Srbi južno od Ibra razumiju svoje sunarodnike na sjeveru Kosova, ali misle da referendum na kojem bi se oni izjasnili „da li žele kosovske institucije ili ne”, nije rješenje. Neki se i pribojavaju reakcije Albanaca…
Nenad Cvetković, predsjednik decentralizovane opštine Parteš koju finansira Vlada Kosova, ne može da vjeruje da se i toga neko sjetio. To se, po njemu, radi u najgorem trenutku, a time se, smatra ništa ne postiže. Najbolje bi bilo, kaže Cvetković, da se Srbima na sjeveru „organizuju slobodni izbori po kosovskim principima i na taj način oni izaberu svoje legitimne i legalne predstavnike“.
„A ovo, raspisivati referenduma i takve gluposti… Najveće štete će biti po Srbe južno od Ibra, pa onda po Srbe na sjeveru, a ujedno i za građane Srbije. Smatram da bi Vlada Srbije trebalo da reaguje na njihove poteze i smeni te predstavnike ili eventualno da ugasi te paralelne institucije. Očigledno je da su te paralelne institucije instrument koji proizvode probleme, a ti problemi više nikom ne trebaju“, kaže Cvetković.
Gubljenje vremena
I Marjan Šarić, predsjednik opštine Orahovac finansirane iz Beograda, slaže se sa Cvetkovićem. On podržava stav Ministarstva za Kosovo u Vladi Srbije da se referendumom ne rješavaju pitanja kosovskih Srba.
„To je gubljenje vremena. Mi smatramo da Srbi koji žive na sjeveru Kosova i južno od Ibra treba da sačuvaju institucije na prostoru Kosova. Znači, pored institucija lokalne samouprave tu su i institucije zdravstva, obrazovanja, socijalne zaštite... Treba da rade na tome da te institucije ojačaju, a ne da troše svoju energiju i snagu na neke druge teme“, kaže Šarić.
Dragiša Lazić iz Vučitrna, analitičar kosovskih zbivanja i predstavnik civilnog sektora, smatra da se do ove odluke nije došlo ad hoc. To je, kaže, „posljedica pogrešne procjene onoga što se, naročito posljednjih mjeseci, dešavalo na sjeveru Kosova“.
„Sjever Kosova funkcioniše od 1999. godine i ti ljudi su u takvom ambijentu. To je, moramo da priznamo, prihvatila i međunarodna zajednica i za vrijeme UNMIK-a. I sada čujemo izjave visokih zvaničnika KFOR-a da su predsjednici opština legitimni predstavnici jer, hajde da budemo iskreni, na sjeveru i nema drugih institucija pa možemo kazati da su to legitimni predstavnici naroda. Sa druge strane, imamo pokret „Samoopredjeljenje“ (Vetëvendosje) koji najavljuje da će januara mjeseca blokirati administrativni prelaz na Merdaru. Mislim da je to posljedica pregovora koji su se desili. Evo najnovija odluka o slobodi kretanju stanovništva, pokazala se kao nedovoljno dobra pa su je kritikovali i Albanci i Srbi“, ukazuje Lazić.
Strah na centralnom Kosovu
I građani se u suštini slažu sa svojim političkim predstavnicima i smatraju da nije vrijeme za referendum. Slavomir Mirić iz Lipljana plaši se da će to izazvati nemire većinskih Albanaca. On smatra da bilo kakva odlika na referendumu neće biti prihvaćena od strane kosovskih vlasti, međunarodne zajednice, a i zvanični Beograd se tome usprotivio.
„Nadam se najboljem i mislim da do referenduma neće doći zato što će sada, možda, vlasti u Beogradu da ubede Srbe na sjeveru Kosova da promjene svoje mišljenje. Time bi olakšali i nama situaciju, Srbima južno od Ibra. Naime, sva dešavanja na sjeveru Kosova, kao što su bili nemiri, barikade... reflektuju se na nas. Pripadnici većinskog naroda kada je takva situacija, vrše kao neku vrstu odmazde. Tako su nakon jednog protesta na sjeveru, mesnog sveštenika, inače našeg meštanina, presreli Albanci na putu, vukli ga za mantil, izbacili ga iz auta... Oseća se neki negativni naboj u vazduhu, neka naelektrisanost. Većinska zajednica smatra da Srbi nemaju prava na amputaciju tog dijela Kosova, mada svaki narod ima pravo na samoopredeljenje“.
Odbornici skupština opština Mitrovica, Zvečan i Zubin Potok odlučili su da se 14. i 15. februara održi referendum na kojem će se njihovi građani izjasniti „da li žele kosovske institucije ili ne“.
Refki Alija, DW
