Dok se institucije bore za svoje mjesto na tržištu, pitanja o kvalitetu ostaju. Jedno od ključnih pitanja je da li studenti stiču adekvatnu pripremu za ulazak na tržište rada, piše portal SETimes.
Kada se Liridona Hajdini odlučila na nastavak školovanja, izabrala je jednu od mnogih privatnih institucija koje trenutno djeluju na Kosovu. To iskustvo, kaže ona, nije ono čemu se nadala.
"Provjere znanja, predavanja i kvalitet rada nisu zadovoljili moja očekivanja," rekla je ona.
Što je još gore, ona tvrdi da se njen izbor univerziteta pokazao kao prepreka za prijem na Univerzitet u Prištini, iz razloga, kako je navela tamošnja uprava, što nema zadovoljavajuću diplomu.
"Prijavila sam se... ali bi me uvijek odbili," nastavlja Hajdini. "Rekli su mi: 'Ti si diplomirala na privatnom univerzitetu, i zbog toga ne možeš biti primljena'."
Kako tvrdi Kosovska agencija za akreditaciju, dvadeset itri privatne institucije na Kosovu trenutno nude dodiplomske ili magistarske diplome u različitim naučnim disciplinama. Stručnjaci, međutim, i dalje iznose sumnje u kvalitet tih diploma i institucija koje ih dodjeljuju.
"Primijetio sam da mnoge privatne institucije prihvataju studente bez srednjoškolske diplome, te da se studenti primaju tokom cijele godine, [bez obzira na] rokove," izjavio je ekspert za obrazovanje Blerand Krasniqi.
Vlada nema strategiju u smislu reakcije na potrebe tržišta rada kroz visoko obrazovanje, dodaje on.
"Kosovo nije pristupilo rješavanju pitanja na koji način studijske oblasti u privatnim i javnim institucijama odražavaju potrebe tržišta rada. Kada je riječ o privatnim institucijama, vidim da postoje neka opšta područja koja ne odražavaju stvarne potrebe, te se time stvara nedostatak kvalifikovanih ljudi u najpotrebnijim sektorima poput poljoprivrede ili energije", rekao je Krasniqi.
Avni Mazreku je osnivač i direktor Koledža ISPE, privatne institucije koja nudi diplomu iz evropskih i sigurnosnih studija. On je zabrinut zbog mogućnosti da neke institucije koriste naziv "univerzitet", bez obzira da li zaslužuju takvo zvanje.
Nijedna [privatna] visokoškolska institucija na Kosovu nema status univerziteta, ali ipak koriste taj termin kao marketinšku prednost. To nije dobro ... te institucije trebaju raditi na povećanju kvalitete ... a ne broja studenata," rekao je Mazreku.
On tvrdi da je njegov koledž učinio sve kako bi postigao visok akademski nivo rada i ustanovio studijske discipline u skladu s potrebama domaćeg tržišta rada.
"Koledž ISPE je proizvod Univerziteta u Bremenu, u Njemačkoj. Naši programi osmišljeni su i realizuju se u skladu s potrebama tržišta rada, kako bi se osigurao pristup i kvalitet u koracima koje Kosovo mora ispuniti na putu prema evropskim integracijama", rekao je Mazreku.
Prema riječima Krasniqija, nedostatak saradnje između javnih i privatnih institucija stvorio je prepreke velikom broju studenata, što je dovelo do, kako to on naziva, kršenja ljudskih prava.
"Sve do ove godine, mnoge generacije nisu bile u mogućnosti da pohađaju magistarske ili doktorske studije na javnim visokoškolskim ustanovama, samo zato što su ti studenti studirali na privatnim školama, čak i onima koje su imale dozvole vlade", kaže on.
Kosovo ima samo dva javna univerziteta, iako je vlada obećala da će u ih narednim godinama otvoriti još.
Sociolog Arberie Gashi kaže da je stav društva prema privatnim univerzitetima, bio on pravilan ili pogrešan, razumljiv.
"Kosovo je post-komunističko društvo, u kojem je sve što je u vezi sa obrazovanjem javno, a ne privatno, i to igra ulogu u stvaranju mišljenja o privatnim univerzitetima kao društvenom fenomenu. Mnogi posmatraju privatne univerzitete kao kompanije, a ne kao institucije koje stvaraju kvalificirane ljude," rekao je Gashi.
