovo je, bez sumnje, najnepovoljniji trenutak za prijem novih članova, pošto se i sama Unija suočila sa složenom institucionalnom krizom.
Evropska komisija je u posljednjem izvještaju potvrdila da je Srbija napravila značajan korak naprijed: izvršila je sistemske reforme i ispunila obaveze prema Haškom tribunalu, ali je Evropski savjet, uprkos preporuci Komisije, ocijenio da još nije trenutak jer nije dovoljno urađeno u rješavanju "kosovskog problema".
Ni Crna Gora, koja je još prošle godine dobila status kandidata, nije uspijela da napravi korak naprijed: nije dobila datum za početak pristupnih pregovora. Ta odluka je odložena do juna do kada se se očekuje da vlada u Podgorici napravi napredak u reformi pravosuđa i borbi protiv kriminala i korupcije.
Makedonija je i dalje ostala tamo gdje je od 2005. godine, kada je dobila status kandidata. Ni 2011. nije uspijela da dobije datum za početak pregovora zbog poznatog spora oko njenog imena, pošto u nazivu "Makedonija" u Atini vide teritorijalne pretenzije Skoplja prema istoimenoj provinciji na severu Grčke.
U evrointegracijama najviše su zaostale Bosna i Hercegovina, Albanija i Kosovo.
Sarajevo još nije ni podnijelo molbu za sticanje statusa kandidata. To je posljedica dubokih političkih podjela u BiH, u kojoj, ni 15 meseci poslije izbora, nisu formirani zajednički organi vlasti.
U sličnoj je situaciji i Albanija. Tirana je još 2009.godine podnela molbu za sticanje statusa kandidata, ali je Evropska komisija dva puta ocijenila da ta zemlja nije postigla napredak u sistemskim reformama. To je posljedica dubokih unutrašnjih političkih podjela, pošto dvije vodeće stranke ne mogu da nađu zajednički jezik oko ključnih pitanja vezanih za evropske standarde.
Što se Kosova tiče, ministarka za evropske integracije, Vlora Çitaku je izjavila da je EU nagradila Kosovo nakon teškog rada.
Ona je istakla da je Kosovo tokom protekle dvije godine radilo puno. Usvojena je nacionalna strategija za liberalizaciju viza, mada na osnovu analiza poznavaoca evropskih integracija zaključci ministara EU o Kosovu otvaraju perspektivu, ali još uvijek ne obilježavaju početak dijaloga o liberalizaciji viza.
Na osnovu scenarija, ukoliko Vlada ispuni sve ponuđene tehničke kriterijume, kosovari se mogu nadati da u EU idu bez viza tek 2013. godine.
U 2011. sve balkanske zemlje, bez izuzetka, suočile su se sa posljedicama ekonomske krize.
